Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

VLADA FBIH: Utvrđen Program javnih investicija 2018. – 2020. godine, Vlada nije nadležna za proglašavanje neradnih dana

16.11.2017.


Budžet Federacije BiH u razdoblju od 1. januara do 30. septembra 2017. godine ostvario je ukupne prihode od 1.791,3 miliona maraka, što je 65 posto planiranog za ovu godinu, zaključeno je na sjednici Vlade Federacije BiH održanoj u Sarajevu, 15. novembra 2017. godine.

Od toga su porezni prihodi (na dobit i od indirektnih poreza) iznosili 1.167,6 miliona maraka, neporezni prihodi (naknade, takse, novčane kazne i ostali) 343,5 miliona, dok su prihodi od finansiranja bili 280,1 milion maraka, saopštio je Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.

U odnosu na isto razdoblje protekle godine, ukupno ostvareni prihodi veći su za 18 posto ili za 270,2 miliona maraka.

Najveći porast bilježe prihodi od indirektnih poreza (134 miliona maraka), zatim od krajnjih korisnika za otplatu kredita (89,1 miliona maraka). Takođe, ostvaren je prihod od sukcesije (uplata Vlade Ruske Federacije na osnovu klirinškog duga) u iznosu od 120 miliona maraka, tako da je i finansiranje veće za 40,1 milion maraka u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.

Znatan porast zabilježen je i kod prihoda od poreza na dobit (10,8 miliona maraka).

Ukupno obračunati rashodi i izdaci, u razdoblju januar – septembar 2017. godine iznose 1.612,2 miliona maraka, što je 59 posto iznosa planiranog ovogodišnjim budžetom FBiH.

Utvrđen Program javnih investicija 2018. – 2020. godine

Programom javnih investicija planira (PJI) u 2018. godini Vlada planira pokrenuti postupak izdavanja garancija FBiH do 2.013,64 miliona maraka za finansiranje projekata izgradnje Bloka 7 od 450 MW Termoelektrane Tuzla i Bloka 1 Termoelektrane Banovići od 350 MW.

Također, Vlada u 2018. godini planira pokrenuti postupak ugovaranja kreditnih sredstava do 762,43 miliona maraka za finansiranje jedanaest projekata iz Programa javnih investicija Federacije Bosne i Hercegovine 2018. – 2020. godine, a koji se odnose na oblasti prometa, energetike, energetske učinkovitosti, zdravstva, zaštite okoliša i ruralnog razvoja.

Plan je i da slijedeće godine bude pokrenut postupak ugovaranja kreditnih sredstava u iznosu do 100 miliona maraka za finansiranje kandidovanih projekata uvrštenih u usvojene kantonalne programe javnih investicija 2018. – 2020. godina.

Planirano je da će u razdoblju 2018. – 2020. godina na projekte u provedbi biti utrošeno ukupno 1.930,74 miliona maraka. U PJI FBiH 2018.-2020. godina uključeno je 50 kandidiranih projekata i jedan program.

Vlada Federacije BiH nije nadležna za proglašavanje neradnih dana

Vlada Federacije BiH nije prihvatila inicijativu poslanika u Skupštini Tuzlanskog kantona Alena Karića za proglašenje 11. jula neradnim danom.

Uvažavajući inicijativu, Vlada ističe da se neradni dani u Federaciji BiH proglašavaju zakonom. S obzirom da je Zakonom o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 1/1994, 8/1995, 58/2002, 19/2003, 2/2006 i 8/2006) propisano da ona, u ostvarivanju svojih ovlaštenja utvrđenim Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", br. 1/1994, 1/1994 - Amandman I, 13/1997 - Amandmani II-XXIV, 13/1997 - Amandmani XXV i XXVI, 16/2002 - Amandmani XXVII-LIV, 22/2002 - Amandmani LVI-LXIII, 52/2002 - Amandmani LXIV-LXXXVII, 60/2002 - ispr. Amandmana LXXXI, 18/2003 - Amandman LXXXVIII, 63/2003 - Amandmani LXXXIX-XCIV, 9/2004 - Amandmani XCV-CII, 20/2004 - Amandmani CIII i CIV, 33/2004 - Amandman CV, 71/2005 - Amandmani CVI-CVIII, 72/2005 - Amandman CVI i 88/2008 - Amandman CIX), donosi uredbe sa zakonskom snagom, uredbe, odluke, rješenja i zaključke, ona ne odlučuje o proglašenju određenog dana neradnim, jer je to pitanje predmet zakona, saopšteno je iz Vlade FBiH.

Federalna vlada nije prihvatila amandman koji je na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplataciji organa i tkiva u svrhu liječenja podnio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dennis Gratz.

Amandmanom je traženo da "u slučaju kada je izjava osobe koja nije saglasna s darovanjem organa i tkiva poslije smrti uvedena u registar, a nakon njene smrti postoji potreba za darivanjem njenih organa i tkiva članovima uže porodice, darivanje će se dopustiti uz obavezan pisani pristanak bračnog ili vanbračnog druga, punoljetnog djeteta, roditelja, punoljetnog brata ili sestre umrle osobe".

U izjašnjenju Vlade je, između ostalog, navedeno da je Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja uveden "pretpostavljeni pristanak" (mješoviti sistem), a što znači da je dozvoljeno uzimati organe i tkiva sa umrle osobe radi presađivanja u svrhu liječenja, pod uvjetom da se darivalac za života nije tome protivio u pismenom obliku.

Istaknuto je i da su u regulatornoj praksi zemalja EU-a i svijeta moguća dva pristanka: "informirani" i "pretpostavljeni". Informirani pristanak podrazumijeva uzimanje organa i tkiva sa umrle osobe samo u slučaju ako je osoba za života dala pisanu suglasnost o pristanku darivanja organa i tkiva nakon svoje smrti. Pretpostavljeni pristanak podrazumijeva uzimanje organa i tkiva s umrle osobe samo u slučaju ako se osoba za života tome nije pisano izričito protivila. Načela dobrovoljnosti, samoodređenja i slobodne volje su zadovoljeni u oba pristanka.

Vlada ističe i da u regulatornoj praksi zemalja EU-a i svijeta, pretpostavljeni pristanak može biti reguliran u dva oblika: "hard opt out", gdje se porodica ne konsultuje za davanje pristanka i "soft opt out" oblik (mješoviti sistem), gdje se želje porodice uzimaju u obzir.

Podsjećanja radi, detaljnije o mješovitom sistemu koji je inkorporiran u Prijedlog zakona obrazloženo je na centralnoj javnoj raspravi o Prijedlogu zakona koja je održana u Sarajevu 8.5.2017. godine. Ovakvo pravno rješenje u cijelosti je podržalo Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH (koja je bila podnosilac inicijative za donošenje ovog zakona), bolničkih koordinatora za transplantacijsku medicinu s teritorije FBiH, kao i Komisije za transplantacijsku medicinu Federalnog ministarstva zdravstva.

Stoga je Prijedlog zakona baziran na pretpostavljenom pristanku (mješoviti sistem), i bliže uređene i pravne situacije u kojima se traži pristanak obitelji.


IZVOR: Vebsajt BHRT i Faktor, 15.11.2017.

Naslov: Redakcija