Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

NEOPHODNE IZMJENE IZBORNOG ZAKONA BIH

09.11.2017.


Jedna od prioritetnih obaveza zakonodavne vlasti Bosne i Hercegovine u narednom periodu izmjena je izbornog zakonodavstva. Da to neće biti lagan zadatak, pokazuju, prije svega, različite interpretacije te obaveze, odnosno različiti pogledi na odredbe postojećeg Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Sl. glasnik BiH", br. 23/2001, 7/2002, 9/2002, 20/2002, 25/2002 - ispr., 4/2004, 20/2004, 25/2005, 77/2005, 11/2006, 24/2006, 33/2008, 37/2008, 32/2010, 48/2011 - odluka US, 63/2011 - odluka US, 18/2013, 7/2014, 31/2016 i 54/2017 - odluka US) koje bi trebale biti izmijenjene, te na hronologiju tih izmjena.

U fokusu javnosti su, prije svega, izmjene Izbornog zakona koje se tiču mogućnosti građana da biraju i da budu birani.

- Svakako da je prioritet, koji direktno utječe na samu budućnost zemlje i izvjesnost implementacije rezultata narednih izbora, presude stranih i domaćih sudova. Prije svega mislim na tri presude Evropskog suda za ljudska prava te presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića i presudu Ustavnog suda koju imamo po pitanju grada Mostara. Ja bih na taj način prioritete i podijelio, podijelio bih ih na politička rješenja, odnosno ona rješenja koja zahtijevaju konsenzus i širok nivo kompromisa političkih subjekata, i druge preporuke koje su vrlo važne, a tiču se tehničkih unapređenja u izbornom procesu – ukazao je u razgovoru Dario Jovanović, direktor Koalicije "Pod lupom".

Presude Evropskog suda za ljudska prava

Najvažnije izmjene, stav je većine domaćih i međunarodnih zvaničnika, odnose se na provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetima "Sejdić i Finci", "Zornić" i "Pilav". Provedba ovih presuda je jedan od najvažnijih uvjeta koje naša zemlja treba ispuniti na putu ka članstvu u Evropsku uniju (EU).

Presuda u predmetu "Sejdić i Finci", koja se odnosi na nemogućnost kandidiranja pripadnika nekonstitutivnih naroda za članove Predsjedništva BiH, čeka na provedbu već gotovo osam godina. Donesena je 22. decembra 2009. godine, a rješenje za njenu provedbu, uprkos brojnim pokušajima koji obuhvataju i izmjene Ustava BiH, nikada nije pronađeno. Sličan je epilog presude istog suda u predmetu "Zornić". Njega je u Strazburu pokrenula Azra Zornić zbog nemogućnosti da se kao građanka BiH kandidira za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH.

Nisu samo pripadnici nekonstitutivnih naroda diskriminirani postojećim Izbornim zakonom, utvrdio je Evropski sud za ljudska prava. Diskriminirani su i pripadnici konstitutivnih naroda, što je potvrđeno presudom u predmetu "Pilav", koji je pokrenut zbog nemogućnosti Bošnjaka iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) da se kandidiraju za člana Predsjedništva BiH.

Presude Ustavnog suda BiH

Pored presuda međunarodnih sudova, postoje i presude onih domaćih, poput odluke Ustavnog suda BiH koja se tiče održavanja lokalnih izbora u Mostaru. Poglavlje Izbornog zakona BiH koje se tiče izbora u Mostaru te statut Grada Mostara koji je donio Ured visokog predstavnika (OHR) je Ustavni sud BiH ocijenio kao neustavne pa je sporno poglavlje izbrisano. Rješenje za izmjene tog dijela Izbornog zakona nije pronađeno i Mostar čeka na održavanje lokalnih izbora još od 2008. godine.

Ustavni sud BiH je u decembru 2016. godine donio odluku na osnovu apelacije Bože Ljubića, čije je primjedbe djelomično uvažio. Radi se o odredbama Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Prema do sada važećem zakonu je iz kantonalnih skupština u klubove naroda biran najmanje po jedan delegat iz reda svakog konstitutivnog naroda. Ta je odredba izbrisana, što, ukoliko se ne pronađe rješenje, dovodi u pitanje provedbu rezultata narednih izbora.

Obavezu izmjena izbornog zakonodavstva nerijetko ističu i međunarodni zvaničnici, a njihove konstatacije se uglavnom odnose na već pomenute presude Evropskog suda za ljudska prava. Naglašeno je to i tokom posljednjeg sastanka Vijeća za vanjske poslove EU-a.

- Vijeće naglašava da nikakvi zakonodavni ili politički koraci ne trebaju biti poduzeti ukoliko bi učinili da implementacija presude "Sejdić-Finci" i sličnih bude još teža – glasi jedan od zaključaka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.

Jedan od takvih koraka je Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji je već dobio podršku Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a 15. novembra bi se trebao naći pred zastupnicima u Zastupničkom domu.

Prijedlog ne tretira presude Suda u Strazburu i njegovim bi se usvajanjem u mnogome otežala njihova provedba, što je konstatirano zaključkom Vijeća za vanjske poslove EU-a.

Tehnička pitanja

Među manjkavostima postojećeg Izbornog zakona BiH se ističu i tehnička pitanja, koja su ključna za regularnost izbornog procesa.


IZVOR: Vebsajt Faktor, N. P., 05.11.2017.

Izvod iz vijesti, Naslvo. Redakcija


Radno vrijeme:


Ponedjeljak - petak

7:30 - 15:30


Kontaktirajte nas:


BANJA LUKA

+387 51 962 988
+387 51 962 989
+387 51 962 155


BIJELJINA

+387 64 4600-912
+387 64 4600-915


SARAJEVO

+387 33 873 770
+387 33 873 771
+387 33 873 772