Pogibija dva lovca od mine ovog mjeseca potpuno je uništila dvije porodice, a tri naroda u BiH vratila 26 godina unazad, u vrijeme ratnih razaranja.
Lovci su nastradali početkom avgusta na teritoriji Zavidovića nakon što su aktivirali minu PROM 1P, najopasniju protivpešadijsku minu, koja ubija gelerima i snagom ekspolozije u krugu do 30 metara. U godinama nakon rata više od 1.760 ljudi ranjeno je i poginulo od zaostalih mina. Posljednja tragedija iz Zavidovića je sve preživjele od minske eksplozije vratila ponovo u taj momenat lične i porodične traume.
– Stradanje ljudi u minskim poljima je veliki problem zajednice. Nažalost, institucije ne shvataju ovo kao prioritet za rješavanje – govori Željko Volaš, predsednik Organizacije amputiraca UDAS RS, koja okuplja žrtve mina, napominjući da minska polja u BiH ograničavaju naš razvoj i ekonomski oporavak.
Istovremeno, važno se posvetiti i oporavku ljudi stradalih od mina, što ovo udruženje radi već dvije decenije.
U BiH je minska opasnost potvrđena u čak 118 opština, a procijenjeno je postojanje 180.000 komada mina. Opštine koje imaju najveću sumnjivo opasnu površinu sa visokim nivoom ugroženosti su Gornji Vakuf, Bosanska Krupa, Bihać, Travnik, Brčko, Ilijaš, Jajce i Teslić. U ugroženim zajednicama živi oko 845.000 stanovnika, od čega je 132.803 njih izloženo direktnom riziku, podaci su Centra za uklanjanje mina.
Procjene iz januara ove godine kažu da sumnjiva opasna površina u BiH iznosi 956 kilometara kvadratnih, što predstavlja 1,86 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Prema usvojenoj Strategiji protivminskog djelovanja BiH 2018-2025, za ispunjenje plana za ovu godinu potrebno je 43,1 milion KM, a očekivano je da udio domaćih i donatorskih sredstava bude pola-pola.
– U okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan u planu je realizacija projekta deminiranja desne obale reke Sijave, za kojeg se nadamo da će biti realizovan u 2021. godini. Radi se o sredstvima Svjetske banke kojima bi trebalo biti deminirano 7.511.084 metara kvadratnih na području opština Odžak, Srbac, Kozarska Dubica, Brčko, Domaljevac-Šamac, Orašje, Derventa, Brod, Gradiška i Šamac – kaže Svjetlana Luledžija iz Odnosa s javnošću u BH MAC.
Finansiranje deminiranja u ovoj godini najavio je i Japan, čijim novcem bi trebalo biti deminirano zemljište na području opština Donji Vakuf, Bihać, Foča i Doboj. Očekuje se da će SAD finansirati deminiranje u 19 opština u BiH, a Češka Republika i Koreja deminiranje dva pojedinačna projekta na području opštine Foča. Elektoromreža Republike Srbije finansirala je dva projekta na području Srebrenice i Bratunca.
– Iz budžeta institucija BiH, prema planu Oružanih snaga BiH, planirano je finansiranje tehničkog izviđanja i čišćenja na području opština Olovo, Kalesija, Kupres, Šekovići, Derventa, Mostar, Trnovo, Pale, Pelagićevo, Brod, Jajce, Hadžići, Odžak, Livno, Bihać, Stolac, Kladanj, Bužim, Bosanska Krupa, Vareš i Orašje. Iz budžeta entiteta, prema sadašnjem planu Republičke uprave civilne zaštite i Federalne uprave civilne zaštite, planirana su sredstva za tehničko izviđanje i čišćenje na području opština Trebinje, Brod, Oštra Luka, Mrkonjić Grad, Doboj, Modriča, Trnovo, Derventa, Zvornik, Pale i Ravno, odnosno Bihać, Prača, Travnik, Bugojno, Ilijaš, DobojIstok, Foča i Mostar – navela je Luledžija.
U ovoj godini planirano je sumnjive površine hitno obilježiti sa 9.670 upozoravajućih znakova i trajno obilježiti sa 1.000 znakova.
Nova očekivanja su da će BiH biti očišćena od mina do 2027. godine.
Od prošle godine građanima je dostupna mobilna aplikacija BH Mine, za Android i iOS pametne telefone, koju je do sada instaliralo oko 2.400 korisnika. Smišljena je da na vrijeme upozori na sumnjiva i nepristupačna minska područja u BiH. Kako se neko približava minski sumnjivom području, aplikacija ga alarmira pomoću zvučnih, vizuelnih upozorenja na ekranu i vibracija.
Aplikacija ima modul koji možete koristiti da se informišete o pravilnim postupcima u slučaju da smatrate da ste u opasnoj zoni. U aplikaciji se koriste aktuelni podaci s kojima raspolaže BHMAC. Mobilna aplikacija pohranjuje sve mape u telefonu, tako da mogu raditi bez interneta. Najviše koristi planinarima, lovcima, izviđačima, poljoprivrednicima i svima koji planiraju izlete u prirodu ili na neka druga područja za koja nisu sigurni.
IZVOR: Srpska info, Nataša Telebak, 13.08.2021.
Naslov: Redakcija