Pomoćnica visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice za međunarodnu zaštitu Gillian Triggs boravila je u posjeti Bosni i Hercegovini, gdje je razgovarala s bh. dužnostima i posjetila tri prihvatna centra u kojima su smještene izbjeglice i to u Bihaću, Lipu i prihvatni centar Ušivak u blizini Sarajeva.
Kako je ocijenila u intervjuu za Fenu, Bosna i Hercegovina je, bez obzira na tešku poziciju vlasti budući da desetine hiljada ljudi prolaze kroz zemlju bez namjere da ostanu, ipak osigurala zaštitu za njih što je bila najveća UNHCR-ova briga, a to je da oni imaju sklonište, hranu i zdravstvenu zaštitu.
Triggs naglašava da je pandemija imala veliki uticaj na osobe koje traže međunarodnu zaštitu bježeći od nasilja ili progona budući da su zemlje zatvorile granice da bi zaštitile javno zdravlje na što kao suverene države imaju apsolutno pravo.
Agencije Ujedinjenih nacija stoje na raspolaganju kako bi podržale vlade u tome da ubrzaju sistem identifikacije tih osoba i uopće postupka dobijanja azila, kaže Triggs, jer svako ko prolazi kroz BiH može zatražiti azil, no istina je da većina njih ne želi ostati u BiH.
Većina onih koji prolaze kroz BiH nisu tražitelji azila ili izbjeglice, oni su migranti i BiH ima suvereno pravo da, poštujući njihova ljudska prava, postupa s njima kao s migrantima, stava je Triggs. Izazov je, stoga, još veći budući da je kroz BiH prošlo 72.000 ljudi u posljednjih nekoliko godina i svi tvrde da žele azil.
- Naš najveći izazov je identificirati one koji to zaista žele ostati, jer je relativno mali broj onih koji trebaju međunarodnu zaštitu zbog čega bismo više htjeli raditi s vlastima u narednim mjesecima na tom pitanju - podvukla je Triggs.
Također, namjera je raditi s onim koji žele ostati u BiH kako bi se bolje integrirali u bh. društvo, imali mogućnost zapošljavanja, kako bi im bila dostupa zdravstvena zaštita i upis djece u škole, a onda bi oni mogli doprinijeti bh. ekonomiji.
Trenutno, oni koji žele ostati u BiH godinama čekaju da se njihov zahtjev za azil riješi zbog čega ne mogu ni započeti proces integracije u bh. društvo te ih to stavlja u veoma nepovoljan položaj, zbog čega je važno učiniti sistem efikasnijim i implementirati zakone i međunarodne akte.
Proces integracije u bh. društvo možda bi mogao biti lakši u Bosni i Hercegovini, imajući u vidu da je gotovo pola stanovništva iz BiH izbjeglo u druge zemlje tokom rata devedesetih zbog čega postoji određena vrsta empatije prema izbjeglicama, što nije slučaj s nekim drugim zemljama.
- Da bi se to ostvarilo potrebno je imati odlučno političko vodstvo koje će zabraniti diskriminaciju, govor mržnje i graditi suosjećanje među lokalnim stanovništvom kako bi se oni integrirali u društvo - dodala je Triggs.
Pomoćnica visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice za međunarodnu zaštitu Gillian Triggs kaže da je BiH napravila iskorak kada je u pitanju rješavanje apatridnosti (osoba bez državljanstva), ali preostalo je oko 100 ljudi koji žive u BiH, a koji nemaju državljanstvo ili su u riziku da ostanu bez državljanstva.
Potrebno je riješiti pitanje tih ljudi i to prije decembra kada će biti organiziran sastanak na kojem će se razmatrati napredat u oblasti apatridnosti u zemljama potpisnicima Konvencije, a da se postigao ultimativni cilj o potpunom iskorijenjavanju apartidnosti.
IZVOR: Federalna, 15.07.2021.
Naslov: Redakcija