Zastava Srbije | Zastava Crne Gore
glavna-slika

ZAKON O KRIVIČNOM POSTUPKU BIH: 2018. godine izricane mahom uslovne kazne, a trajanje zatvorskih je godinu i manje

16.04.2019.


Sudovi u BiH 2018. godine su mahom izricali uslovne kazne ili prestupnike slali iza rešetaka na godinu i manje, pokazuju najnoviji podaci iz centralne evidencije koju vodi Ministarstvo pravde BiH.

Centralna baza podataka o presuđenim predmetima za krivična djela propisana članom 407. Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 3/2003, 32/2003 - ispr, 36/2003, 26/2004, 63/2004, 13/2005, 48/2005, 46/2006, 29/2007, 53/2007, 58/2008, 12/2009, 16/2009, 53/2009 - dr. zakon, 93/2009, 72/2013 i 65/2018) postoji od 2007. godine. Domaći sudovi su obavezni da na tu adresu dostavljaju pravosnažne presude za krivična djela pravljenja i stavljanja u opticaj falsifikovanog novca, neovlašćene proizvodnje, prerađivanja i prodaje opojnih droga te otrova, trgovine bijelim robljem, proizvodnje i rasturanja pornografskih spisa kao i o drugim djelima u pogledu kojih se međunarodnim ugovorima predviđa centralizacija podataka.

U informaciji o presuđenim predmetima je navedeno da je od 2016. do 2018. godine evidentirano 1.170 presuda, a samo prošle godine je dostavljeno njih 385 protiv 435 osoba. Za "iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije" i "krijumčarenje ljudi" dostavljene su po tri presude dok je po jedna dostavljena za djela "međunarodno vrbovanje radi prostitucije", "navođenje na prostituciju" i "trgovina ljudima".

Zbog "izrade, nabavke, posjeda, prodaje i davanja na upotrebu sredstava za falsifikovanje" stiglo je 13, a za "pranje novca" dvije presude. Najveći broj presuda dostavljenih 2018. godine odnosio se na neovlašćenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga te omogućavanje uživanja opojnih droga – 359, a nije bilo presuda za terorizam i finansiranje terorizma te otimice.

Najviše je izrečeno uslovnih kazni, odnosno oko 40 odsto, što je bio slučaj i ranijih godina, dok se na kazne koje prelaze tri godine odnosi svega dva odsto presuda. Podaci pokazuju da je broj predmeta i presuđenih osoba za zloupotrebe opojnih droga izuzetno veliki, što ukazuje na ozbiljan problem jer je broj osuđenih za ta djelo mnogo veći od ukupnog broja presuđenih za druga djela upisana u registar.

- Za neovlašćenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga izrečeno su 404 kazne, od kojih je 159 uslovnih osuda, 16 novčanih kazni a ostatak su kazne zatvora od tri mjeseca do više od tri godine što je dosuđeno za samo šest lica - ukazali su u Ministarstvu i dodali da je bilo slučajeva da su zatvorske kazne zamijenjene radom za opšte dobro.

Nadležni ističu i da je evidentan visok broj osuđenih starosti od 18 do 29 godina, na šta su ukazivali i podaci iz ranijih presjeka.

- Ova centralizacija podataka predstavlja koristan i važan instrument. Zakonodavac je snažno osudio ponašanja potencijalnih počinilaca za ta krivična djela, izražavajući to kroz predviđanje prilično oštrih kazni, te se, eventualnim uvođenjem strožih kazni neće postići jači efekat odvraćanja od činjenja krivičnih djela, a sudovi su nadležni da koriste represiju koju im je na dispoziciju stavio zakonodavac - kažu u Ministarstvu pravde BiH.

Obaveza o centralizaciji podataka, ukazali su, nema za cilj samo brojčano iskazivanje predmeta nego se na osnovu tih podataka mogu raditi analize na osnovu kojih se može i treba djelovati na smanjenje kriminala.


IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, Vedrana Kulaga, 08.04.2019.

Naslov: Redakcija