Zastava Srbije

ISTRAŽIVANJE O OTVORENOSTI BUDŽETA: BiH je na začelju regiona i među posljednjima u svijetu

08.05.2020.


Bosna i Hercegovina je zauzela 84. poziciju prema međunarodnom istraživanju o otvorenosti i transparentnosti budžeta koje je obuhvatilo 117 zemalja svijeta, javlja Transparency International u BiH pozivajući se na Istraživanje o otvorenosti budžeta (OBS).

Bosna i Hercegovina se nalazi daleko ispod svjetskog prosjeka transparentnosti budžeta koji iznosi 45, te ima najnižu ocjenu transparentnosti u odnosu na druge zemlje regije: Hrvatska (68), Slovenija (68), Albanija (55), Makedonija (41), Srbija (40).

Istraživanje o otvorenosti budžeta (OBS) je jedini međunarodni nezavisni, komparativni i istraživački instrument zasnovan na činjenicama, koji koristi međunarodno prihvaćen kriteriji za ocjenu pristupa javnih informacija o budžetu države; prilikama za učešće javnosti u kreiranju državnog budžeta; i ulogu institucija za nadzor budžeta kao što su zakonodavna vlast i revizori. Dio istraživanja čini i indeks transparentnosti budžeta koji mjeri javni pristup informacijama o načinu na koji vlada prikuplja i troši javna sredstva.

BiH je ove godine prema Indeksu transparentnosti budžeta dobila ocjenu 33, na skali od 0 do 100, gdje 0 označava najniži nivo transparentnosti budžeta, a 100 najviši nivo transparentnosti budžeta.

Poredeći ocjene indeksa transparentnosti budžeta za prethodne godine, Bosna i Hercegovina u 2019. godini bilježi najnižu ocjenu transparentnosti (33) od 2010. godine. Bosna i Hercegovina je najvišu ocjenu transparentnosti imala 2012. godine (50), od kada bilježi trend pada transparentnosti budžeta.

Istraživanje o otvorenosti budžeta također ocjenjuje i učešće javnosti u različitim fazama budžetskog procesa na skali od 0 do 100, gdje je 0 najniže, a 100 najviše učešće javnosti, te je Bosna i Herzegovina ocjenjena sa 7. U odnosu na ocjene drugih zemalja regije, Hrvatska (22), Slovenija (11), Albanija (7), Srbija (2), Makedonija (0), Bosna i Hercegovina pokazuje srednji nivo učešća javnosti u formiranju budžeta. Ipak, u odnosu na globalni prosjek koji iznosi 14, nedovoljno je učešće javnosti u budžetskim procesima.

Istraživanje je utvrdilo i da institucije koje imaju ulogu nadzora nad budžetom, u ovom slučaju zakonodavna vlast i institucija revizora na državnom nivou, imaju ograničen nadzor nad budžetom Bosne i Hercegovine obzirom na ocjenu 52. Primjetno je da je nadzor koji institucija revizora ima nad budžetom ocijenjen kao adekvatan, dok je prema istim indikatorima zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini ocijenjena kao slaba.

Kako bi se transparentnost budžeta u Bosni i Hercegovini poboljšala, neophodno je osigurati između ostalog redovno i blagovremeno objavljivanje izvještaja o budžetu, kreiranje i objavljivanje budžeta za građane, kao i srednjogodišnjeg pregleda budžeta, uključiti informacije o dodatnim prihodima i rashodima u prijedlog budžeta. Neophodno je i ojačati učešće građana u proces kreiranja budžeta i vršenja nadzora nad izvršenjem budžeta, te aktivno uključiti marginalizovane grupe, omogućiti učešće i saslušanje civilnog društva u javne debate o budžetu i revizorskim izvještajima.

Cijelo istraživanje je dostupno ovdje.


IZVOR: Vebsajt Klix, 01.05.2020.

Naslov: Redakcija