Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske organizator je stručne konferencije, koja je pod nazivom “Zakon o Sudu BiH: Izazovi institucionalnog nametanja i odbrana ustavnog poretka Republike Srpske", održana danas, u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske.
Konferenciji, čiji je cilj bio da se, kroz stručnu i javnu raspravu, otvori dijalog o aktuelnim prijedlozima Zakona o Sudu BiH, njegovom položaju i nadležnostima u pravnom sistemu BiH, kao i uticaju na institucije Republike Srpske, su prisustvovali i predsjednik i premijer Republike Srpske Milorad Dodik i Radovan Višković.
Poseban akcenat stavljen je na analizu zakonskih prijedloga koji su upućeni u parlamentarnu proceduru BiH, kao i na prijedlog Ministarstva pravde Republike Srpske, kako bi se smanjio rizik od mogućih zloupotreba te zaštito institucionalni položaj Republike Srpske u odnosu na aktivnosti i nadležnosti koje se predloženim zakonima nastoje dodijeliti Sudu BiH.
Ministar pravde u Vladi Republike Srpske Miloš Bukejlović je rekao da su na stručnu konferenciju bili pozvani predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, ali i predstavnici akademske i stručne zajednice.
"Na ovaj način imali smo priliku da razgovaramo o prijedlozima zakona koji su bili pred Parlamentarnom skupštinom BiH i stepenu neprihvatljivosti verzija koje su dolazile iz ovog tijela", rekao je ministar Bukejlović.
On je naveo da je na konferenciji zauzet vrlo jasan stav, da je neprihvatljivo proširenje nadležnosti u okviru krivičnih nadležnosti ovog vanustavnog suda, te da je neprihvatljiva mogućnost uvođenja građanskog odjeljenja.
"Govorili smo prije svega o samim nadležnostima zakona, odnosno Suda BiH, koje bi bile proširene kroz usvajanje ove dvije verzije zakona koje su dostavljene, kako od Marine Pendeš tako i od Predraga Kojovića, ali i one koje su u prethodnom periodu bile dostavljene od Ministarstva pravde u Savjetu ministara", naveo je ministar Bukejlović.
On je istakao da je, u tom smuslu, zauzet vrlo jasan stav da se ne može raditi o bilo kojem proširenju nadležnosti u okviru krivičnih nadležnosti vanustavnog Suda BiH, te da je neprihvatljiva mogućnost uvođenja njegovog građanskog odjeljenja.
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Dimitrije Ćeranić, izjavio je da Prijedlog zakona o Sudu BiH ne smije biti usvojen jer se ovakvim zakonskim rješenjem zadire u ustavnu nadležnost Republike Srpske.
"Ne smije se dozvoliti prenošenje nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH kada je riječ o formiranju upravnog odjeljenja, kao i krivičnog, a formiranje građanskog odjeljenja ne dolazi u obzir", rekao je profesor Ćeranić.
On je istakao da je bespredmetno usvajati novi zakon o Sudu BiH, jer u postojećem zakonu neke odredbe mogu biti preciznije definisane, te je poručio da onaj ko bude glasao za takve prijedloge zakona učiniće povredu ustavnog poretka i BiH i Republike Srpske.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da poslanici SNSD-a u ovom domu neće prihvatiti proširivanje bilo kakvih nadležnosti vanustavnog Suda BiH i uspostavljanja apelacionog odjeljenja, te istakao da je jasan stav struke da predloženi zakon ne smije biti podržan.
Prema njegovim riječima, važno je da su profesori sa fakulteta ukazali na tu vrstu anomalije, te da su bili spremni da iskažu svoj jasan i stručan stav po pitanju proširivanja nadležnosti vanustavnog Suda BiH.
Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je da ne postoji ustavni osnov za postojanje Suda i Tužilaštva BiH, istakavši da Republika Srpska i njeni predstavnici neće odustati od zaštite interesa srpskog naroda i Ustava te da je to osnov za bilo kakve razgovore ili rješenja u budućnosti.
IZVOR: Vebsajt Vlade RS, 09.06.2025.
Naslov: Redakcija