Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici u Sarajevu, prihvatila je Informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o aktivnostima na realizaciji projekta izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”, te istovremeno donijela i zaključke.
Vlada je zaključcima dala podršku intenziviranju aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska”, uključujući nastavak postupka zaključivanja međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Također, u vezi sa postupkom zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, Vlada Federacije BiH predlaže što hitnije formiranje delegacije iz svih relevantnih institucija.
Vlada je ovlastila premijera Federacije BiH da o ovom zaključku upozna Vijeće ministara BiH radi razmatranja i daljnjeg postupanja.
Vlada Federacije BiH zadužila je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da o ovom zaključku upozna Ministarstvo vanjske trgovine ekonomskih odnosa BiH radi daljnjeg postupanja u cilju nastavka postupka zaključenja Sporazuma između BiH i Hrvatske.
Također, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je zaduženo da pokrene aktivnosti na pripremi izmjena i dopuna Zakona o južnoj interkonekciji s ciljem omogućavanja realizacije projekta kroz druge modele, uključujući dodjelu koncesije.
Vlada Federacije BiH pokreće najopsežniju reformu financijskog sustava u posljednjem desetljeću
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici utvrdila je, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, paket od šest ključnih zakona i izmjena zakona kojima se provodi sveobuhvatna i strateška reforma financijskog i platnog sustava Federacije BiH. Riječ je o jednoj od najznačajnijih institucionalnih i ekonomskih reformi u ovom mandatu Vlade.
Ovim reformskim paketom Federacija Bosne i Hercegovine postavlja moderan, siguran i europski usklađen pravni okvir za digitalna plaćanja, jačanje zaštite korisnika financijskih usluga i dugoročnu stabilnost financijskog sustava, uz stvaranje svih ključnih preduvjeta za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima – SEPA.
Reformski paket obuhvaća Zakon o platnim uslugame, Zakon o elektroničkom novcu, Zakon o računima za plaćanje, Izmjene i dopune Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga, Izmjene i dopune Zakona o bankama i Izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim društvima.
Priključivanje SEPA području plaćanja donosi građanima brža i jeftinija plaćanja gospodarstvu niže troškove poslovanja, a financijskom sustavu snažniji nadzor i veću stabilnost. Ovi zakoni su ključni regulatorni preduvjet za pristupanje SEPA području i snažan poticaj ukupnom ekonomskom razvoju.
Zakon o platnim uslugama predstavlja središnji stup reforme, jer prvi put sustavno uređuje suvremeni platni promet u Federaciji BiH, otvara tržište za inovacije i nove pružatelje platnih usluga, uz istovremeno postavljanje visokih sigurnosnih standarda i snažnog regulatornog nadzora.
Zajedno sa Zakonom o elektronskom novcu i Zakonom o računima za plaćanje, Vlada Federacije BiH građanima i gospodarstvu osigurava brža, jeftinija i sigurnija digitalna plaćanja, veću transparentnost naknada i jaču pravnu sigurnost.
Izmjenama zakona o bankama, mikrokreditnim društvima i zaštiti korisnika financijskih usluga osigurava se puna usklađenost cjelokupnog financijskog sustava s novim pravilima, jača nadzor i dodatno štite prava građana.
Ovim paketom zakona Vlada Federacije Bosne i Hercegovine šalje jasnu i snažnu poruku - Federacija odlučno ulazi u novu fazu modernizacije financijskog sustava. Ovo je strateška odluka kojom građanima i gospodarstvu osiguravamo niže troškove, veću sigurnost i financijske usluge kakve postoje u Europskoj uniji.
Ulazak u SEPA sustav znači konkretne koristi za svakog građanina, svakog poduzetnike i javne institucije. To je europski standard koji se sada gradi i u Federaciji BiH.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ovim reformskim paketom potvrđuje jasnu političku volju za dubinske i odgovorne reforme u interesu građana, gospodarstva i europskog puta Bosne i Hercegovine.
Zakoni se upućuju Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i donošenje u hitnoj proceduri.
Utvrđen Prijedlog novog zakona o notarskoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije BiH utvrdila je na sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, Prijedlog zakona o notarskoj službi u Federaciji BiH koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Prijedlog ovog zakona čini 13 poglavlja kojima se definira i uređuje notarska služba u Federaciji BiH, zatim organizacija notarske službe, prava i dužnosti notara, nadležnosti notara, notarska obrada isprava, notarsko potvrđivanje privatne isprave - solemnizacija i notarske ovjere i notarske potvrde, pravila postupka o načinu poslovanja notara i postupak potvrđivanja privatne isprave - solemnizacija. Također, prijedlogom novog zakona uređuju se i definiraju poslovne knjige notara i čuvanje isprava i spisa, disciplinska odgovornost notara, nagrada za rad i nadoknada troškova, notarski ispit, notarska komora, stručno usavršavanje, nadzor, kao i druga pitanja bitna za obavljanje notarske službe.
U obrazloženju Prijedloga zakona je navedeno da novim zakonskim rješenjima vrši provedba presuda Ustavnog suda FBiH koje se odnose na određivanje potrebnog broja notara, nadležnosti notara za obaveznu obradu akata u pojedinim pravnim poslovima, kao i uslove za polaganje notarskog ispita.
Između ostalog, u obrazloženju je navedeno i da je prethodna odredba iz važećeg Zakona o notarima, a kojom je bio propisan broj notara proglašena neustavnom u smislu određivanja potrebnog broja notara na određenom području i formulacijom ovog člana osigurava se da vlada kantona prema propisanim kriterijima, a u saradnji s Notarskom komorom i federalnim ministrom pravde, odredi broj notara na području određenog kantona, a koji broj u konačnici može biti izmijenjen u skladu sa potrebama područja. Također, kao važna novina u odnosu na važeći zakon jeste utvrđivanje obaveze kantonalnom ministarstvu da nakon određenog razdoblja vrši preispitivanje broja notara, što je bitno zbog dosadašnjih iskustava prema kojima u pojedinim kantonima nije čak ni bilo izbora novih notara, a potrebe građana su ukazivale da je nužno povećati i broj koji je utvrđen odlukom vlade.
Član 52. Zakona propisuje da je notar nadležan vršiti notarsku obradu isprava, vršiti notarsko potvrđivanje privatne isprave - solemnizacija, vršiti i izdavati notarske potvrde, ovjere potpisa - rukoznaka, prijepisa i rukopisa kao i druge poslove koji su mu zakonom dopušteni.
Predlagač obrazlaže da shodno novom zakonskom prijedlogu obaveznoj notarskoj obradi podliježu samo pravni poslovi u kojima se zahtijeva visok stepen pravne sigurnosti i zaštite prava građana jer se radi o ranjivim kategorijama (osoba kojima je poslovna sposobnost ograničena, nepismena stranka, kao i gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka te stranka koja ne zna jedan od službenih jezika u BiH) kada notar kao nosilac javnih ovlasti u preliminarnoj proceduri zaključivanja ovih poslova sačinjava javnu ispravu. Također, stranke mogu zahtijevati notarsku obradu isprava u bilo kojem slučaju, ali minimum pravne sigurnosti koji zakon propisuje odnosi se na prethodno navedene pravne poslove.
Predstavnički i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH prihvatili su Nacrt ovog zakona u oktobru/listopadu 2024. godine, a Federalno ministarstvo pravde, u međuvremenu je, organiziralo i provelo javnu raspravu.
Također su na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, zbog usklađivanja sa presudama Ustavnog suda Federacije BiH, utvrđeni i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, zatim Zakona o stvarnim pravima, kao i Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, te Zakona o nasljeđivanju u FBiH i Porodičnog zakona FBiH.
Radi se o zakonima kojima se, između ostalog, propisivala obaveza notarske obrade isprava, te su izmjene potrebne zbog usklađivanja sa Zakonom o notarskoj službi koji sad ne propisuje obaveznu notarsku obavezu kao ranije. Ovi prijedlozi zakona sadrže rješenja koja su usklađena sa odredbama iz utvrđenog Prijedloga zakona o notarskoj službi u Federaciji BiH.
Prenos izvršenih građevinskih radova na pet škola u vrijednosti od 2,1 milion KM
Vlada Federacije BiH donijela je, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Odluku o prenosu izvršenih građevinskih radova u okviru Projekta “Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom emisijom ugljika u BiH 2018-2026” krajnjim korisnicima.
Odlukom se odobrava prenos izvršenih građevinskih radova na objektima krajnjim korisnicima u ukupnom iznosu od 2.174.320,93 KM s PDV-om nabavljenih u okviru implementacije Projekta “Povećanje ulaganja u javne objekte s niskom emisijom ugljika u BiH 2018-2026”.
U Listi krajnjih korisnika, koja je sastavni dio ove odluke, nalazi se pet objekata škola, OŠ “Mula Mustafa Bašeskija” Donje Moštre Visoko (197.040,64 KM), OŠ “Musa Čazim Ćatić” Veliko Čajno Visoko (587.078,39 KM), MSŠ “Nordbat 2” Vareš (492.858,87 KM), te OŠ “Tin Ujević – PŠ Klobuk” Ljubuški (363.463,10 KM) i OŠ “Ivan Goran Kovačić – PŠ Zabrišće” Livno (533.879,93 KM).
Federalno ministarstvo prostornog uređenja zaduženo je da, na osnovu odluke, s krajnjim korisnicima sačini ugovor o prenosu stalnih sredstava, a krajnji korisnici da izvršene građevinske radove knjigovodstveno evidentiraju, saglasno računovodstvenim propisima u FBiH.
Za realizaciju ove odluke zadužuje se Federalno ministarstvo prostornog uređenja i krajnji korisnici, svako u okviru svoje nadležnosti.
Utvrđen Prijedlog zakona o socijalnim uslugama u Federaciji BiH
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila Prijedlog zakona o socijalnim uslugama koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Predlagač navodi da ovaj propis predstavlja odgovarajući pravni instrument uz koji će se stvoriti ključne pravne pretpostavke za razvijanje efikasnog i održivog sistema socijalnog zbrinjavanja, podrške grupa i pojedinaca u stanju socijalne potrebe, kao i za ostvarenje osnovnih ciljeva u izgradnji društva osjetljivog na potrebe svojih najranjivijih članova.
Prijedlogom zakona se, između ostalog, uređuju pojam i sadržaj socijalnih usluga, korisnici socijalnih usluga, te načela socijalne zaštite pri pružanju i korištenju tih usluga. Također se uređuju i vrste, mreža i osiguranje socijalnih usluga, kao i metodologija za utvrđivanje cijena usluga, nadležnosti i postupak za ostvarivanje prava na budžetsko finansiranje socijalne usluge. Propisuju se pružaoci socijalnih usluga i njihovo licenciranje, uslovi za pružanje ovih usluga, kao i druga pitanja od značaja za pružanje socijalnih usluga u Federaciji BiH.
Korisnici socijalnih usluga prema ovom prijedlogu zakona su djeca i odrasla lica u stanju socijalne potrebe, a koji su državljani Bosne i Hercegovine s prebivalištem na teritoriji Federacije BiH, kao i strani državljani koji socijalne usluge koriste pod jednakim uslovima utvrđenim odredbama ovoga Zakona, te u skladu s važećim propisima u BiH, međunarodnim ugovorima i konvencijama.
Prijedlog zakona definiše i vrste socijalnih usluga, te propisuje da zavisno od stanja socijalne potrebe i stepena potrebne podrške, socijalno zbrinjavanje i stručna podrška se pružaju u okviru osnovne socijalne usluge, usluge stručne podrške i savjetovanja, zatim kroz usluge socijalnog zbrinjavanja, kao i stručne podrške u porodičnom modelu brige i u zajednici, te u okviru usluge institucionalnog socijalnog zbrinjavanja i stručne podrške.
Predlagač u razlozima za donošenje ovog propisa, između ostalog, navodi da je u skladu s programskim opredjeljenjem Vlade Federacije BiH jedan od strateških ciljeva resornog federalnog ministarstva unapređenje sistema socijalne zaštite koji će garantovati osnovna i ujednačena prava koja osiguravaju zaštitu socijalno ugroženih kategorija.
Također je istaknuto su relevantnost i opravdanost donošenja ovog zakona neupitni s obzirom da trenutna zakonska rješenja ne prate osnovna načela procesa socijalnog uključivanja posebno ranjivih grupa i pojedinaca i deinstitucionaIizacije utemeljene na zaštiti osnovnih ljudskih prava i najboljeg interesa lica kojima je potrebno socijalno zbrinjavanje i podrška.
Navedeno je i da se postojeći pravni okviri ne podudaraju sa strateškim opredjeljenjem zakonodavne i izvršne vlasti u Federaciji BiH da nastavi sa svojim javnim angažmanom na povećanju kvaliteta života djece, lica s invaliditetom i starih lica, te da kroz dosljedno sprovođenje reformskih procesa u oblasti socijalne i dječje zaštite osigura uslove za pružanje podrške licima kojima je ista neophodna i implementira međunarodno utemeljeno pravo prema kojemu svako lice ima pravo na život dostojan čovjeka.
Utvrđene izmjene Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama s invaliditetom
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama sa invaliditetom u Federaciji BiH, koji će u skraćenom postupku biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Kako je predlagač obrazložio, predložene izmjene imaju za cilj unapređenje postojećih zakonskih odredbi, otklanjanje tehničkih grešaka i usklađivanje s međunarodnim standardima, posebno s Konvencijom o pravima djeteta.
Najznačajnije izmjene odnose se na produženje starosne granice za kontrolne preglede djece s invaliditetom sa 15 na 18 godina, a u skladu s međunarodnom Konvencijom o pravima djeteta. U obrazloženju se navodi da Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja svojom ocjenom i mišljenjem, koje je u postupcima osnov za priznavanjem prava, može utvrditi kontrolni pregled za djecu, ukoliko smatra da će doći do poboljšanja ili pogoršanja zdravstvenog stanja. Također, korisnici prava do 18 godina starosti neće podlijegati postupku verifikacije.
Ostala predložena rješenja u ovim izmjenama, pojasnio je predlagač, tehničke su prirode i ne mijenjaju norme u važećem Zakonu o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama sa invaliditetom u Federaciji BiH, koji je na snazi od 8.3.2025. godine. Između ostalog, odnose se na prestanak prava tek nakon boravka van BiH dužeg od šest mjeseci, osim u slučaju liječenja, zatim na ostvarivanje prava na asistente prema kantonalnim propisima, kao i preciziranje naknada i dodataka radi sprječavanja dvostrukog korištenja prava. Također, odnose se i na obavezu zaštite od diskriminacije i objavljivanja statističkih podataka po spolu, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, te na mjere zaštite od diskriminacije i uznemiravanja, koje postaju obavezan dio provođenja zakona.
Ovim zakonom jača se pravna sigurnost, unapređuje zaštita prava djece i osoba sa invaliditetom, te se omogućava dosljednija primjena zakona u praksi.
IZVOR: Izvor: Vebsajt Vlade FBiH, 14.01.2026.
Naslov: Redakcija