Zastava Srbije

REFORMA USTAVA BIH USLOV ZA ČLANSTVO U EU

09.11.2020.


Ako BiH želi postati punopravna članica, EU će od nje tražiti izmjenu Ustava, a na to je ovih dana upozorio i Johanes Zatler, šef Delegacije EU, istakavši da je vrijeme da se ovo pitanje počne rješavati.

EU od BiH traži više izmjena Ustava BiH, i to u oblasti ljudskih prava, jače pravne sigurnosti, boljeg inkorporiranja evropske pravne stečevine EU u domaće zakonodavstvo, ali i izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, što je takođe uslov o kojem se u javnosti ne govori često.

Naime, u četvrtom od 14 ključnih prioriteta, koje je Evropska komisija prošle godine navela u Mišljenju o kandidaturi BiH za članstvo u EU, navedeno je da BiH mora reformisati Ustavni sud BiH, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija.

Zatler je rekao da je još rano za rješavanje pitanja stranih sudija, te da se BiH sada mora posvetiti reformama pravosudnog sistema, uključujući i Visoki sudski i tužilački savjet.

U ovom četvrtom prioritetu, osim ove odredbe, zahtijeva se čitav niz ustavnih zahvata, odnosno izmjena Ustava BiH. Prvi zahtjev odnosi se na stvaranje pravne sigurnosti na svim nivoima vlasti, zatim uvođenje klauzule privremenog zastupanja zemlje s davanjem ovlaštenja u odnosu na druge nivoe vlasti, kako bi se odmah nakon pristupa EU spriječilo kršenje evropskog zakonodavstva.

Jedan od zahtjeva u ovom četvrtom prioritetu odnosi se na garantovanje nezavisnosti pravosuđa, kao i zahtjev za konzistentnom primjenom prava na svim nivoima, odnosno ujednačavanje sudske prakse.

Najvažniji zahtjev u ovom dijelu odnosi se na implementiranje odluke "Sejdić i Finci", odnosno davanje pasivnog biračkog prava svim državljanima BiH na svim nivoima vlasti bez obzira na etničko porijeklo.

"BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kao što je naglašeno u predmetu 'Sejdić i Finci' i predmetima koji se na njega odnose. Nema napretka u poboljšanju izbornog zakonodavstva usklađenog s evropskim standardima, kako bi se osiguralo transparentno finansiranje političkih stranaka", naglašeno je.

U Izvještaju o napretku, objavljenom prije mjesec dana, konstatovano je da tokom 2019. godine nije implementirana nijedna mjera kako bi se popravila nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa.

"Nedostatak nepristrasnosti i sukoba interesa i dalje postoji u sudskoj praksi, posebno na državnom nivou", istakli su.

Faris Kočan, evropski ekspert i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, kaže za "Nezavisne" da bi EU željela da vidi jačanje državnog nivoa jer bi se tako lakše sprovele evropske reforme, ali da su svjesni da je previše mogućnosti veta da se tako nešto sprovede u praksi.

"Najbitnije je da se fokusiramo na tih 14 preporuka Evropske komisije, gdje je jasno da EU kao institucija u suštini traži samo uvjerenje da je proces pridruživanja koordiniran između entiteta kada je riječ o harmonizaciji i standardizaciji domaćih politika i praksi s EU politikama i praksama i potvrdu da je pravo EU iznad prava država članica", kaže Kočan.

Međutim, on ukazuje na problem o kojem se ne govori često, a to je činjenica da ni u samim zemljama članicama EU ne postoji standardizacija kada su u pitanju reforme koje traži Evropska komisija od BiH.

"Dobar primjer je policijska reforma, gdje nijedna država nema jednake standarde", naglašava on.

Na pitanje šta se može očekivati u vezi sa širim ustavnim promjenama, on kaže da to puno zavisi od toga ko će biti predsjednik Amerike.

"Ako ostane Tramp, onda ne vidim da će SAD na bilo kakav način htjeti ući u tu dimenziju - promjenu Ustava; a ako bude Bajden, onda će SAD uraditi sve da vrate normalizaciju međunarodnog prostora. I u tom smislu će Bajdenu biti cilj da ojača odnose s EU i ovdje je možda prilika jer se EU puno uzdala u to da su SAD prisutne u regionu", zaključuje on.


IZVOR: Vebsajt Nezavisne, Dejan Šajinović, 07.11.2020.

Naslov: Redakcija