Zastava Srbije

VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH: Razmjena pala za 3,5 milijardi KM

13.11.2020.


Vanjskotrgovinska razmjena BiH u prvih devet mjeseci ove godine pala je za 3,5 milijardi KM, odnosno 15 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Prema podacima koji su saopšteni na konferenciji za medije Vanjskotrgovinske komore BiH, u istom periodu ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u BiH iznosio je 20.383.347.000 KM.

Ukazao je i na značaj poticanja domaće proizvodnje, te na probleme s kojim se BiH suočava jer vrlo kvalitetne proizvode poput mesa i jaja ne može izvoziti u zemlje EU.

Kao primjer Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, naveo je Orašje, koje proizvede veće količine jaja, a ne može ih izvesti u Hrvatsku, koja je preko rijeke.

Vuković je juče novinarima u Sarajevu rekao da je izvoz iz BiH u proteklih devet mjeseci iznosio 7.809.942.000 KM, te da je manji za 13 odsto, odnosno 1,1 milijardu, nego u istom periodu prošle godine. Istakao je i da je uvoz u BiH bio vrijedan 12.573.405.000 KM, te da je za 16 odsto manji.

"U martu, aprilu i maju, u mjesecima kada smo bili zatvoreni zbog pandemije virusa korona, imali smo otežan promet robe preko granice BiH i tada je pad izvoza bio oko 26 odsto, a pad uvoza više od 28 odsto. Zato možemo reći da sada bilježimo blago poboljšanje", rekao je on.

Istakao je da se oporavak bilježi u metalskom i elektro sektoru, drvnoj i tekstilnoj industriji.

"Ne možemo reći da smo potpuno zadovoljni, jer će nam za oporavak trebati malo više vremena", poručio je Vuković, dodajući da je Vanjskotrgovinska komora BiH u vremenu pandemije predložila svim nivoima vlasti u BiH oko 40 mjera, od kojih je 30 usvojeno.

On je poručio da se konstantno razgovara sa susjednim zemljama, posebno Srbijom i Hrvatskom, te izrazio uvjerenje da uvoz i izvoz u budućem periodu neće biti usporeni.

"Nastojimo da granične prelaze održimo na svim dijelovima BiH. Da to ne budu, kao što je bilo ranije, samo tri granična prelaza", rekao je Vuković te dodao da ne predviđa zaključavanje BiH.

"Vidjećemo kakve mjere će biti donesene u zavisnosti od epidemiološke situacije, ali one će se najviše odnositi na ugostiteljstvo skraćivanjem radnog vremena", rekao je Vuković.

Dodao je da će iz ove institucije apelovati na vlasti za pomoć ugostiteljstvu i turizmu, kao i međunarodnom prevozu putnika, jer su ti sektori pretrpjeli najviše štete.

Privredi se, kako je poručio, može najviše pomoći kupovinom domaćih proizvoda, a treba voditi računa i o tržištu EU, na koje BiH izvozi više od 70 odsto proizvoda, i tržištu zemalja CEFTA.

"Ne smijemo favorizovati domaću robu u odnosu na ono što uvozimo, ali podizanjem svijesti možemo doći u kvalitetnu situaciju. Te proizvode treba brendirati i podići svijest građana", poručio je Vuković.

On je rekao da je nezaposlenost najveća socioekonomska posljedica pandemije, te da je u Federaciji BiH u vrijeme zaključavanja iznosila 6,2 odsto, u Republici Srpskoj 2,5 odsto i Brčko distriktu dva odsto.

Pomenuo je i da bi "mini-Šengen" obezbijedio brži promet robe na granicama i da bi u tom smislu bio olakšan i uvoz i izvoz, ali i da je BiH već u CEFTA.

Iz Komore ističu da je bh. ekonomija u trećem kvartalu zabilježila blagi oporavak, ali da nove mjere u evropskim državama ponovo stvaraju nesigurnost izvoznicima.

"Trenutna događanja i neizvjesnost koja prijeti izvoznicima imaju za posljedicu opreznost i nemogućnost planiranja poslovanja, što je veliki problem s obzirom na mogućnosti finansiranja", rekli su iz VTK.

Belma Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH rekla je da je pokrivenost uvoza izvozom od januara do septembra ove godine povećana za dva odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ona je navela da je zbog pandemije izazvane virusom korona smanjen izvoz na tržište glavnih trgovinskih partnera, osim na tržište Švajcarske i Turske.

"Izvoz u Njemačku smanjen je više od 80 miliona KM, Hrvatsku 53 miliona, Srbiju 155 miliona, te Italiju 28 miliona KM", rekla je Hasićeva.

Navela je da je po obimu razmjene Hrvatska glavni trgovinski partner BiH iz EU, te da obim razmjene iznosi 3,16 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom oko 50 odsto.

Dodala je da BiH nakon EU najviše izvozi u zemlje CEFTA regiona.

"Od ukupnog izvoza 17% se izvozi na tržišta CEFTA. U devet mjeseci tekuće godine ukupan izvoz iz BiH na ovo tržište iznosio je 1,3 milijardu KM i manji je za 15% u odnosu na prošlu godinu", navela je Hasićeva.

Ona je rekla da BiH sa zemljama CEFTA ostvaruje pokrivenost uvoza izvozom od 64%, te suficit sa svim zemljama, osim Srbijom i Moldavijom.

Istaknuto je, takođe, da je značajno oporavljena mesna industrija zbog izvoza zaleđenog goveđeg mesa u Tursku i svinjetine u Sjevernu Makedoniju.


IZVOR: Vebsajt Nezavisne, Mirsada Lingo Demirović, 09.11.2020.

Naslov: Redakcija