Zastava Srbije

VIJEĆE MINISTARA BIH: Donijet veći broj odluka

15.06.2020.


Vijeće ministara BiH usvojilo je Inicijativu Ministarstva finansija i trezora i imenovalo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Memoranduma o razumijevanju između Evropske komisije, koja predstavlja Evropsku uniju (EU), i Bosne i Hercegovine, u vezi sa Sporazumom o zajmu između EU, kao zajmodavca, i BiH, kao zajmoprimca, Centralne banke BiH kao agenta za plaćanje zajmoprimca.

Prijedlogom je predviđena makrofinansijska pomoć Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu u iznosu 250 miliona eura vrlo povoljnog zajma za prevazilaženje posljedica uzrokovanih virusom korona, s alokacijom sredstava na Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine.

Tačna alokacija sredstava bit će dogovorena tokom pregovora.

Vijeće ministara usvojilo je Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za period I – III 2020. godine, koji će Ministarstvo finansija i trezora objaviti na web-stranici.

Ukupno ostvareni prihodi, finansiranje i primici na raspolaganju institucijama Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu 2020. godine iznosili su 228.893,646 KM ili 98% u odnosu na 1/4 planiranih prihoda, finansiranja i primitaka u budžetu za 2019. godinu.

Rashodi i izdaci Budžeta institucija BiH u prvom kvartalu ove godine iznosili su 205.574.649 KM ili 88% u odnosu na 1/4 sredstava budžeta za 2019. godinu bez namjenskih sredstava, odnosno 43% u odnosu na korigirani budžet, koji uključuje dodata namjenska sredstva.

Plaće i naknade troškova zaposlenih u institucijama BiH ostale su na nivou iz druge polovine 2012. godine.

Sve dospjele obaveze po osnovu vanjskog državnog duga izmirene su pravovremeno u ukupnom iznosu 141, 84 miliona KM, od čega se na otplatu glavnice odnosi 109,49 miliona KM, a na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova 32,35 miliona KM.

Vijeće ministara BiH će se u drugom krugu glasanja izjasniti o Revidiranoj državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o usvajanju Strategije razvoja sistema unutrašnjih finansijskih kontrola u institucijama Bosne i Hercegovine za period 2020 - 2025. godine, s ciljem jačanja transparentnosti i javnosti rada institucija. Strategija razvoja sistema internih finansijskih kontrola u institucijama Bosne i Hercegovine potvrđuje opredjeljenje Vijeća ministara za daljnje jačanje preduvjeta za zakonski usklađeno, efikasno, transparentno i odgovorno upravljanje javnim finansijama.

Strategiju prati Akcioni plan za njeno provođenje koji sadrži mjere i aktivnosti koje je potrebno realizirati, rezultate koji se trebaju dostići, indikatore, nosioce aktivnosti i rokove za realizaciju mjera od 2020. do 2022. godine. Akcioni plan će biti ažuriran na osnovu evaluacije efekata provedenih mjera u ovom periodu.

Za realizaciju mjera iz Akcionog plana Strategije odgovorni su Centralna harmonizacijska jedinica Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine i institucije BiH koje su određene kao nosioci aktivnosti.

Strategije i prateći akcioni plan će biti objavljeni na web-stranici Ministarstva finansija i trezora BiH i na taj način biti dostupni javnosti.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o zajmu između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj za GrCF2 V2 – Projekt energetske efikasnosti u javnim zgradama Sarajevo, u iznosu osam miliona eura.

Na sjednici je utvrđen i Prijedlog ugovora o grantu između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj za GrCF2 V2 – Projekt energetske efikasnosti u javnim zgradama Sarajevo, koji se odnosi na investicijski grant iz Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), vrijedan dva miliona eura.

Sredstva zajma i granta u ukupnom iznosu 10 miliona eura bit će utrošena za uvođenje mjera energetske efikasnosti u približno 40 javnih zgrada u Kantonu Sarajevo (škole, bolnice, vrtiće i javne zgrade od općeg interesa). To praktično znači da će realizacijom projekta u ovim zgradama biti efikasnije i čistije grijanje, bolja izolacija te osvjetljenje. Rok otplate zajma je 13 godina uz 3 godine grace perioda, a njegova i alokacija granta je Federacija BiH, odnosno Kanton Sarajevo - Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Očekuje se da ovaj projekt bude završen do 20. oktobra 2023. godine.

Nacrti ovih ugovora sa osnovama za njihovo zaključivanje bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH u daljnu proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.

Vijeće ministara utvrdilo je Prijedlog memoranduma o razumijevanju za poboljšanje regionalne i prekogranične povezanosti u Jadransko-jonskom regionu, koji će biti dostavljen Predsjedništvu BiH, a za potpisnika je predložen ministar komunikacija i transporta.

Cilj je da se pojača saradnja učesnica u projektu i pridruženih partnera, kao i da se kreira transnacionalna mreža za saradnju koja će biti korištena za razmjenu informacija, znanja i iskustava radi pronalaženja održivih transportnih rješenja i definiranja konkretnih mjera za pojednostavljivanje teretnog saobraćaja.

Oblast saradnje, između ostalog, jeste unapređenje i otklanjanje "uskih grla" na koridorima transevropskih mreža (TEN-T) i uspostavljanje osnovnih TENT koridora sa fokusom na dio mreže koja je proširena na Zapadni Balkan, gdje se nalazi najveći broj graničnih prijelaza.

Vijeće ministara utvrdilo je Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Moldavije o međunarodnom cestovnom prijevozu.

Na ovaj način stvaraju se pretpostavke za uređenje oblasti međunarodnog prijevoza putnika i robe, uvažavajući međunarodne standarde u ovoj oblasti.

Sporazumom se uređuju pitanja međunarodnog prijevoza putnika i robe između dvije države ili u tranzitu preko njihovih teritorija, kao i prijevoz robe između teritorije jedne ugovorne strane i treće zemlje sa vozilima registriranim na teritoriji druge ugovorne strane.

Ministarstvo komunikacija i prometa dostavit će Prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru zaključivanja.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Bjelorusije o cestovnom prijevozu putnika i tereta od 12. 7. 2004. godine.

Cilj izmjena i dopuna Sporazuma je liberalizacija prijevoza tereta, odnosno obavljanje njegovog prijevoza bez dozvola između ugovornih strana, i u tranzitu preko njihove teritorije. Također, u oblasti putničkog prijevoza, predviđena je liberalizacija vanlinijskog prijevoza putnika. Za obavljanje vanlinijskog prijevoza putnika potrebno je samo posjedovati kontrolne dokumente.

Ministarstvo komunikacija i prometa dostavit će Prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru zaključivanja.

Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, utvrdilo je i uputit će Predsjedništvu BiH Prijedlog osnova za pristupanje Bosne i Hercegovine Sporazumu o primjeni 11. dijela Konvencije Ujedinjenih naroda (UN) o pravu mora, te za potpisnika Instrumenta o pristupanju/ratifikaciji predložio ministra vanjskih poslova BiH.

Sporazum o primjeni 11. dijela Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora priznaje zonu morskog dna i njegovih bogatstva, kao zajedničkog svjetskog naslijeđa.

Pristupanjem ovom sporazumu BiH ispunjava svoju obavezu proisteklu iz Konvencije UN o pravu mora od 10. decembra 1982. godine.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Bahrein o uslugama u zračnom prometu.

Zaključivanjem ovog sporazuma stvorit će se pravne pretpostavke za uređenje oblasti zračnog prometa, uvažavajući međunarodne standarde u ovoj oblasti te će se omogućiti avioprijevoznicima da putnicima ponude raznovrsne opcije usluga.

Ministarstvo komunikacija i prometa dostavit će Prijedlog osnova Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Ministarstva finansija i trezora za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o zajmu između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj za Projekt obnove voznog parka za javni linijski prijevoz putnika - II faza, vrijedan 10 miliona eura.

Projektom se želi pospješiti zaštita prirodne okoline, jer tramvajski saobraćaj kao pogonsku enegiju koristi električnu energiju koja je ekološki prihvatljiva. Sredstva zajma namijenjena su za obnovu voznog parka, kako bi bio doveden na nivo koji će zadovoljiti stvarne potrebe korisnika.

Rok otplate zajma je 15 godina uključujući tri godine grace perioda, uz povoljnu kamatnu stopu i alokaciju na Federaciju BiH, odnosno Kanton Sarajevo.

Ovo je treći u nizu projekata poboljšanja javnog prijevoza Sarajevo, za dva su već potpisani ugovori sa EBRD-om, i to prvi za nabavku novih električnih trolejbusa u iznosu 15 miliona eura i drugi za remont dvokolosječne tramvajske pruge u iznosu 20 miliona eura.

Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, utvrdilo je pojedinačne prijedloge odluka o ratifikaciji, i to Ugovora o zajmu (GrCF2 V2 – Projekat javnog prevoza Sarajevo - dio 3) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, VIPO Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidim i osobama koje se iz drugog razloga ne mogu koristiti štampom, te Sporazuma o finansiranju Državnog programa aktivnosti za Bosnu i Hercegovinu za 2018. godinu između Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, i Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija.

Prijedlozi odluka bit će dostavljeni Predsjedništvu BiH u daljnji postupak ratifikacije.

Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, donijelo je Odluku o dopunama Odluke o vizama, kojom se olakšava rješavanje određenih bilateralnih pitanja u oblasti viznog režima.

Dopunom odluke uređuje se mogućnost privremene obustave primjene Odluke o vizama zbog zaštite javnog reda, sigurnosti i javnog zdravlja, što je u interesu BiH. O ovoj odluci se država na koju se ta odluka odnosi obavještava diplomatskim putem u pisanoj formi, najmanje 48 sati prije njenog donošenja.

Također se predviđa mogućnost trajne obustave primjene Odluke o vizama prema jednoj ili više država, a u slučaju potrebe za donošenjem druge odluke ili drugačijeg načina rješavanja pitanja ulaska stranaca u BiH, čime se stvara pravna sigurnost kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za sve one koji namjeravaju ući u BiH. O ovakvoj odluci obavještava se država na koju se ta odluka odnosi diplomatskim putem u pisanoj formi, najmanje 30 dana prije njenog donošenja.

Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva sigurnosti i određene korekcije na sjednici, donijelo je Odluku o imenovanju Komisije za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja, čije su nadležnosti definirane Zakonom o zaštiti ličnih podataka i pratećim podzakonskim aktima.

Članovi Komisije su predstavnici državnih ministarstava sigurnosti, pravde i odbrane, te Obavještajno-sigurnosne agencije i Državne agencije za istragu i zaštitu.

Vijeće ministara nije donijelo odluku o usvajanju revidiranog Akcionog plana Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini od 2019. do 2020. godine, o kojoj će se ponovo izjasniti u drugom krugu glasanja.

 Vijeće ministara donijelo je Odluku o izmjeni Odluke o uspostavljanju Komisije za evropske integracije, jednog od važnih organa usistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini.

Odlukom se uime Vlade Republike Srpske za člana, odnosno zamjenika predsjedavajućeg Komisije za evropske integracije imenuje Saša Jovetić.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o dopunjenoj zajedničkoj listi vitalnih proizvoda, koju je utvrdio Sekretarijat CEFTA-e u vezi sa olakšavanjem prometa uslijed krize uzrokovane virusom korona te je upoznat sa njenim sadržajem. Radi se o robama koje imaju poseban tretman prijevoza putem "zelenih traka".

Dopunjena lista sadrži prijedlog Bosne i Hercegovine za uključivanje dodatnih 29 tarifnih oznaka, koje se prevashodno odnose na medicinske lijekove i sredstva neophodna za tretman virusa korona.

Zemlje članice CEFTA-e, uključujući i BiH, prilikom dostave svojih prijedloga slijedile su principe Svjetske trgovinske organizacije koja definira vitalne robe, a listama su dodale prioritete u oblastima prehrambenih proizvoda, stočne hrane, materijala neophodnih za sjetvu, neophodnih medicinskih lijekova i opreme.

Vijeće ministara BiH usvojilo je pojedinačne informacije Ministarstva sigurnosti o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za januar, februar i mart 2020. godine, koje će biti dostavljene Predsjedništvu BiH.

U prvom kvartalu 2020. godine Službi za poslove sa strancima prijavljena su ukupno 4.444 nezakonita migranta, što predstavlja povećanje od 20 % u odnosu na isti period 2020. godine, kada je prijavljeno ukupno 3.597 migranata.

Najveći broj nezakonitih migranata u prvom kvartalu ove godine bili su državljani Pakistana (1.233 ili 27,7 %), Afganistana (1.056 ili 23,8 %), Maroka (800 ili 18 %), Iraka (282 ili 6,3 %) i Egipta (210 ili 4,7 %).

U Informaciji za mart 2020. godine navodi se da je Službi za poslove sa strancima prijavljeno ukupno 1.540 nezakonitih migranata, što je smanjenje za 23 % u odnosu na februar ove godine, odnosno smanjenje za 15 % u odnosu na mart 2019. godine.

Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 1.450 osoba, a zahtjev za azil podnijelo njih 23.

U februaru 2020. godine evidentirana su 2.002 nezakonita migranta, što je povećanje od 122% u odnosu na januar, kada su bila registrirana 902 nezakonita migranta.

Također, broj nezakonitih migranata prijavljenih Službi za poslove sa strancima u februaru ove godine bio je veći za 90% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Smanjenje broja nezakonitih migranata u martu u odnosu na prva dva mjeseca 2020. godine rezultat je mjera koje su, pored BiH, preduzele zemlje na zapadnobalkanskoj ruti s ciljem sprečavanja i suzbijanja širenja virusa korona. Osim toga, nadzor granica na migrantskoj ruti pojačan je i zbog situacije na vanjskim granicama Evropske unije s Turskom, koja je obilježila kraj februara i početak marta 2020. godine.

 Vijeće ministara podržava napore i aktivnosti Ministarstva odbrane na implementaciji "Perspektiva" programa tranzicije i zbrinjavanja otpuštenog personala i "Preventiva" projekta zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.

Zaključeno je ovo nakon što je Vijeće ministara BiH upoznato s Informacijom Ministarstva odbrane o implementaciji ovih programa u 2019. godini.

Ministarstvo odbrane već šest godina uspješno provodi vlastiti "Perspektiva" program tranzicije i zbrinjavanja vojnog osoblja otpuštenog u skladu sa Zakonom o službi u OSBiH, a uslijed ograničenja godina starosti i dužine vojne službe.

Za realizaciju višegodišnjeg,,Perspektiva" projekta od 2016. do 31. decembra 2019. godine utrošeno je ukupno 366.971,27 KM za asistenciju 128 otpuštenih osoba.

Također, ovo ministarstvo provodi "Preventiva" projekt, koji je usmjeren na izgradnju i jačanje kapaciteta u oblasti zaštite mentalnog zdravlja i psihosocijalne asistencije pripadnika Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju u vezi sa zaključnim zapažanjima na Treći periodični izvještaj Bosne i Hercegovine o implementaciji Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava pred Vijećem za ljudska prava UN.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će zaključne napomene i preporuke Vijeća za ljudska prava UN, sa prijedlogom zaključaka na Treći ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, objaviti na web-stranici Ministarstva i dostavitisvim nadležnim organima u BiH s ciljem njihove implementacije.

Vijeće za ljudska prava UN dostavilo je zaključna razmatranja i preporuke na Treći periodični izvještaj radi podizanja svijesti o potrebi poštivanja vladavine zakona i ljudskih prava u izgradnji demokratskog društva i pozitivnog utjecaja na stvaranje odgovornosti svih nivoa vlasti u primjeni međunarodnih ugovora kojima BiH pristupa.

Vijeće ministara usvojilo je Informaciju o zaključnim zapažanjima na 6. izvještaj Bosne i Hercegovine o implementaciji Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, Zaključna zapažanja na 6. CEDAW izvještaj za period 2013 - 2016. godine i Preporuke za institucije Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo je da u roku sedam dana zaključna zapažanja na 6. CEDAW izvještaj kao informaciju dostavi Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Istovremeno će ovo ministarstvo u roku 90 dana, sa nadležnim institucijama BiH obaviti konsultacije u vezi s provođenjem preporuka iz zaključnih zapažanja na 6. CEDAW izvještaj.

Komitet UN za eliminaciju diskriminacije prema ženama je razmotrio 6. CEDAW izvještaj na 74. zasjedanju, održanom 30. oktobra 2019. godine u Ženevi, i dao zaključna zapažanja i preporuke za unapređenje položaja žena i eliminiranje rodno zasnovane diskriminacije u Bosni i Hercegovini. 

Vijeće ministara usvojilo je Informaciju o implementaciji Akcionog plana za obrazovanje iz ljudskih prava za novinare i medijske profesionalce 2016 - 2019 i zadužilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da sačini revidirani akcioni plan u ovoj oblasti.

Podsjećamo da je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, u skladu sa Svjetskim programom za obrazovanje o ljudskim pravima, pripremilo Akcioni plan u oblasti obrazovanja iz ljudskih prava za novinare i medijske profesionalce za period od 2016. do 2019. godine, a koji je Vijeće ministara usvojilo 21. februara 2017. godine.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u vezi sa Zaključnim zapažanjima na Kombinirani 5. i 6. izvještaj Bosne i Hercegovine o provođenju Konvencije o pravima djeteta i njenih pratećih protokola pred Komitetom za prava djeteta Ujedinjenih naroda iz septembra 2019. godine.

Komitet je pozdravio određeni napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla u ovoj oblasti u proteklom periodu, a koji, između ostalog, uključuje ratifikaciju Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima djeteta koji se odnosi na postupak rješavanja predstavki iz 2018. godine te raniju ratifikaciju Lanzarote konvencije.

Na sastanku Komiteta pozdravljene su Izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije iz 2016. godine i usvajanje Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine od 2015. do 2018. godine.

Komitet je, uz davanje više preporuka usmjerenih na unapređenje prava djece, pozvao BiH da osigura sadržajno učešće u osmišljavanju i provođenju politika i programa usmjerenih na postizanje svih 17 ciljeva održivog razvoja.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će Zaključna razmatranja i preporuke Komiteta za ljudska prava djeteta objaviti na svojoj web-stranici i dostaviti svim nadležnim institucijama u BiH.

Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojilo je Izvještaj Bosne i Hercegovine o zakonodavnim i drugim mjerama za provođenje odredbi Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), koji će Agencija za ravnopravnost spolova BiH dostaviti nadležnom tijelu Vijeća Evrope za praćenje implementacije Istanbulske konvencije – GREVIO.

Prema izvještaju, učinjen je napredak u provođenju Istanbulske konvencije, koja je usvojena u maju 2011. godine, a Bosna i Hercegovina je bila među prvim zemljama Vijeća Evrope koja je ratificirala ovu konvenciju.

Napredak je ostvaren u procesu unapređenja regulatornog okvira, razvoju društvene svijesti o neprihvatljivosti porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, odgovoru institucija na nasilje, a naročito na funkcioniranje multisektorskog pristupa u zaštiti i prevenciji.

Izvještaj je fokusiran na period 2017. i 2018. godine, ali obuhvata i najvažnije provedene aktivnosti izvan ovog perioda, a u skladu sa instrukcijom Vijeća Evrope.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju – izvještaj Ministarstva pravde o realizaciji "Projekta izgradnje Državnog zavoda Bosne i Hercegovine", a preostala neutrošena sredstva ovog projekta iz budžeta BiH u iznosu 2.115.650,55 KM ostaju na Jedinstvenom računu trezora BiH. Vijeće ministara će donijeti odluku o namjeni ovih sredstava.

Objekat Zavoda je završen sa više od 170.000 eura nižim iznosom od ugovorenog, a da je pri tome potpuno i u cijelosti osiguran kvalitet radova, kao i identičnost projektovanih materijala i zahtjeva.

Planirana sredstva za državni zatvor smještajnog kapaciteta za 298 osuđenika i 50 pritvorenika Suda BiH iznosili su 39,6 miliona eura i obezbijeđena su iz kredita donacija, sredstava tehničke pomoći, a udio države BiH iznosio je oko 7,95 miliona evra.

 Vijeće ministara zadužilo je Ministarstvo pravde BiH da sa Ministarstvom pravde Republike Srpske potpiše Aneks ugovora o naknadi troškova za izvršenje mjere pritvora i kazne zatvora koje je u krivičnom postupku izrekao Sud Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo pravde Republike Srpske zatražilo je potpisivanje Aneksa ugovora o naknadi troškova kojim bi se naknada za dnevne troškove sa ranije ugovorenih 40 KM povećala na 70 KM po zatvoreniku zbog kontinuiranog rasta troškova. Ova naknada bi se primjenjivala u 2020. godini.

Planirano je sukcesivno preuzimanje zatvorenika iz entitetskih zavoda u prvom polugodištu 2020. godine, koje bi trebalo biti završeno do 1. augusta 2020. godine, kada bi u entitetskim krivično-popravnim ustanovama ostalo oko 80 zatvorenika.

Na sjednici je usvojen Akcioni plan Vijeća ministara BiH za implementaciju Komunikacijske strategije za informiranje javnosti o procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji za 2020. godinu.

U sačinjavanju i provođenju Akcionog plana, čiji je predlagač Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH, učestvuju 23 institucije BiH.

Planirane aktivnosti klasificirane su u šest oblasti - izdavaštvo, online komunikacije, istraživanje, konkursi i takmičenja, događaji i promotivni materijal. Cilj je unaprijediti informiranje javnosti u BiH o pristupanju Evropskoj uniji.

Vijeće ministara BiH primilo je k znanju Informaciju o konkurentnosti ekonomije u Bosni i Hercegovini, koju je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje, uzimajući u obzir ključne aspekte razvoja i praćenje progresa ostvarenog u proteklom periodu.

Informacija se na godišnjem nivou prvenstveno fokusira na analizu nivoa konkurentnosti u Bosni i Hercegovini o pitanjima industrije, vanjske trgovine i investicija kao ključnih elemenata za jačanje životnog standarda i vanjske održivosti zemlje. 

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Generalnog sekretarijata, razmotrilo je Pregled realizacije zaključaka sa ukupno održanih 37 sjednica u 2019. godini.

Ministarstva BiH, institucije i tijela Vijeća ministara realizirali su 523 od 596 donesenih zaključaka u prošloj godini ili 88%, a 73 zaključka nisu realizirana.Pregledom su obuhvaćene 33 institucije.

Ministarstva i druge institucije zaduženi su da analiziraju svoje dosadašnje aktivnosti na realizaciji zaključaka, te da za sve zaključke koji nisu realizirani jasno i nedvosmisleno preciziraju razloge nerealiziranja, o čemu će hitno informirati Generalni sekretarijat koji će pripremiti informaciju za Vijeće ministara BiH.

Zaključeno je da i ubuduće realizacija zaključaka Vijeća ministara treba biti prioritet.

Vijeće ministara BiH dalo je saglasnost za glasanje državljana Republike Srbije na teritoriji Bosne i Hercegovine 21. juna 2020. godine, a povodom parlamentarnih izbora u Republici Srbiji, o čemu će Ministarstvo vanjskih poslova BiH informirati Ambasadu Republike Srbije u BiH.

Vijeće ministara dalo je saglasnost za glasanje državljana Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, 4. i 5. jula 2020. godine, a povodom izbora za Hrvatski sabor, o čemu će Ministarstvo vanjskih poslova BiH informirati Ambasadu Republike Hrvatske u BiH.

Na sjednici je data saglasnost za glasanje državljana Republike Poljske na teritoriji Bosne i Hercegovine, prvi krug 28. 6. 2020. godine i eventualni drug krug 12. 7. 2020. godine, povodom održavanja izbora za predsjednika Republike Poljske, o čemu će Ministarstvo vanjskih poslova BiH informirati Ambasadu Poljske u BiH.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o formiranju Koordinacionog tijela za pitanje migracija.

Članovi Koordinacionog tijela će biti predstavnici državnih ministarstava sigurnosti, vanjskih poslova i za ljudska prava i izbjeglice, te Službe za poslove sa strancima, Granične policije i Državne agencije za istrage i zaštitu. Koordinacionim tijelom predsjedavat će pomoćnik ministra u Sektoru za azil Ministarstva sigurnosti Marijan Baotić.

Kada Koordinaciono tijelo zasjeda kao Operativni štab za pitanje migracija, u njegov sastav ulaze i predstavnici državnih ministarstava odbrane, finansija i trezora i civilnih poslova te Tužilaštva BiH.

Vijeće ministara BiH donijelo je Rješenje o imenovanju dr. Stjepe Pranjića za predsjednika Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine na mandatni period od jedne godine.

Zakonom o konkurenciji BiH propisano je da Vijeće ministara BiH svake godine, na prijedlog Konkurencijskog vijeća, imenuje predsjednika iz reda članova Konkurencijskog vijeća na period od jedne godine, bez prava na ponovni izbor tokom mandata.

Vijeće ministara BiH nije donijelo odluku o raspisivanju konkursa za direktora Uprave za indirektno oporezivanje, te će o ovom pitanju glasati u drugom krugu.

O raspisivanju konkursa za poziciju direktora Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara, zbog isticanja mandata sadašnjem direktoru, 19. 11. 2020. godine, Vijeće ministara će se se izjasniti u drugom krugu glasanja.

O raspisivanju konkursa za pozicije zamjenika direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine, a zbog isticanja mandata dosadašnjim zamjenicima direktora, Vijeće ministara će se izjasniti u drugom krugu glasanja.

Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, dalo je saglasnost za imenovanje brigadira Davora Kiralja za vojnog atašea Republike Hrvatske za Bosnu i Hercegovinu, sa sjedištim u Sarajevu.

Istovremeno, data je saglasnost za imenovanje pukovnika Mustafe Sitkija Tatara za vojnog atašea Republike Turske za Bosnu i Hercegovinu, sa sjedištem u Sarajevu.


IZVOR: Vebsajt Vijeće ministara, 11.06.2020.

Naslov: Redakcija