Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

USTAVNI SUD FEDERACIJE BIH: Na javnoj raspravi razmatran zahtjev za ocjenu ustavnosti određenih odredaba Zakona o državnoj službi u FBiH. Ustavni sud će odluku u vezi s predmetom javne rasprave donijeti naknadno, a nakon sjednice vijećanja i glasanja


Ustavni sud Federacije BiH razmatrao je na javnoj raspravi zahtjev za ocjenu ustavnosti određenih odredaba Zakona o državnoj službi u FBiH (predmet U-13/16) koji je ovom sudu uputio potpredsjednik FBiH Milan Dunović početkom aprila ove godine.

Zahtjev za utvrđivanje ustavnosti odnosi se na član 5. st. 1., 2. i 3., čl. 11a. i 11.b, čl.75.a., 75.b. i 75.c, član 19. stav 1. tač. c), d) i f), član 20., član 25. stav 3, člana 31. stav 1, član 33. stav 8, član 34. stav 2, član 35. stav 1, član 47. riječi "i lica iz člana 11a. ovog zakona", član 48., član 52. st. 1. i 2., te član 64. stav 3. Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH, usvojenog krajem 2015. godine.

U fokusu javne rasprave našlo se zakonsko rješenje prema kojem bi rukovoditelji u državnoj službi ubuduće bili vezani za mandatni period, pri čemu bi osobe koje su na tim pozicijama odranije bile raspoređene na drugo radno mjesto, uz zadržavanje iste plaće, te je u vezi s tim otvoreno i pitanje (de)politizacije javne uprave.

Naime, podnositelj zahtjeva smatra da se osporenim zakonskim odredbama krši više normi Ustava FBiH u formalnom/proceduralnom i materijalnom/sadržinskom, odnosno supstancijalnom pogledu, te da su na taj način dovedeni u pitanje principi demokratičnosti ustavnopravnog poretka, odnosno demokratska procedura u donošenju osporenog zakona.

Navodi, da je posljednji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u FBiH izglasan protivno demokratskoj proceduri, te da je suprotan međunarodnim instrumentima - Međunarodnom paktu o političkim i građanskim pravima i Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, inkorporiranim u Ustav FBiH, odnosno proklamovanim načelima da svaki građanin ima jednak pristup javnim/državnim službama, te načelima koja se tiču prava na rad i jednake uvjete rada.

Na taj način, tvrdi podnositelj zahtjeva, javna služba de facto postaje 'teren za zapošljavanje isključivo osoba s političkim backgroundom', čime se građani koji su apolitični stavljaju u nejednak pravni položaj.

Potpredsjednik FBiH Milan Dunović izjavio je da osporeni zakon predstavlja 'korak unazad' u operativnom pogledu, te da bi njegovom primjenom bio doveden u pitanje kontinuitet u radu državne uprave, odnosno 'institucionalno znanje'.

Naveo je, nadalje, "da su predstavnici Evropske unije (EU) uputili primjedbe u toku donošenja osporenog zakona, te da je i Evropska komisija (EC) u nedavnom izvještaju jasno dala do znanja da se donošenjem osporenog zakona ide ka politizaciji javne uprave".

Dodatno obrazlažući elaborirani zahtjev, punomoćnik podnositelja, advokat Nedim Ademović je prigovorio "da je osporeni zakon donesen po hitnoj proceduri, a pod 'oblandom' evropske reformske agende, ustvrdivši da se taj zakon sukobi s temeljnim načelima državne uprave u EU, a koji podrazumijevaju njenu punu neutralnost".

- Ovaj zakon vodi BiH u prošlost i ne predstavlja napredak zato što se državna uprava izlaže procesu politizacije - navodi Ademović, parafrazirajući ocjenu iz Izvještaja EC-a.

Dodao je da neutralnost državne uprave podrazumijeva lojalnost zakonu i ustavu, što ne znači da je ta uprava apsolutno apolitična, ali znači da državni službenik od rukovodećeg do najnižeg ima pravo da u odluci - da li slijediti nezakonitu, neustavnu politiku, ili poštivati princip zakonitosti i ustavnosti ima pravo da se odluči za ovo potonje.

U ime strane na koju se zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosi (zakonodavno organ FBiH) odgovor Ustavnom sudu FBiH dostavljen je iz Doma naroda Parlamenta FBiH 22. juna, odbacujući kao neosnovane navode podnositelja zahtjeva uz prijedlog da se on odbije.

Obrazlažući razloge za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u FBiH po hitnom postupku ova strana se poziva na imperative iz Reformske agende za BiH 2015-2018, potrebu za reorganizacijom javne uprave u FBiH, a radi, kako se navodi, racionaliziranja i povećanja efikasnosti državne službe i njene ekspeditivnosti u izvršavanju određenih zadataka.

U odgovoru na zahtjev, nadalje, stoji "da reforma javne uprave iz 2003. godine nije doprinijela profesionalizaciji rukovodećeg kadra u državnoj službi FBiH, te da je, naprotiv, sigurnost uživanja stečene pozicije rukovodećeg državnog službenika prema ranijim zakonskim rješenjima bez ograničenja mandata diskriminirala sve ostale državne službenike koji nisu mogli ostvariti pravo na unapređenje".

- Ograničenje mandata rukovoditelja u državnoj službi ustaljena je praksa zemalja regije i članica EU - navodi se, između ostalog, u odgovoru na zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog zakona.

Punomoćnica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta i članica Ustavne komisije u ovom domu Ljiljana Čehajić navela je da ostaje pri navodima iz odgovora na spomenuti zahtjev, navodeći "da je osporeni zakon donesen u skladu s Poslovnikom o radu Predstavničkog doma te da nije povrijeđena ustavna odredba kojom je propisano da će svaki dom većinom glasova usvojiti vlastiti poslovnik o radu, a što podrazumijeva i njihovu primjenu prilikom izglasavanja zakona".

Navela je, također, da se procedura donošenja zakona po hitnom postupku, kada zakon nije bio u redovnoj proceduri, ne može smatrati zloupotrebom poslovničkih odredaba, arbitrarnim određivanjem, nego voljom ovlaštenog predlagača da predloži donošenje zakona po toj proceduri.

Poslanicima u Predstavničkom domu je, kako je rekla, bilo omogućeno da u sklopu pretresa o osporenom zakonu, a u skladu s odredbama Poslovnika, sudjeluju u daljnoj proceduri putem nadležnih radnih tijela, podnošenjem amandmana...

U pogledu materijalno pravne usklađenosti osporenog zakona s ustavnopravnim standardima i međunarodnim dokumentima, Čehajić ističe da Predstavnički dom Federalnog parlamenta stoji na stanovištu da odredbama ovog zakona nisu povrijeđeni - demokratičnost upravne vlasti, niti standardi profesionalne nepristrasnosti i političke neovisnosti državne službe.

Istovremeno, tvrdi da je razmatranim zakonom zadržana nepolitičnost, stručnost i neovisnost državnih službenika koji su nositelji aktivnosti državne službe, odnosno državne uprave i koji su garant njenog kontinuiteta, te da se njihov izbor, odnosno imenovanje, promjena statusa vrši i dalje putem Agencije za državnu službu FBiH, uz zadržavanje principa stalnog radnog mjesta državnog službenika.

- Demokratičnost upravne vlasti i rukovođenja obezbjeđena je kroz propisane procedure imenovanja rukovodilaca koji nisu državni službenici i utvrđivanje njihovog mandata, odnosno radnopravnog statusa kako je to propisano i za sudije kantonalnih i općinskih sudova, kantonalne tužioce, općinske načelnike i gradonačelnike, revizore na nivou FBiH, pripadnike policije i OS, koji također nisu državni službenici... - navela je Čehajić.

U nastavku javne rasprave otvorena su i brojna druga pitanja koja se tiču uvođenja mandata za rukovoditelje, javnog konkursa, te uopće funkcioniranja javne uprave.

Rečeno je, među ostalim, da bi primjenom osporenog zakona na nivou FBiH bilo uposleno više od 200 osoba, a što bi se posljedično reflektiralo i na kantone, gradove i općine.

Inače, Ustavni sud FBiH u junu je donio privremenu mjeru u vezi sa Zakonom o državnoj službi u FBiH kojom je obustavljeno imenovanje rukovoditelja u državnoj službi.

Ustavni sud FBiH će odluku u vezi s predmetom javne rasprave donijeti naknadno, a nakon sjednice vijećanja i glasanja.


Izvor: Vebsajt Vijesti, 16.11.2016.