Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI: Precizira se ko su korisnici socijalne zaštite, određuju uslovi za ostvarivanje prava iz ove oblasti. Definiše se ko su stručni radnici socijalne zaštite, ko su organi upravljanja, te određuju uslovi za rad i obavljanje djelatnosti u ustanovama ovog tipa


Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, koji je nedavno utvrdila Vlada Republike Srpske, neophodan je da bi stručni radnici imali jedinstven pristup u radu, a pomoć dobili oni kojima je najpotrebnija, rekla je pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Branka Sladojević.

 "Korisnik je u centru cjelokupnog sistema i to smo htjeli jasnije da definišemo", istakla je Sladojevićeva.

Prema njenim riječima, analizom primjene aktuelnog Zakona o socijalnoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 37/2012 - dalje: Zakon)utvrđeno je da je potrebno preciznije definiše ko su korisnici socijalne zaštite, te da budu određeni uslovi za ostvarivanje prava iz ove oblasti.

"Osim toga, trebalo bi definisati ko su stručni radnici socijalne zaštite, ko su organi upravljanja, te odrediti uslove za rad i obavljanje djelatnosti u ustanovama ovog tipa", rekla je Sladojevićeva.

Ona je naglasila da su izmjene aktuelnog Zakona pripremljene tek nakon konsultacija sa predstavnicima centara za socijalni rad, ustanova za smještaj korisnika, čiji je osnivač Vlada Srpske, kao i udruženja stručnih radnika i drugih aoscijacija koje pružaju usluge socijalne zaštite.

Sladojevićeva je podsjetila da je Zakonom iz 2012. godine Republika Srpska prvi put preuzela dio obezbjeđivanja novčanih sredstava za korisnike.

"Značajno su povećani pojedinačni iznosi novčanih naknada za socijalna davanja korisnicima, na primjer novčana pomoć za siromašne je uvećana tri puta, a dodatak za tuđu njegu i pomoć uvećan je četiri puta. Za socijalna davanja iz budžeta Srpske godišnje se izdvaja oko 20 miliona KM", dodala je Sledojevićeva.

Ona je naglasila da, uprkos brojnim finansijskim izazovima, nijedno pravo nije umanjeno, a resorno ministarstvo nastoji da održi jednak obim socijalnih davanja.

"U skladu sa Zakonom, onima kojima je potrebno, omogućeni su novčana pomoć, dodatak za pomoć i njegu drugog lica, podrška izjednačavanju mogućnosti djece i omladine sa smetnjama u razvoju, smještaj u ustanovu, zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu, pomoć i njega u kući, dnevno zbrinjavanje, jednokratna novčana pomoć i savjetovanje", istakla je Sladojevićeva.

Osim centara za socijalni rad, u Republici Srpskoj djeluje i sedam ustanova za smještaj korisnika čiji je osnivač Vlada - Dom za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja "Rada Vranješević" i Gerontološki centar iz Banjaluke, domovi za starija lica u Prijedoru i Istočnom Sarajevu, domovi za lica sa invaliditetom iz Prijedora i Višegrada i Centar za djecu i omladinu "Budućnost" u Derventi.

"Sa ponosom možemo reći da su ove ustanove izuzetno dobro organizovane, uz stalne napore da budu unaprijeđene i proširene usluge za korisnike", rekla je Sladojevićeva.

Ona je dodala da će Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Srpske nastaviti da unapređuje ovaj sistem jer, kako je rekla, oni koji se brinu o djeci sa poteškoćama u razvoju, djeci bez roditeljskog staranja, starijim licima i nemoćnima, zaslužuju podršku.


Izvor: Vebsajt Srna, 10.04.2016.