Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

ZAKON O ZAŠTITI I POSTUPANJU SA DJECOM I MALOLJETNICIMA U KAZNENOM POSTUPKU FEDERACIJE BIH: Primjena zakona u oblasti maloljetničke delinkvencije nezadovoljavajuća


 

  • ZAKON O ZAŠTITI I POSTUPANJU SA DJECOM I MALOLJETNICIMA U KAZNENOM POSTUPKU FEDERACIJE BIH: Primjena zakona u oblasti maloljetničke delinkvencije nezadovoljavajuća

Neophodan je veći broj uposlenih u ustanovama za zbrinjavanje maloljetnika u sukobu sa zakonom, finansijska sredstva za neophodnu obuku kadra, kvalitetnije obrazovanje djece u ustanovama, kao i njihovo izražavanje mišljenja i njihova participacija u skladu sa Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku Federacije BiH te reguliranje ostvarivanja njihovih prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu.

Ovo su generalne preporuke i zaključci "Analize stanja u ustanovama u kojima su smješteni maloljetnici u sukobu sa zakonoma u Bosni i Hercegovini", koja je prezentirana na tematskoj sjednici Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH).

Sjednica je organizirana u saradnji s Institucijom ombudsmena za ljudska prava BiH, u sedmici kada se obilježava Međunarodni dan djeteta.

Prezentacija Analize stanja u ustanovama u kojima su smješteni maloljetnici u sukobu sa zakonom u BiH rezultat je saradnje Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH i UNICEF-a u BiH, uspostavljene radi pružanja konkretnog doprinosa u poboljšanju institucionalnog tretmana maloljetnika u sukobu sa zakonom.

Kako je rekla ombudsmen za ljudska prava u BiH Nives Jukić, navedene generalne preporuke upućene su Vladi Federacije BiH, Vladi Republike Srpske (RS), Vladi Kantona Sarajevo, Vladi Tuzlanskog kantona, Federalnom ministarstvu pravde i Ministarstvu pravde RS-a te ostalim nadležnim tijelima koja su dužna osigurati adekvatan tretman maloljetnika usmještenih u ovim ustanovama.

Jukić je kazala da je također neophodno napraviti sveobuhvatnu strategiju za upravljanje problemom ovisnosti i prevencijom samopovređivanja maloljetnika, a isto tako, istakla je, bitne su i edukacije i usavršavanje sudaca i tužitelja u oblasti dječijih prava.

Dodala je da je također značajna i uloga Centara za socijalni rad i ostalih ustanova socijalne zaštite kada je u pitanju realizacija programa zaštite maloljetnika.

Predstavnice Institucije ombdusmena za ljudska prava u BiH Ada Hasečić, Irma Salčin i Ivana Džidić uradile su analize svih pojedinačnih ustanova za maloljetnike u sukobu sa zakonom u BiH, nakon čega su date individualne preporuke za svaku od tih ustanova.

Neke od ovih preporuka uključuju osiguravanje odgovarajućih prostornih kapaciteta za smještaj, unapređivanje subjektivnog odnosa rada s maloljetnicima, uvođenje radne terapije, jer, ako su istakle, u nekim slučajevima maloljetnici su se žalili na dosadu zato što nisu bili radno angažirani.

Također, ono što su predstavnice Institucije ombudsmena primijetile prilikom posjete određenim ustanovama jeste da postoje ciljevi tretmana maloljetnika, ali da ne postoje individualni planovi za njihov tretman, što je, kako su istakle, zakonska obaveza.

Osim navedenog, istakle su i da je neophodno organizirati redovne obuke za vaspitače gdje bi bila razmijenjena iskustva i dobre prakse.

Šefica Odjeljenja za praćenje prava djece u instituciji ombudsmena BiH Aleksandra Marin- Diklić izrazila je zadovoljstvo činjenicom što su prilikom obilaska kazneno-popravnih ustanova imali priliku da razgovaraju i s djecom, a ne samo s upravom.

Kako je rekla, evidentirali su velike kadrovske probleme u Zenici, dok je u Banjoj Luci stručni kadar veoma dobar, pri čemu su prostorni uvjeti u Zenici dobri, ali ne i u Banjoj Luci.

Osim toga, ukazala je na veoma loše prostorne uvjete u pritvorskoj jedinici Sarajevo, što je, kako je rekla, neshvatljivo s obzirom na to da se radi o glavnom gradu BiH.

Diklić je podvukla da centri za socijalni rad moraju voditi mnogo više računa o maloljetnim delinkventima koji odsluže svoje kazne te da je slična situacija i s djecom bez roditeljskog staranja kada navrše 18 godina, jer su tada primorani da na samostalni život.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Borislav Bojić mišljenja je da je zakonodavstvo u BiH u oblasti maloljetničke delinkvencije dobro, ali da provođenje i primjena tih zakona nije na zadovoljavajućem nivou.

Napomenuo je da je položaj djece, odnosno ono što se zbiva s mladim ljudima u smislu njihove sigurnosti i ostalih pitanja iz oblasti maloljetničke delinkvencije, predmet rasprave na svim nivoima vlasti u BiH.

- U tom pogledu imamo neujednačen pristup rješavanja ovih pitanja, ali u svakom slučaju, potrebno je koristiti pozitivna iskustva institucija i ustanova koje su ostvarile određeni uspjeh - smatra Bojić.

Njegov zaključak je da su zakonodavne instititucije donijele sasvim dobre zakone, koji kada bi se primijenili onako kako su propisani, bio bi ostvaren daleko veći napredak i postignuto mnogo bolje stanje u BiH.

Jedan od razloga zbog kojeg dolazi do problema kod realizacije donesenih strategija, analiza i propisa leži, po mišljenju Bojića, u neposvećenosti poslu onih koji su nadležni za ovu problematiku.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH također je ocijenio da još jedan problem s kojim se susrećemo u oblasti maloljetničke delinkvenicije u BiH jeste osposobljavanje djece da se suoče sa životom van kazneno-popravnih ustanova nakon što iz njih izađu, odnosno pitanje da li ih su ih ustanove pripremile na život van njih.

Predstavnica UNICEF-a u BiH Ana Riati skup je ocijenila značajnim za BiH i dodala da će ključni nalazi i preporuke iz analize biti od velike koristi za planiranje budućih aktivnosti na planu zaštite djece u BiH, posebno one koja su u kontaktu sa zakonom.

Na sjednici jedan od zaključaka bio je i taj da rješenje za probleme s kojima se susreću kazneno-popravne ustanove u BiH nije samo na njima već da je potrebna i veća uključenost nadležnih ministarstava, koja bi trebala osigurati veću finansijsku podršku.

Ombudsmen za ljudska prava u BiH Nives Jukić najavila je da će Institucija ombudsmena pratiti realizaciju donesenih zaključaka i preporuka da bi bili sigurni da je svaka od preporuka ispoštovana na odgovarajući način.

Na sjednicu su bili pozvani predstavnici PSBiH, Vijeća ministara BiH (Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstva pravde BiH), Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, Ombudsmena za djecu RS-a, Narodne skupštine RS-a, Parlamenta Federacije BiH i Skupštine Brčko Distrikta BiH.

Također, bili su pozvani i predstavnci Federalnog ministarstva pravde, Ministarstva pravde RS-a, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a, Federalnog ministarstva zdravstva, UNICEF-a, Misije OSCE-a, Ureda Vijeća Evrope u BiH, ambasada u BiH, kao i ostalih međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva koje djeluju na prostoru BiH.

Izvor: Vebsajt Vijesti, 05.10.2016.