Zastava Srbije

SUDSKA NAGODBA: Građanima donosi brže i učinkovitije rješavanje sporova, a sudovima značajno rasterećenje i učinkovitiji rad

16.11.2022.


Ivan Herceg, odvjetnik je iz Ljubuškog koji je od predsjednice Općinskog suda u Ljubuškom, nagrađen plaketom kao odvjetnik koji je sudjelovao u najvećem broju predmeta sa zaključenom sudskom nagodbom u ovom sudu. Sudsku nagodbu smatra iznimno važnim mehanizmom u rješavanju sudskih sporova koji bi posebno trebalo afirmirati u odvjetničkoj praksi, jer je, kako ističe, odvjetništvo važan kotač u funkcioniranju pravosuđa.

Povodom održavanja sedmica sudske nagodbe koje se od 07. do 18. studenog 2022 godine, na inicijativu Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine održavaju u svim prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima, govorio je o prednostima ovakvog načina rješavanja sporova, važnosti veće uloge sudova u promoviranju sudske nagodbe kao i o značaju intenziviranja sudske nagodbe kao načina rješavanja sporova za građane i pravosudne institucije.

1. Sudska nagodba se prepoznaje kao jedan od ključnih načina učinkovitijeg, ekonomičnijeg i bržeg rješavanja sporova, iako njena primjena u sudovima BiH nije na zavidnoj razini.

Ipak, Vi ste netko tko prepoznaje sve prednosti ovakvog načina rješavanja sporova i nedavno ste od predsjednice Općinskog suda u Ljubuškom nagrađeni plaketom kao odvjetnik koji je učestvovao u najvećem broju predmeta u kojim je postignuta sudska nagodba.

Zašto bi i drugi odvjetnici trebali slijediti Vaš primjer?

Odgovor: Prije svega želim istaknuti da mi je izuzetno drago da sam od Općinskog suda u Ljubuškom, odnosno od predsjednice toga suda, primio za mene osobno, ali i za cijelu odvjetničku profesiju, značajno priznanje. Svako priznanje godi, ali i obvezuje da u budućem radu u svojoj odvjetničkoj profesiji budem još i bolji.

Sudsku nagodbu smatram izuzetno važnim mehanizmom u rješavaju sudskih sporova koji su posljedica sukoba različitih interesa stranaka, koji u nemogućnosti rješavanja predmetnog spornog odnosa, a često i nespornog, ta pitanja rješavaju putem suda. Podizanjem tužbe, te tijekom čitavog trajanja sudskog postupka treba težiti tome, naravno ukoliko je moguće, da se predmet započet tužbom i pokrenutom parnicom u nekoj fazi postupka barem pokuša riješiti mirnim putem.

Moja intencija i misao vodilja je da se postupak vodi kako bi se prvenstveno zadovoljio interes stranke koju zastupam, ali da se pritom ima u vidu i duljina trajanja postupka i kada stranka koju zastupate očekuje od punomoćnika rješavanje predmeta. Stoga, osobno smatram da zbog dugotrajnosti svakog postupka nakon proteka vremena od podizanja tužbe pa do pravomoćne presude, sam postupak nažalost često izgubi svoju svrhu i smisao.

Cijena nepostizanja sudske nagodbe, i to za obje strane u sudskom postupku, jeste neizvjesnost okončanja samog postupka, uspjeha u postupku, troškova parničnog postupka, zakonskih zateznih kamata, itd.

Postizanjem sudske nagodbe, kao dispozitivnog oblika volje stranaka, predmet se okončava na način da su obje stranke u postupku zadovoljile svoje primarne i osnovne ciljeve budući da je postizanje iste u obostranom interesu stranaka u postupku. Stranke na taj način mirnim putem okončavaju svoj spor. Zbog navedenog smatram da bi postizanje sudskih nagodbi i rješavanja sudskih postupaka mirnim putem trebalo afirmirati u odvjetničkoj praksi, jer kao što znamo i odvjetništvo je dio pravosuđa, te važan kotač u funkcioniranju istog.

2. Znaju li građani dovoljno o sudskoj nagodbi i u kojoj mjeri koriste prednosti ovakvog načina rješavanja sporova?

Odgovor: Stranku je nužno upoznati, prije svega s činjenicom koliko vremenski sudski postupak traje i koje su mogućnosti dobivanja takvog sudskog postupka, imajući u vidu neizvjesnost svakog sudskog postupka, uspjeh jedne ili druge strane u postupku, različitu sudsku praksu sudova itd.

Zatim je stranci potrebno objasniti koje su dobre i loše strane vođenja sudskog postupka, te na kraju iz toga sa svakom strankom pojedinačno i vezano za svaki konkretni predmet treba sagledati njen interes kojeg treba zadovoljiti kako bi se moglo pokušati riješiti predmetni spor. Naravno, građani, odnosno stranke, znaju o samoj sudskoj nagodbi u onolikoj mjeri u kojoj ih njihovi punomoćnici informiraju.

Cijena nepostizanja sudske nagodbe, i to za obje strane u sudskom postupku, jeste neizvjesnost okončanja samog postupka, uspjeha u postupku, troškova parničnog postupka, zakonskih zateznih kamata, itd.

3. Šta bi veći broj zaključenih sudskih nagodbi značio za građane sa jedne strane i sudove sa druge?

Odgovor: Veći broj zaključenih sudskih nagodbi za građane značio bi brži završetak započetih sudskih postupaka i ostvarenje i zadovoljavanje interesa stranaka, a na kraju i smanjenje sudskih troškova postupka, koje neminovno nosi svaki takav postupak. Što se tiče sudova, smatram da bi se sudovi u većoj mjeri rasteretili rješavanjem predmeta koji se mogu završiti mirnim putem sudskom nagodbom te da bi ostvarili puno veću efikasnost u rješavanju onih predmeta u kojima nije moguće postići sudsku nagodbu.

Dakle, mišljena sam da bi ovakav način rješavanja sudskih postupaka, doveo do kvalitetnijeg rješavanja preostalih predmeta koji čekaju na rješavanje ili su u fazi žalbenog postupka, te bi na taj način sudovi, kako prvostepeni, tako i drugostepeni, imali više prostora i vremena posvetiti se tim predmetima, a stavovi sudske prakse u presudama bili bi kvalitetniji.

4. U kojim slučajevima najčešće sugerirate zaključenje sudske nagodbe i kakve su impresije strana uključenih u postupak po zaključenju sudske nagodbe?

Odgovor: Najčešće postizanje sudske nagodbe, iz mog osobnog iskustva, može se postići u predmetima naknade štete, kao i radno pravnim sporovima kada je u pitanju naknada razlike plaće iz radnog odnosa.

Također, moguće je zaključiti sudsku nagodbu i u drugim vrstama predmeta, ali to svakako ovisi o nizu objektivnih i subjektivnih okolnosti, pa i o samim odnosima stranaka i njihovih punomoćnika.

Same impresije stranaka uključenih u postupak nakon zaključenja sudske nagodbe, iz mog osobnog iskustva, su pozitivne.

5. U toku su tjedni sudske nagodbe, koji se, na inicijativu VSTV-a BiH, dva puta godišnje organiziraju u sudovima u BiH. Koja je Vaša poruka za građane, ali i kolege?

Odgovor: Svi zajedno moramo težiti da riješimo spor mirnim putem u svakoj situaciji, kada je to moguće postići.

Time zajedno stvaramo bolji pravosudni sustav koji je svima u zajedničkom interesu.

Uvijek možemo biti bolji!


IZVOR: Vebsajt Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, 09.11.2022.

Naslov: Redakcija