Dom naroda Parlamenta Federacije BiH odobrio je po skraćenom postupku Prijedlog zakona o roditeljima njegovateljima u Federaciji BiH, koji je utvrdila Federalna vlada.
Nakon dvije godine Dom naroda Federalnog parlamenta imenovao je Komisiju za vrijednosne papire Federacije BiH, a potvrđen je i Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djlatnostima.
Prema obrazloženju predlagača, Zakon o roditeljima njegovateljima put sistemski rješava problematiku kad je riječ o porodicama koje imaju dijete sa stopostotnim invaliditetom.
Cilj je da se jednom od roditelja takvog potomka prizna pravo na status “roditelja njegovatelja” i da mu budu omogućeni mjesečna naknada u visini najniže neto plaće u Federaciji BiH, kao i pripadajući doprinosi za penzijsko-invalidsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti.
Kako je delegatima obrazložio federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, roditelj njegovatelj je nezaposleni roditelj djeteta sa stopostotnim invaliditetom, koje ne može biti osposobljeno za samostalno udovoljavanje svakodnevnim životnim potrebama. Da bi ostvario status njegovatelja, roditelj prilaže dokaz o evidenciji s evidencije nezaposlenih, a izuzetno, dokaz od Porezne uprave Federacije BiH da nije osigurana osoba u Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa. Status njegovatelja roditelj može zadržati do 65. godine života, bez obzira na životnu dob potomka.
U slučaju smrti potomka, roditelju i u narednih šest mjeseci ostaje pravo na utvrđenu mjesečnu naknadu. Porodice, u tom slučaju, imaju i pravo na troškove sahrane.
Prema procjenama, za provedbu zakona godišnje u budžetu Federacije BiH treba namijeniti 27,2 miliona KM. Od toga je, po Drljačinim riječima, trenutno osigurano 16,5 miliona a ostatak će biti nadomiren preraspodjelom novca iz odovarajućih budžetskih stavki.
Prije glasanja o zakonu, delegatima su se potpuno oprečnim stavovima obratili Ines Kavalec iz Udruženja “Dajte nam šansu” i Suad Zahirović uime tri koordinacije udruženja osoba s invaliditetom iz Kantona Sarajevo, te Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Kavalec je apelirala na usvajanje zakona jer je, po njenim riječima, ogroman pozitivni iskorak i bolji nego u Hrvatskoj i Republici Srpskoj, gdje je ranije donesena legislativa ove vrste. Budući da otvara više pitanja, tokom primjene treba uočiti eventualne nedostatke pa odredbe po potrebi mijenjati, navela je Kavalec.
Zahirović je, pak, izjavio da zakon treba povući iz procedure ili ga iz skraćenog postupka vratiti u redovni ne bi li dospio u široku javnu raspravu prije konačnog usvajanja jer u trenutnoj varijanti nije nijansirao okolnosti i potrebe porodica, odnosno djece s navedenom problematikom, zbog čega je u suprotnosti s evropskim konvencijama i politikom iz resorne oblasti utvrđenom na nivou države BiH.
Više delegata iz opozicionih stranaka također su kazali da je zakon loš jer nije uzeo u obzir potrebe svih iz kategorije na koju se odnosi, a činjenica da je u parlamentarnoj proceduri po skraćenom postupku, govori, po mišljenju ovih govornika, o izostanku kvalitetne rasprave koja bi ishodila boljim rješenjima.
Pojedinci nezadovoljni ponuđenim stavkama zakona, poput delegata Elmedina Konakovića, kazali da će ipak glasati “za” jer znaju da jedan dio populacije na koju se odnosi željno čeka njegovo donošenje.
Ministar Drljača je na primjedbe, između ostalog, kazao da zakon i sam predviđa poboljšavanje predviđenih rješenja, analizu za tri mjeseca od početka primjene, ako se u praksi, neke od odredbi pokažu manjkavim.
U nastavku 12. redovne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH imenovan je novi saziv Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine.
To se desilo kada je nakon ranijeg odobravanja u Predstavničkom domu, konačno potvrđena odluka o razrješenju dosadašnjih i imenovanju novih članova ovog tijela koje ima čitav spektar nadležnosti, veoma bitnih za tržište kapitala, ukupnu finansijsku i ekonomsku stabilnost.
Odlukom su, zbog isteka mandata, razriješeni dužnosti Hasan Ćelam kao predsjednik Komisije i Matej Živković kao član, a imenovani novi dužnosnici – Adnan Zukić, predsjednik, Matej Živković, zamjenik predsjednika, kao i članovi: Predrag Mlađen, Esad Dželilović i Romeo Zelenika.
O tome koliko je bitno funkcioniranje Komisije u punom kapacitetu, svjedoči i jučerašnji apel jednog od delegata da Dom naroda danas “skine omču oko vrata privredi” u Federaciji i državi BiH, pomogne privredi bar na taj način, kako je naveo, budući da se posljedice njenog skoro dvogodišnjeg nefunkcioniranja itekako osjećaju u zastoju investicija i projekata.
Ova komisija, naime, nije funkcionirala u punom sastavu od novembra 2019. godine. Puno je blokiranih procesa zbog toga, naglašavali su u međuvremenu iz Udruženja poslodavaca FBiH i s drugih adresa.
Nakon javnog konkursa, odluka o imenovanju novih članova nije u prvi mah potvrđena u Parlamentu jer je iz opozicije prigovoreno da od predloženih pet članova Komisije nijedan nije Srbin. Bilo je također primjedbi da su neki od predloženih politički aktivni, što je nedopustivo za članstvo u ovom tijelu.
Konkurs je ponovljen, pa je u međuvremenu potvrdu novom članstvu dao Predstavnički dom te danas i Dom naroda, čime su se stekli uvjeti za operativnost tijela.
Odluku je, prema proceduri, prethodno donio i u dvodomni Parlament FBiH uputio na konačno potvrđivanje predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara uz neophodnu pisanu saglasnost dopredsjednika Melike Mahmutbegović i Milana Dunovića. U aktu upućenom iz Čavarinog kabineta je navedeno da odluka stupa na snagu danom potvrde u Parlamentu FBiH te će biti objavljena u Službenim novinama.
Komisija za vrijednosne papire FBiH, uz druge nadležnosti, ima i široke regulatorne ovlasti – između ostalog reguliranje uvjeta, načina izdavanja i prometa vrijednosnih papira; odobravanje izdavanja dionica i drugih vrijednosnih papira preduzeća i banaka; odobravanje izdavanja vrijednosnih papira društava za upravljanje fondovima, investicijskih fondova, uzajamnih fondova i drugih pravnih osoba,reguliranje uvjeta i načina izdavanja obveznica kantona i općina; propisivanje pravila i nadzor prometa vrijednosnih papira, koji je zasnovan na razmjeni vrijednosnih papira i sistemu kotiranja, putem elektronskih sredstava; zaštitu interesa investitora; propisivanje i nadzor primjene standarda upravljanja dioničkim društvima.
Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine, nakon što je 5. jula dobio podršku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, usvojili su i delegati Doma naroda Parlamenta FBiH u nastavku 12. sjednice, 9. septembra.
Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020-2021. godina, kao pretpostavka za održiv i ubrzan rast u 2022. godini je među mjerama s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, predvidio usvajanje novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, kao preduslova za rast i razvoj obrtništva, odnosno male privrede u Federaciji BiH.
Novim Zakonom su obrtnicima ponuđene brojne pogodnosti, a jedna od njih je omogućavanje vanjskotrgovinskog poslovanja. Nadalje, ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne čime je, prvi put, omogućeno obavljaje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude da registruju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka.
Među novim zakonskim rješenjima su skraćena procedura i pojednostavljenje registracije obrta, omogućavanje pribavljanja dokumentacije po službenoj dužnosti, te ograničeno izvršenje nad imovinom obrtnika.
Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju osnovne ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rješenjem. Bitna je i novina da je fizičkim osobama i penzionerima omogućeno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja.
Zakon predviđa obrtni registar kao informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima, kojim će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a koji će sadržavati i podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i, što je najbitnije, čiji je upis obavezan u skladu sa ovim zakonom.
Zakon ne propisuje obavezu izdavanja obrtnice kao isprave, što rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja, a obrt je definisan kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje.
Novo je rješenje i da, osim vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske svojine.
Visina članarine u Obrtničkoj komori je značajno umanjena i ne može biti propisana u iznosu većem od 0,5 posto od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu koju objavljuje Federalno ministarstvo finansija (dosad je iznos bio jedan posto).
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH urađen je u interesu obrtnika i zakonodavca istovremeno, obzirom da će period registracije obrta biti značajno skraćen, evidencija obrtnika podignuta na značajno veći nivo.
Mogućnost registrovanja obrta je ponuđena svim koja imaju ideju, a prepušteno je tržištu da oblikuje obrtnika bez obzira na njegovo formalno obrazovanje, što je dosad bio limitirajući faktor.
Sve ovo je veliki doprinos suzbijanju sive ekonomije, a novi Zakon omogućava svim zainteresovanim poduzetnicima da budu dijelom bosanskohercegovačke ekonomije na značajno jednostavniji način, saopćeno je iz Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.
IZVOR: Vebsajt BHRT, 09.09.2021.
Naslov: Redakcija