Stariji se sjećaju druge polovine osamdesetih u bivšoj državi i inflacije koja je doslovno gutala novac, ali s njim, posljedično, i sve ekonomske vrijednosti. Pandemija koronavirusa u jednoj od svojih ekonomskih posljedica donosi upravo inflaciju.
Inflacija je povećanje općeg nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca, a često se definiše i kao pad vrijednosti novca. Njene negativne implikacije na ekonomiju su ogromne.
Jenjavanjem pandemije koronavirusa možemo očekivati novu pandemiju - pandemiju inflacije, smatra profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić.
"Rast cijena sirovina i proizvođačkih cijena na globalnom nivou je već vidljiv. Samo je pitanje vremena kad će se taj inflatorni šok preliti i na potrošačke proizvode. Globalno gledajući, neke zemlje će nastojati iskoristiti inflaciju kao instrument kojim će riješiti problem već ionako velike prezaduženosti. Stoga bi centralna monetarna politika mogla imati dva moguća scenarija - ili da prihvati inflaciju kao neminovnu ili da osigura monetarne poticaje za pandemijom pogođenu privredu, što u konačnici vodi rastu kamata, ali i problemu održivosti javnog duga", kaže za Klix.ba Pilav-Velić.
Ona kaže i kako je prema svemu sudeći Evropska centralna banka sklonija drugom scenariju koji je već prisutan.
"Za razliku od zemalja Evropske unije, BiH nema pristup sredstvima paketa za oporavak unije pa će se rast cijena i kamata negativno odraziti na našu sposobnost servisiranja javnog duga. S druge strane, uz inflaciju i rast kamata dohodak građana manje vrijedi, što znači da će najveći teret krize podnijeti oni siromašniji i srednji slojevi društva. Sličan odnos postoji i u kontekstu ekonomija. Definitivno, najmanji teret inflacije i krize podnijet će najrazvijenije ekonomije. Nažalost, mi ćemo taj teret itekako osjetiti", zaključila je ona.
Ekonomista i analitičar Damir Bećirović za Klix.ba kaže kako prije svega treba reći da ovogodišnja pojava nešto više inflacije u našoj zemlji, ako je suditi prema Indeksu potrošačkih cijena koji objavljuje Agencija za statistiku BiH, predstavlja više subjektivni doživljaj, nego stvarnu "statističku istinu", jer prema izvješćima agencije, inflacija u aprilu na godišnjem nivou iznosi 1 posto.
"Treba znati da Indeks potrošačkih cijena uključuje i proizvode i usluge koje ne trošimo redovno, kao što je slučaj s prehrambenim proizvodima. Stoga subjektivno doživljavamo poskupljenja puno intenzivnije u kontekstu poskupljenja pojedinih prehrambenih proizvoda nego dobara koja ne kupujemo kontinuirano. Poskupljenje pojedinih prehrambenih namirnica je očito i sigurno znatno utječe na budžet građana", kaže on.
Mi smo prije pandemije živjeli u razdoblju veoma niske inflacije, nastavio je te naveo kako sadašnje nešto više stope nisu samo naša karakteristika.
"U EU je inflacija u aprilu iznosila 2 posto, što je njen najviši nivo od 2018. godine. U Mađarskoj i Poljskoj je stopa inflacije iznosila više od 5 posto. S obzirom na to da veliki dio proizvoda uvozimo, teško je očekivati da se to povećanje cijena neće preliti i na naše tržište. Ekonomisti su očekivali pojavu inflacije nakon popuštanja mjera izazvanih pandemijom, prije svega zbog ekstremno ekspanzivne monetarne i fiskalne politike koja je bila odgovor na krizu, pri čemu je oporavak ekonomije i dalje jako pod uticajem mjera kojima se pandemija nastoji suzbiti. S druge strane, mi smo prošle godine imali krizu potražnje usljed zatvaranja, a sada taj povišeni nivo štednje iz prošle godine, jer se jednostavno nije trošilo, prelazi u povećanu potražnju, što opet djeluje inflatorno, pogotovo u uslovima kada se ponuda nije do kraja oporavila", kaže on.
IZVOR: Klix, R.D.,13.06.2021.
Naslov: Redakcija