Materijalni troškovi saobraćajnih nezgoda u Republici Srpskoj iznose više od četiri miliona KM mjesečno, a jedan od modela finansiranja bezbjednosti saobraćaja je usmjeravanje sredstava od naplate kazni za saobraćajne prekršaje u ovu oblast, rečeno je na naučnom skupu "Savremeni modeli finansiranja bezbjednosti saobraćaja" u Banjaluci.
Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Lejla Rešić, rekla je da je nivo bezbjednosti saobraćaja, bez obzira na iznos ulaganja u prethodnim godinama, neophodno povećati jer je to od ogromnog značaja za Srpsku.
"Smisao nije u novim nametima, nego u analizi postojećeg i eventualno potrebnog, da bi se smanjilo rizično ponašanje svih učesnika", naglasila je Rešićeva.
Prema njenim riječima, Vlada Republike Srpske i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave zainteresovani su za ideje modela finansiranja bezbjednosti kako bi se ova oblast inovirala putem izmjena postojećih ili donošenja novih zakona.
"Jedan povrijeđeni u saobraćaju košta sistem u smislu liječenja, rehabilitacije i osiguranja, a osnovna ideja je kako ulagati u bezbjednost da bismo imali što manji broj onih koji koriste usluge sistema", kaže Rešićeva.
Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja, Milija Radović, rekao je da u Republici Srpskoj nije uspostavljen održiv model finansiranja bezbjednosti saobraćaja i da jedan od onih koji se razmatra, po uzoru na Srbiju, podrazumijeva preusmjeravanja sredstava od kazni za prekršaj.
"Prema ovom modelu, 50 odsto sredstava dobilo bi Ministarstvo unutrašnjih poslova za opremanje saobraćajne policije, 30 odsto bi se usmjerilo na jedinice lokalne samouprave za rad lokalnih savjeta za bezbjednost saobraćaja, sprovođenje preventivnih kampanja i unapređenje saobraćajne infrastrukture, dok bi 20 odsto išlo na provođenje Strategije razvoja bezbjednosti saobraćaja", rekao je Radović.
On je dodao da su najveća ulaganja planirana u stacionarne sisteme kontrole brzine kretanja, gdje se rezultati mogu najbrže očekivati.
"Ulaganje u bezbjednost saobraćaja je investicija a ne trošak. Ne samo da ćemo uštedjeti u budžetu, već ćemo sačuvati ono što je najvažnije, a to su ljudski životi", rekao je Radović.
Prema njegovim riječima, Republiku Srpsku liječenje povrijeđenih u saobraćaju godišnje košta oko 12 miliona KM, dok administrativni troškovi saobraćajnih nezgoda iznose više od miliona KM mjesečno, a materijalni troškovi saobraćajnih nezgoda su veći od četiri miliona KM mjesečno.
"Ako neki misle da se novi stacionarni radari postavljaju zbog krpljenja budžetskih rupa, neka ne prave prekršaje, pa neće ni novac iz njihovog džepa ići u budžet. Naše kazne su preblage u odnosu na zemlje regiona", rekao je Radović.
Govoreći o eventualnom uvođenju novih nameta, Radović je rekao da će se bezbjednost saobraćaja po ovom modelu finansirati iz preraspodjele postojećih sredstava i da novih nameta u tom smislu neće biti.
"U ovoj godini očekuje nas i prva identifikacija opasnih mjesta, njihovo obilježavanje, te analiza i sanacija, a subjekti bezbjednosti saobraćaja u ovoj godini fokusiraće se na tri najvažnije stvari - brzinu, alkohol i vezivanje pojaseva", napomenuo je Radović.
On je kao mehanizam poboljšanja stanja bezbjednosti saobraćaja naveo i izmjenu odredbi Zakona o prekršajima Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 63/2014 i 36/2015 - odluka US) koje se odnose na umanjenje iznosa kazne za 50 odsto, koje, kako je rekao, ne daje rezultate.
"Republika Srpska je u 2015. godini imala manjak u budžetu od oko milion KM jer su se kazne polovile, a indirektni manjak je oko dva miliona KM", rekao je Radović.
Izvor: Vebsajt Srna, 09.03.2016.