Nakon kriminalizacije klevete, kontrolom finansiranja i rada nevladinih organizacija u Republici Srpskoj stvorila bi se potpuna atmosfera linča. To je jednoglasna reakcija nevladinog sektora zbog najave kako bi u skupštinsku proceduru uskoro mogao i Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. No, vlast u Republici Srpskoj ne dijeli to mišljenje.
Glasne reakcije na vraćanje klevete u okvire krivično-pravnog sankcionisanja nisu imale odjeka. Republika Srpska već ima i novo zakonsko rješenje koje će, prema najavama entitetske vlasti, urediti i oblast djelovanja nevladinog sektora. Dio javnosti ponovo negoduje.
"Lagano, ali sigurno klizimo u neko totalitarno društvo, potpuno suprotno od demokratskih zemalja kojim nastojimo ići", kaže Siniša Vukelić iz Udruženja "BH novinari".
Vlada Republike Srpske je već usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koje označava kao agente stranog uticaja, ako ih u potpunosti ili samo djelimično finansiraju druge države. Direktorka Transparensi Internešenl BiH Ivana Korajlić ocjenjuje to pokušajem, kako kaže, prebacivanja odgovornosti na one koji upozoravaju na korupciju, sa onih koji su umiješani u korupciju.
"Nije samo u pitanju finansiranje, novi zakon ograničava kritičko mišljenje i sve inicijative naše da stvari u državi popravimo, sugerišemo promjene i slično", smatra Korajlić.
Poslanik opozicione Partije demokratskog progresa u Parlamentu Republike Srpske Nebojša Drinić kaže da nije za ovakvo zakonsko regulisanje rada građanskog društva, uz podsjećanje da je i sama država oslonjena u najvećoj mjeri na finansiranje iz inostranstva.
"Trebamo raditi na način da jačamo naše institucije, našu privredu, ekonomiju, a ne da one koji ne misle kao mi ili nude bolja rješenja, da ih ućutkamo", napominje Drinić.
Vlast odbacuje optužbe o mogućem ograničavanju i ugrožavanju elementarnih ljudskih prava na slobodu organizovanja, mišljenja, djelovanja... Ista ili slična zakonska rješenja, podsjećaju, postoje i u razvijenim demokratskim državama, te ni na koji način, tvrde, ne mogu usporiti evropski put Bosne i Hercegovine.
"Imamo takve zakone i van granica Evrope. Ne vidim ništa loše u tome da znamo ko koga finansira i da sve bude transparentno", ukazao je Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.
U Bosni i Hercegovini, prema elektronskom registru udruženja i fondacija, radi oko 25.600 nevladinih organizacija. Od toga u Republici Srpskoj više od 7.500. Koliko njih se finansira iz inostranstvu, trenutno, nije poznato.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt BHRT, 07.08.2023.
Naslov: Redakcija