Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVJEŠTAJNO-BEZBJEDNOSNOJ AGENCIJI (OSA) BIH: Izmjene Zakona radi usklađivanja sa odlukom Ustavnog suda BiH

17.02.2020.


Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OSA) BiH skoro pune dvije godina otkako ga je usvojio prošli saziv Savjeta ministara BiH našao se pred Domom naroda BiH, ali delegati nisu odlučivati o sadržaju zakona i predloženim izmjenama, već samo o tome da li prihvataju da se zakon usvaja po hitnom postupku ili po skraćenoj proceduri.

Paradoks leži u tome da se radi o izmjenama Zakona koje se moraju usvojiti zato što je Ustavni sud BiH još 1. juna 2017. godine proglasio ništavnim pojedine odredbe i obavezao Parlament BiH da usvoji izmjene. Parlamentarci iz prošlog saziva nisu u propisanom roku sproveli odluku, iako je prošli Savjet ministara 20. marta 2018. godine predložene izmjene uputio u parlamentarnu proceduru, zbog čega je Ustavni sud 1. maja 2018. godine "utvrdio da Parlament BiH nije izvršio Odluku Ustavnog suda BiH" i o tome obavijestio Tužilaštvo BiH.

Ustavni sud je postupajući po zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o OBA koji je podnijela tadašnja članica Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto osporio odredbe zakona koje se odnose na situacije "kada se mjera tajnog praćenja ne nalaže na osnovu odluke suda, već na osnovu odobrenja generalnog direktora Agencije, uz saglasnost predsjedavajućeg Savjeta ministara".

Sagovornici iz bezbjednosnih krugova ranije su ocijenili da OBA funkcioniše iznad zakona i bez nadzora još otkako je sud proglasio neustavnim navedene zakonske odredbe, jer bi u svakoj normalnoj zemlji nastupio šok kada bi obavještajna služba radila po neustavnom zakonu. Naime, nakon što je Ustavni sud 1. maja 2017. godine proglasio neustavnim pojedine odredbe zakona, OBA je nedugo poslije toga ostala i bez parlamentarne kontrole, jer je Nikola Špirić smijenjen sa mjesta predsjedavajućeg Zajedničke parlamentarne komisije za nadzor nad radom OBA. Parlamentarnu kontrolu OBA je dobila tek 23. januara ove godine kada je formirana nova zajednička komisija koja je 5. februara održala i prvu sjednicu.

Član ove komisije iz RS Nenad Stevandić kaže da na prvoj sjednici nije usvojen predloženi budžet OBA BiH, ističući da je većina članova komisije na taj način pokazala šta misli o radu OBA.

- Insistirao sam na tome da sljedećoj sjednici komisije obavezno prisustvuje i direktor OBA Osman Mehmedagić i da odgovara na pitanja i o njegovoj diplomi, a svakako i o tome kako funkcioniše OBA BiH i kako se izriču mjere tajnog praćenja i snimanja u situaciji kada su zakonske odredbe kojima se to određuje proglašene neustavnim - kaže Stevandić.

Ustavni sud zaključio je da su odredbe člana 78. stav 3, 4. i 5. Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 12/2004, 20/2004, 56/2006, 50/2008 - dr. zakon i 12/2009) protivne odredbama Ustava BiH Evropske konvencije o ljudskim pravima zato što predsjedniku Suda BiH ili sudije koga on ovlasti daju neograničen opseg diskrecije kada je riječ o produženju važnosti naloga za mjere tajnog praćenja.

- Osporene odredbe ne garantuju pojedincu odgovarajuću zaštitu od proizvoljnog miješanja u ustavna prava. Takođe, osporene odredbe ne osiguravaju da se mjere praćenja neće uvoditi slučajno, neregularno ili bez propisnog i adekvatnog razmatranja - navodi se u presudi Ustavnog suda BiH.


IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, Darko Momić, 12.02.2020.

Naslov: Redakcija