U pogledu diskriminacije na radnom mjestu i zapošljavanju na osnovu spola, u BiH je česta percepcija da je na tržištu prisutnija diskriminacija žena.
Međutim, to nije uvijek slučaj i muškarci se često osjećaju diskriminirani te je jedan od njih svoje viđenje ovog problema podijelio sa Institucijom ombudsmena za ljudska prava BiH.
- Kad prošetate ulicama Bugojna (posebno Sultan Ahmedovom ulicom u centru grada i okolini), vrlo često, da ne kažem gotovo svakodnevno, na različitim objektima, od buregdžinica, slastičarni, prodavnica, pekara, butika itd. možete vidjeti zalijepljen natpis "Potrebna radnica". Ovo je u 99 posto slučajeva. Također ja ne znam da je ikada u nekom od ovih objekata radio muškarac, osim ako nije vlasnik objekta. Ne navodim nazive subjekata jer ih ima previše. U ovo se svako može uvjeriti laganom šetnjom centrom grada za koju ne treba više od pola sata, laganim tempom – pisalo je između ostalog u prijavi nezadovoljnog Bugojanca.
U odgovoru ombudsmena navedeno je da se diskriminacija po osnovu spola odnosi na sva fizička ili pravna lica, i u javnom i u privatnom sektoru, u svim oblastima.
- Nadalje, članak 5. Zakona, između ostalog, propisuje, da se zakonske mjere i radnje neće se smatrati diskriminacijskim kada se svode na nepovoljno razlikovanje ili različito postupanje ako su zasnovane na objektivnoj i razumnoj opravdanosti, te kada se njima ostvaruje legitiman cilj i ako postoji razuman odnos proporcionalnosti između sredstava koja se koriste i cilja koji se nastoji realizirati i u ograničenim okolnostima, zbog prirode konkretnih profesionalnih aktivnosti koje su u pitanju ili konteksta u kojem se izvršavaju, takvo obilježje predstavlja stvarni i određujući uvjet u pogledu izbora zvanja. Zakon o radu ("Sl. novine FBiH", br. 26/2016), Zakon o radu ("Sl. glasnik RS", br. 1/2016) i Zakon o radu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik Brčko distrikta BiH", br. 19/2006 - prečišćen tekst, 19/2007, 25/2008, 20/2013, 31/2014 i 1/2015) sadrže set odredbi koje se odnose na zabranu diskriminacije, a pravljenje razlike ili davanje prvenstva u odnosu na određeni posao, dozvoljeno je samo kada to iziskuju priroda i uvjeti posla, kada je riječ o pružanju zaštite određenim kategorijama radnika, te kada je svrha koja se želi time postići opravdana – stoji u odgovoru ombudsmena na žalbu.
Ističe se da "Ombudsmani za ljudska prava Bosne i Hercegovine nalaze da je nedopušteno oglašavanje slobodnih radnih mjesta u kojima su se kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa postavlja određeno osobno svojstvo, a da pri tome isto ne predstavlja stvarni i odlučujući uvjet za obavljanje poslova i zadataka radnog mjesta, obzirom na prirodu posla i uvjete u kojima se on obavlja".
- Kada govorimo o oglasima u kojima se kao uvjet postavlja spol kandidata, naglašavamo da se time automatski eliminiraju kandidati koji ispunjavaju sve druge uvjete navedene u oglasu, čime se isti neposredno diskriminiraju – zaključili su ombudsmeni.
Ističu i da su zapazili da se u "malim oglasima objavljenim u dnevnoj štampi, oglasima za posao objavljenim na portalima kao uvjet nerijetko javlja i "prijatan izgled" kandidata uz obavezu dostavljanja fotografije uz prijavu na posao".
- Takva formulacija na posredan način, potencijalnim kandidatima poručuje da će njihov fizički izgled biti vrednovan, kao uvjet za zaposlenje, a s druge strane postavljanje uvjeta koji se odnosi na fizički izgled za obavljanje bilo kojeg posla je neprimjereno i degradirajuće i predstavlja posrednu diskriminaciju svih osoba, potencijalnih kandidata koja prema mišljenju poslodavca "nisu prijatnog izgleda". Zakoni o radu entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine garantiraju slobodu poslodavca da izabere osobu koju će primiti u radni odnos, ali temeljem objektivnih kriterija, i spomenuta sloboda ne smije biti izgovor za kršenje Zakona o zabrani diskriminacije ("Sl. glasnik BiH", br. 59/2009 i 66/2016), i Zakona o radu entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine – naveli su ombudsmeni.
IZVOR: Vebsajt Faktor, 14.02.2018.
Naslov: Redakcija