Na adrese štediša nekadašnje Ljubljanske banke u BiH počeli su stizati obračuni štednje iz slovenačkog Fonda za nasljedstvo, čime je postalo izvjesno da će građani, poslije skoro dvije decenije, dobiti svoj novac.
Član Udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori Gordana Nišić kaže da su obračuni iz Slovenije počeli pristizati prije 15 dana, te da je do sada oko 30 osoba u BiH dobilo ova dokumenta.
- Po prijemu obračuna, štediše imaju rok od 30 dana za žalbu na navedeni iznos, ako smatraju da on nije dobro izračunat. Ukoliko nemaju primjedaba, dva mjeseca nakon prijema obračuna novac bi trebalo da bude isplaćen. Sada samo treba sačekati da prođe tih 60 dana - navela je Nišićeva i dodala da su identične obračune dobijali i vlasnici stare devizne štednje iz Hrvatske, nakon čega im je isplaćivan novac, te nema razloga da tako ne bude i sa štedišama iz BiH.
Precizirala je da kamata iznosi oko 47 odsto glavnice.
Predsjednik Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić smatra da isplata stare devizne štednje neće teći glatko, te da novac svim štedišama neće biti isplaćen do kraja 2017. godine, kako su to slovenačke vlasti obećale.
- Slovenija nam duguje oko 185 miliona evra, a budžetom za narednu godinu, kad je u pitanju stara devizna štednja, planirali su 68 miliona evra, tako da je mala vjerovatnoća da će sve štediše dobiti novac. U ovakvim uslovima samo će neki uspjeti doći do svog novca - kategorična je Omersoftićeva.
Slovenija je presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2014. obavezna da vrati staru deviznu štednju štedišama Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj.
Slovenački ministar inostranih poslova Karl Erjavec izjavio je nedavno da štediše nekadašnje Ljubljanske banke u BiH mogu na prve isplate svoje stare devizne štednje računati krajem ove godine.
Amila Omersoftić ističe da se vlasnici stare devizne štednje u BiH susreću sa brojnim problemima, a najnoviji je to što Slovenija ne prihvata notarske ugovore iz BiH.
- Pokušali smo da starije štediše ugovor o štednji daruju svojoj djeci i prema našem pravnom sistemu, darovni ugovor može ovjeriti samo notar, a u Sloveniji ne priznaju naše notare - ispričala je Omersoftićeva i dodala da najveći problem predstavlja to što BiH i Slovenija nisu potpisale memorandum o saradnji, kada je riječ o pitanju stare devizne štednje i definisale pravila isplate.
Izvor: Vebsajt Glas Srpske, Anita Janković, 15.11.2016.