Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

USTAV RS: U ustavnoj praksi, kada se pređe polovina broja amandmana u odnosu na broj članova postojećeg ustava, ide se na donošenje novog ustavnog teksta

08.11.2017.


Republici Srpskoj neophodan je novi Ustav, ali s obzirom na trenutnu političku situaciju, gotovo je nemoguće promijeniti i zarez, tako da, po svemu sudeći, u doglednoj budućnosti od tog posla neće biti ništa.

Ovo je stav većine političara i analitičara koji su saglasni da je sadašnji Ustav Republike Srpske ("Sl. glasnik RS", br. 21/1992 - prečišćen tekst, 28/1994 - Amandmani XXVI-XLIII, 8/1996 - Amandmani XLIV-LI, 13/1996 - Amandman LII, 15/1996 - ispr., 16/1996 - Amandman LIII, 21/1996 - Amandmani LIV-LXV, 21/2002 - Amandmani LXVI-XCII, 26/2002 - ispr., 30/2002 - ispr., 31/2002 - Amandmani XCIII-XCVIII, 69/2002 - Amandmani XCIX-CIII, 31/2003 - Amandmani CIV i CV, 98/2003 - Amandmani CVI-CXII, 115/2005 - Amandman CXIV, 117/2005 - Amandmani CXV-CXXI i 48/2011 - Amandman CXXII) sa 140 članova i više od 120 amandmana usvajanih kroz 17 ustavnih promjena neophodno promijeniti i prilagoditi trenutku u kojem se nalazimo.

U ustavnoj praksi, kada se pređe polovina broja amandmana u odnosu na broj članova postojećeg ustava, ide se na donošenje novog ustavnog teksta.

"Bojim se da nije vrijeme, a isto tako bojim se da ako ovako nastavimo nikada neće doći vrijeme. U izgradnji Ustava ne bi trebalo biti političke trgovine, ali ovo je BiH i teško je to uraditi. Ideja da se pristupi izradi novog Ustava još više bi pojačala tenzije unutar RS i naravno tenzije u odnosu na bošnjačke partije iz Sarajeva", rekao Krstan Simić, bivši sudija Ustavnog suda BiH.

Ideju da se uđe u proces kreiranja novog Ustava sljedeće godine iznio je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, naglašavajući da važeći Ustav ne odgovara potrebama naroda koji živi na ovom području.

Dodik je istu ideju iznio i 2014. godine, međutim na tom polju nije ništa urađeno iako je tada gotovo sva stručna i politička javnost u Republici Srpskoj bila saglasna da se u taj posao mora ući.

Osnovni problem u svemu je što saglasnost na novi Ustav RS treba da da i Vijeće naroda RS, gdje su i posljednje izmjene Ustava kada je RS htjela izbrisati smrtnu kaznu i Banjaluku proglasiti glavnim gradom "propale".

"Vijeće naroda sa Narodnom skupštinom RS ravnopravno odlučuje o samo dva pitanja, a to je izbor sudija Ustavnog suda RS i donošenje Ustava RS. Prije desetak godina mi smo pokušali izmjenu Ustava RS, ali nije prošlo Vijeće naroda. Bojim se da u sadašnjoj konstelaciji političkih snaga taj posao nije moguće uraditi", rekao je Perica Bundalo, poslanik u Narodnoj skupštini RS i član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS.

Inače procedura za promjenu Ustava RS je takva da o prijedlogu za promjenu odlučuje NS RS većinom glasova narodnih poslanika, a nakon toga se izrađuje njegov nacrt, koji opet ide na glasanje u NS RS, gdje je potrebna natpolovična većina glasova.

Nakon toga tekst nacrta se upućuje u javnu raspravu poslije koje Odbor za ustavna pitanja NS RS utvrđuje prijedlog Ustava koji opet ide na glasanje s tim da je tada potrebna dvotrećinska većina u NS RS i većina u Vijeću naroda iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih.

"Sve je stvar razgovora i dogovora. Treba otvoriti dijalog i razgovarati jer očigledno je da bez toga neće biti ništa, odnosno bez opšteg konsenzusa svih političkih stranaka", rekao je Senad Bratić, potpredsjednik NS RS.


IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, 06.11.2017.

Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija