Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

ODLUKA CENTRALNE BANKE BIH DA UVEDE NEGATIVNU KAMATNU STOPU NA DEPOZITE BANAKA IZAZVALA POTRES NA TRŽIŠTU KAPITALA


 

 

  • ODLUKA CENTRALNE BANKE BIH DA UVEDE NEGATIVNU KAMATNU STOPU NA DEPOZITE BANAKA IZAZVALA POTRES NA TRŽIŠTU KAPITALA

Odluka Centralne banke Bosne i Hercegovine da od 1. jula 2016. godine uvede negativnu kamatnu stopu na depozite banaka dovela je do određenih potresa na tržištu kapitala. To znači da će banke morati plaćati čuvanje novca Centralnoj banci BiH.

Bankarski sektor u BiH je prelikvidan, banke su krcate novcem kojeg nemaju kome plasirati. To pravdaju 'visokom rizičnošću' i teškom ekonomskom situacijom. Jedini izlaz koji se otvara bankama u ovom trenutku je kupovina kratkoročnih vrijednosnih papira, kakvi su trezorski zapisi po negativnoj kamatnoj stopi.

Federacija BiH je prošle sedmice prvi put izdala trezorske papire po negativnoj kamatnoj stopi. Vrijednost izdatih trezorskih zapisa iznosi 20 mil KM, rok prispjeća je tri mjeseca, a kamatna stopa iznosi -0,0028%.

Direktorica brokerske kuće SEE Investment Solutions, koja zastupa vrijednosne papire Federacije BiH, Aida Bučo izjavila je za Faktor da se entitetska vlada na ovaj način povoljno zadužila.

- Vlada FBiH će prvi put dobiti više novca nego će platiti bankama. FBiH trebala bi zaraditi između 200 i 300 KM od emisije zapisa. Generalno je trend u ovoj godini bio da se smanjuju kamatne stope na vrijednosne papire, a sada prvi put imamo slučaj negativne kamate - rekla je sagovornica Faktora.

Prema njenim riječima, zakazana je nova aukcija trezorskih zapisa za 23. august.

- Vidjet ćemo kako će banke reagirati na novu emisiju. Hoće li biti novih emisija vrijednosnih papira i u kojem obimu do kraja godine, ovisit će o kreditnom aranžmanu sa MMF-om - kazala je Bučo.

Ekonomski analitičar Zlatko Hurtić naveo je da su banke odlučile kupovati trezorske zapise po negativnoj kamatnoj stopi kako bi se zaštitile od odluke Centralne banke BiH i od inflacije.

- Inflacija na godišnjem nivou iznosi oko 2,5% i banke žele umanjiti štetu sa negativnim kamatama, jer svoj novac nemaju kome plasirati. To je još jedan indikator da se u ovoj zemlji ne isplati baviti biznisom, da nemamo ni domaćih ni stranih investitora. Zbog toga je i slaba potražnja za kreditima i banke ako ne mogu plasirati kredite, onda moraju nekako zaštititi novac od inflacije, a to je upravo kroz kupovinu vrijednosnih papira - pojasnio je Hurtić.

Na pitanje zašto se entitetske vlade sada zadužuju kod MMF-a kada imaju mnogo povoljnije zaduženje kod banaka zbog negativnih kamatnih stopa, Hurtić je rekao da se ne slaže sa tim.

- Tačno je da je zaduženje kod banaka sada jeftinije nego kod MMF-a. Međutim, uz relativno jeftino zaduženje kod MMF-a, BiH dobija i podršku u implementaciji reformi. Ako pogledate unazad 20 godina, od formiranja Centralne banke BiH, valutnog odbora, PDV-a, sve je to podržavao MMF i pružao tehničku pomoć - spomenuo je Hurtić.

Zaključio je da je vrijednost aranžmana u tome što mi sami ne provodimo reforme, već uz pomoć MMF-a i drugih stranih organizacija.

- Kada iza BiH stoji MMF, šalje se jasna politička i ekonomska poruka stranim investitorima da se zemlja stabilizira. Time je automatski lakše privući strane investicije. Zapravo aranžman sa MMF-om ima višestruku korist za BiH - objasnio je Hurtić.

Izvor: Vebsajt E-kapija, 11.08.2016.