Kazne za javno podsticanje na nasilje i mržnju i zamjena izdržavanja zatvorske kazne kućnim zatvorom uz elektronski nadzor predviđeno je Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama izmjenama Krivičnog zakona BiH, koji je utvrdio Savjet ministara BiH.
Izmjene je predložilo Ministarstvo pravde BiH, a nakon što ih je podržao Savjet ministara biće dostavljene Parlamentu BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri.
Ministar pravde BiH Josip Grubeša rekao je nakon sjednice Savjeta ministara da je mijenjano 19 članova Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 3/2003, 32/2003 - ispr., 37/2003, 54/2004, 61/2004, 30/2005, 53/2006, 55/2006, 8/2010, 47/2014, 22/2015 i 40/2015).
- Predviđeno je izdržavanje kazne i kućnom zatvoru sa elektronskim nadzorom, odnosno sa elektronskom narukvicom. Zatvorenici koje je Sud BiH osudio na kaznu do godinu zatvora za lakša krivična djela tu kaznu moći će izdržavati van zatvora uz upotrebu elektronske narukvice - rekao je Grubeša.
On je rekao da je definisana i zamjena zatvorske kazne novčanom.
- Svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava se sa 100 KM novčane kazne s tim da smo onemogućili da se krivična djela terorizma, genocida i zločina protiv čovječnosti mogu zamijeniti novčanom kaznom - rekao je Grubeša.
Savjet ministara BiH je saopštio da će na ovaj način biti ušteđen znatan novac i rasterećen zatvorski sistem i ljudski resursi.
Izmjenama je predviđena zatvorska kazna za one koji putem medija i interneta, na javnom skupu ili na drugi način javno podstrekavaju ili javnosti učine dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima pozivaju i podstiču na nasilje i mržnju usmjerenu protiv grupe ili njenog člana na osnovu rase, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalne pripadnosti, pola… Grubeša je istakao da će najmanja kazna za širenje mržnje biti godina zatvora.
- Za negiranje genocida i zločina protiv čovječnosti kazna je od pet do deset godina zatvora - rekao je Grubeša.
Predloženim izmjenama zakona je propisano da osuđeni za krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom može biti uslovno otpušten nakon izdržane dvije trećine kazne.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona propisano je da se amnestija ne može dati za krivična djela protiv integriteta BiH i krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
Savjet ministara BiH utvrdio je izmjene Krivičnog zakona BiH mimo stavova koje je dalo Ministarstvo pravde Republike Srpske. Ministarstvo pravde Republike Srpske uputilo je 22. maja mišljenje na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Objavljujemo u cijelosti mišljenje/primjedbe koje je Ministarstvo pravde Republike Srpske uputilo:
"S obzirom na navedeno, Ministarvo pravde iznosi sljedeće primjedbe i sugestije:
U članu 8. Nacrta, predložene riječi: "njima podređenih fizičkih lica", potrebno je zamijeniti riječima "zaposlenih" ili da član 124. tačka d) ostane u važećoj formulaciji.
Dalje smatramo, da je član član 9. Nacrta kojim se mijenja član 145a. u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno se istim krši član 10. Konvencije, na način da grubo ograničava slobodu izražavanja, kao i da isti može imati različite konotacije prilikom primjene u praksi.
Uvažavamo činjenicu da prijedlog za izmjenu člana 145a. proističe iz obaveze implementiranja Dodatnog protokola Konvencije o sajber kriminalu, kao i usklađivanja zakonodavstva u BiH sa pravnom tekovinom EU, tačnije Okvirnom odlukom Savjeta EU o borbi protiv određenih oblika i izraza rasizma i ksenofobije putem krivičnog prava, ali je zanemarena činjenica poštovanja Ustavom i zakonima definisanih nadležnosti, na način da je Konvencija o sajber kriminalu je u zakonodavstvo u BiH implementirana kroz Krivični zakon Republike Srpske, Krivični zakon Federacije BiH i Krivični zakon Brčko Distrikta, jer je oblast borbe protiv sajber kriminala u nadležnosti entiteta, kantona i Brčko distrikta.
Da je ovakav način implementacije Konvencije zadovoljavajući potvrdila je procjena evaluacijskog tima Savjeta Evrope tokom 2010. godine. Stoga i Dodatni protokol treba implementirati na isti način, odnosno u skladu sa definisanim nadležnostima u BiH.
Što se tiče usklađivanja zakonodavstva u BiH sa pravnom tekovinom EU treba imati u vidu Ustavom definisane nadležnosti. Naime, prema Okvirnoj odluci, negiranje genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, smatra se krivičnim djelom samo u slučaju da je način negiranja izvršen na takav način da se poziva na nasilje ili mržnju prema određenoj grupi.
"Pozivanje na nasilje" predstavlja krivično djelo protiv javnog reda i mira, a imajući u vidu da je oblast javnog reda i mira, u skladu sa ustavima BiH i Republike Srpske u isključivoj nadležnosti entiteta, ovo djelo ne može biti predmet inkrimisanja Krivičnog zakona BiH. Molimo da kao ovlašteni obrađivač prilikom utvrđivanja novog teksta zakona ove naše preporuke uvažite", navedno je u dokumentu.
Izvor: Vebsajt Glas Srpske i RTRS, 14.06.2017.
Naslov: Redakcija