Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

REGISTRACIJA POLJOPRIVREDNIKA PREDUSLOV ZA NOVAC IZ EU FONDOVA: Rok za registraciju ističe 15. maja 2018. godine

10.05.2018.


Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini moraju biti registrovani kako bi mogli računati na novac Evropske unije. Kako bi se povukla sredstva IPARD-a, poljoprivrednici svoje farme moraju registrovati i biti u sistemu PDV-a, a stanje u vezi sa zemljištem, životinjama i drugim podacima moraju redovno ažurirati u registru.

Od prošle godine svi poljoprivrednici koji nisu upisani u registar ne mogu dobijati ni novčanu pomoć entiteta. Ipak, nisu svi registrovali svoja poljoprivredna dobra, a vrlo mali broj ih je u sistemu PDV-a, što će predstavljati problem u budućnosti za njihov razvoj.

Kako je rečeno u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske, u registar je 2016. godine bilo upisano 35.168 gazdinstava, od čega je komercijalnih 4.072. Već sljedeće godine broj registrovanih gazdinstava se povećao na 37.009 i povećan je broj onih koji su ažurirali podatke na vrijeme te ostvarili pravo na poticaje. U ovoj godini podatke je do 30. aprila ažuriralo 25.035 gazdinstva. Rok ističe 15. maja.

Na području Federacije BiH prošle godine su bila registrovana 72.424 gazdinstva.

Ipak, BiH još nema sublimirane i potpune podatke o broju obradivih površina, broju stoke i kultura koje se uzgajaju na farmama. To treba biti regulisano poljoprivrednim popisom. Kako je rekla Mirsada Adembegović, savjetnica za odnose s javnošću Agencije za statistiku BiH, BiH bi u skladu s EU regulativom o poljoprivrednim popisima trebala implementirati poljoprivredni popis 2020/2021. godine kada će se raditi u zemljama EU.

- U skladu s tim, Agencija za statistiku BiH u saradnji s entitetskim zavodima za statistiku prati aktivnosti i učestvuje na sastancima koje organizuje Eurostat vezano za pripreme sljedećeg popisa poljoprivrede. Prate se i razmatraju modaliteti za prikupljanje podataka koji će se koristiti u EU u narednom popisu poljoprivrede s ciljem da se pronađe adekvatan modalitet koji će se primijeniti u BiH. Za daljnje pripreme, preduslov je definisanje legislativnog okvira koji će omogućiti efikasno i kvalitetno provođenje popisa poljoprivrede u BiH - ukazala je Adembegović.

Upitnik sadrži varijable i indikatore o identifikacionim podacima gazdinstva, veličini gazdinstva, podacima o raspoloživom i korištenom poljoprivrednom zemljištu (po kulturama), podacima o vrstama i kategorijama stoke, raspoloživoj mehanizaciji, detaljne informacije o radnoj snazi, navodnjavanju, objektima za uzgoj životinja, agro-okolišnim indikatorima (korištenje pesticida i đubriva), indikatorima ruralnog razvoja i pristupa državnoj i EU pomoći. Prema riječima Adembegović, u saradnji s ministarstvima poljoprivrede u upitniku se mogu naći i nacionalni specifični indikatori.

- U BiH poljoprivreda je jedan od najvažnijih sektora ekonomije. Karakterizira ga veliki broj malih poljoprivrednih gazdinstava koja ipak znatno doprinose GDP-u zemlje. Sektor ima značajne potencijale razvoja, posebno u slučaju odgovarajućeg restrukturiranja i modernizacije. Zbog toga nedostatak pouzdanih i tačnih poljoprivrednih, ali također i katastarskih podataka čini razvojne politike i strategije teškim, ako ne i nemogućim - ukazala je Adembegović.

Krajem prošle godine Agencija za statistiku BiH je provela i anketiranje 10.000 poljoprivrednih gazdinstava. Anketari su prikupljali podatke o površinama i ostvarenoj proizvodnji ratarskih kultura, povrća, voća i grožđa, planovima sjetve za narednu godinu, brojnom stanju stoke i stočne proizvodnje, klanju stoke na gazdinstvu, proizvodnji i upotrebi mlijeka, potrošnji, bilansu vlastitih poljoprivrednih proizvoda, radnoj snazi, vrijednosti i površinama kupljenog i zakupljenog poljoprivrednog zemljišta. Ovi podaci se pripremaju u saradnji s Eurostat-om i biće objavljeni sljedeće godine.

Prema podacima Ureda za harmonizaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, koje je direktor Hamdija Čivić predstavio na Konferenciji savjetodavaca u poljoprivredno-prehrambenom sektoru krajem prošle godine, javni trošak sredstava IPARD-a ne prelazi granicu od 50%, ali postoje izuzeci. Tako za fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava koja vode mladi poljoprivrednici u dobi do 40 godina imaju 65% povrata, za fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava u planinskim područjima 70%, dok je 75% za kapital poljoprivrednih gazdinstava u planinskim područjima ako su investitori mladi.

- Potencijalne korisnike određuje država korisnica. Korisnici moraju biti registrovani u registru poljoprivrednih gazdinstava/klijenata i ne smiju biti u vlasništvu države više od 25%. Također, ne smiju imati dugovanja prema državi i moraju imati adekvatnu stručnu spremu - ukazao je Čivić tokom prezentacije.

Prihvatljivi troškovi su izgradnja ili poboljšanje nepokretne imovine, nabavka novih mašina i opreme, troškovi nabavke postrojenja za biogas i solarnu energiju te opći troškovi do gornje granice od 12% (za arhitekte, inženjere i ostale konsultantske naknade) i troškovi pripreme biznis plana u iznosu od četiri posto od ukupnog ulaganja (ne više od 6.000 eura).

Za sada nije poznato da li će BiH imati neka ograničenja u smislu broja uzgoja određene vrste stoke, sadnje povrća/voća/bilja i slično kao što je imala Hrvatska. Susjedima je bila zabranjena sadnja novih vinograda, a imali su i carinu na određene proizvode. Ranije je bilo navedeno kako će BiH imati određena ograničenja kada je riječ o izvozu junetine, ribe, vina i šećera, ali detalji će biti poznati kako se BiH bude približavala EU.


IZVOR: Vebsajt eKpaija, 08.05.2018.

Naslov: Redakcija