Osuđeni na kazne zatvora manje od godinu dana u Republici Srpskoj uskoro će kaznu moći zamijeniti radom u javnom interesu, rečeno je to na konferenciji za medije koju je u Banjoj Luci, organizovalo Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske.
Rad u javnom interesu, kao vrsta alternativne mjere, predstavlja jednu od krivičnih sankcija koje se mogu izreću učiniocu krivičnog djela.
Pomoćnik ministra pravde u Vladi Republike Srpske Pero Dunjić, pojasnio je da je ovo pitanje propisano je članom 70. Krivičnog zakonika Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 64/2017 i 104/2018 - odluka US), a kojim se definiše da nadležni sud može izrečenu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine, na zahtjev osuđenog, zamijeniti radom u javnom interesu, kao jednom od mjera za alternativno izvršenje krivičnih sankcija.
"Rad u javnom interesu je svaki društveno koristan rad kojim ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i koji se ne vrši u cilju sticanja određene dobiti. Ne može biti kraći od 60 časova niti duži od 360 časova", rekao je pomoćnik Dunjić.
On je naglasio da se radu u javnom interesu određuje za vrijeme koje ne može biti kraće od jednog mjeseca, niti duže od šest mjeseci, niti rad u javnom interesu može biti duži od 60 časova tokom jednog mjeseca, te da osuđenici radu u javnom interesu mogu obavljati samo u mjestu prebivališta.
"Za primjenu ovog člana Krivičnog zakonika Republike Srpske potrebno je da Ministarstvo pravde raspiše javni poziv za privredne subjekte, koji je već pripremljen, a nakon toga slijedi potpisivanje ugovora sa privrednim subjektima koji budu ispunjavali uslove", naveo je pomoćnik Dunjić.
Odluke o zamjeni zatvorske kazne sa mjerom rada u javnom interesu na zahtjev osuđenika donosiće sud, u zavisnosti od težine krivičnog djela, kao i od toga da li su u pitanju povratnici u izvršenju krivičnih djela.
Oni koji su već na izdržavanju zatvorske kazne neće moći retroaktivno zamijeniti kaznu.
Inspektor za nadzor nad radom kazneno-popravnih ustanova u Republici Srpskoj Nenad Mirkonj pojasnio je da će se mjere društveno korisnog rada izvršavati preko "posrednika" odnosno osobe u Ministarstvu pravde Republike Srpske i "povjerenika", odnosno osoba zaposlenih u pravnom subjektu sa kojim je sklopljen ugovor gdje se mjera rada izvršava.
Tokom izvršenja mjere ukoliko osuđeni ne izvršava uredno preuzete obaveze sud može ponovo preinačiti mjeru rada u kaznu zatvora.
Kada su u pitanju pravni subjekti kod kojih se izvršava mjera rada u javnom interesu propisano je da to mogu biti javna preduzeća i ustanove i druga pravna lica koja obavljaju djelatnosti u okviru kojih se može postići opšta svrha izvršenja sankcija.
Između ostalog među djelatnostima navedene su djelatnosti iz oblasti humanitarnog rada, ekologije, komunalnih poslova, poslovi iz oblasti rudarstva, energetike i djelatnosti od opšteg interesa koje su definisane zakonom u oblasti upravljanja otpadom, korištenja, upravljanja, zaštite i unapređivanja dobara od opšteg interesa i u opštoj upotrebi, kao što su vode, putevi, šume, banje, zaštićena područja i slično.
Za vrijeme rada u javnom interesu osuđeni smješteni su kod svojih kuća.
"Rad u javnom interesu kao jedna od alternativnih mjera za izvršavanje krivičnih sankcija donosi se uglavnom zbog toga da osuđena lica, do godinu dana, ne bi morala da izgube stalni posao, odnosno da bi mogli i dalje da rade svoj posao, a da bi poslije radnog vremena i za vrijeme vikenda radili u ustanovama prema presudi", ukazao je pomoćnik Dunjić i dodao da je svrha da ne ostanu bez stalnih prihoda za porodicu.
IZVOR: Vebsajt Ministarstvo pravde, 7.10.2019.
Naslov: Redakcija