Predstavnički dom PSBiH uputio je Ministarstvu pravde BiH zaključak da izradi novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), kojim bi se, između ostalog, ova pravosudna institucija "razdvojila" na visoko sudsko i visoko tužilačko vijeće. Zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić ukazao je kako je ovo ministarstvo i prije zaključaka Doma, tačnije u aprilu ove godine, pokrenulo postupak za izradu novog zakona o VSTV-u.
- Uzimajući u obzir da se radi o kompleksnoj materiji, upućena je inicijativa nadležnim ministarstvima i institucijama za imenovanje predstavnika u radnu grupu koja će biti nadležna za izradu nacrta zakona. Međutim, iz Ministarstva pravde RS-a smo obaviješteni da je taj proces "preuranjen" i da se treba odvijati u okviru Strukturiranog dijaloga o pravosuđu i stoga nismo od njih još dobili ime predstavnika - ukazao je Pivić.
Naglašava da preporuke Evropske komisije u okviru Strukturiranog dijaloga o pitanju izrade nacrta zakona o VSTV-u svakako nisu ispoštovane, jer je Zakon o sudovima BiH i Zakon o VSTV-u trebalo raditi uporedo, a zbog praktičnih razloga poput propisivanja procedure imenovanja sudija apelacionog suda. Međutim, kako preporuka EK-a o potrebi uporedne izrade ova dva zakona nije ispoštovana, ističe Pivić, uopšte se nije radilo na novom zakonu o VSTV-u.
- Na pomenuto sam u nekoliko navrata skretao pažnju i EK-u, a i predstavnicima drugih institucija. Izrade zakona o sudovima i zakona o VSTV-u su dva neodvojiva procesa, koja su iz nepoznatih razloga rastavljena. Kada je riječ o razdvajanju VSTV-a, moj stav je da je to apsolutno opravdano zbog sukoba interesa koji može nastati pri imenovanju sudija i tužilaca, jer jedni druge biraju, a pri tome u njihovom izboru učestvuju i advokati. Razdvajanje Vijeća je preporuka eksperata Evropske i Venecijanske komisije - kaže zamjenik ministra pravde BiH.
Jedno od pitanja je i kvaliteta izbora, posebno kriterij za izbor nosilaca pravosudnih funkcija. Uzimajući u obzir nadležnosti VSTV-a kada je riječ o pravosuđu, Pivić smatra da je važno da članovi VSTV-a budu najbolje što pravosudna zajednica može da ponudi.
- Za očekivati je da će stroži kriteriji davati veći kvalitet. Ipak, definisanju kriterija treba pristupiti oprezno, jer na tim su pozicijama potrebne osobe koje su stručne i moralne ličnosti. Ukoliko se uzme u obzir da te osobe predstavljaju pravosudnu zajednicu i imenuju sudije i tužioce, neprihvatljivo je da im nedostaje znanja i iskustva. Ne želim uopšte da spominjem nedostatke kada je riječ o nezavisnosti ili integritetu - poručuje Pivić.
To, dodaje, podrazumijeva osiguranje kompletne, znači stručne i moralne ličnosti sudija i tužilaca, a što uključuje intelektualne i lične sposobnosti visoke kvalitete, kao i odgovarajuće radne i etičke sposobnosti.
- Zašto bismo kod imenovanja članova VSTV-a pristajali na niže kriterije? Moramo biti svjesni da cjelokupnim pravosuđem u BiH upravlja i kontroliše ga 15 članova VSTV-a, od kojih je 13 iz pravosudne zajednice - nosioci pravosudnih funkcija i advokati, i to nam apsolutno daje za pravo da pri izboru članova VSTV-a zahtijevamo da se vodi računa o moralnim i karakternim osobinama, jer ako to propustimo, dolazimo u situaciju da cjelokupno pravosuđe bude oslabljeno - smatra Pivić.
Među 32 preporuke EK-a su i one da je potrebno preciznije definirati disciplinske prekršaje, ali i da treba povećati broj uposlenih u Uredu disciplinskog tužioca koji mora biti neovisno tijelo, a ne tijelo VSTV-a. Ukoliko bi se usvojile sve preporuke EK-a, sudije i tužioci bi morali dostaviti i svoj imovinski karton jednom godišnje, a morali bi prijaviti i radi li im još neko od rodbine u pravosuđu.
- Istinska reforma bh. pravosuđa treba započeti reformom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Preporuke koje je EK dostavio na osnovu stručnih analiza eksperata EU će svakako biti uzete u razmatranje kada dođe do izrade novog zakona o VSTV-u. Pored tih preporuka, postoji i mišljenje Venecijanske komisije o zakonu, te mišljenje i o pravnoj sigurnosti u BiH. To mišljenje nam dovoljno govori o stanju našeg pravosuđa, koje nije dobro. Stručne analize koje su prethodile davanju preporuka sadrže jasno činjenično stanje zbog kojih je izmjena Zakona o VSTV-u neophodna. To uključuje i imovinske kartone čije dostavljanje će sigurno unaprijediti transparentnost i povjerenje građana u pravosudnu zajednicu- kaže Pivić.
Dodaje da, ukoliko posmatramo analizu o procedurama i kriterijima za imenovanje sudija i tužilaca, možemo vidjeti da protiv odluke o imenovanju VSTV-a nije predviđena mogućnost žalbe.
- Ipak, tu mogućnost treba da imaju kandidati koji nisu imenovani. Uzimajući u obzir da uopšte ne postoji regulisana procedura po donošenju odluke o imenovanju, zanimljivo je da je VSTV u februaru, bez pravnog osnova, poništio svoju odluku o imenovanju sudija u Čitluku. Takvo postupanje, bez pravnog osnova, opasan je presedan, ali i pokazatelj da se procedura imenovanja mora preciznije i sveobuhvatno definisati u Zakonu o VSTV-u. Stručna analiza također postavlja pitanje "ko kontroliše kontrolora", u ovom slučaju VSTV. Naime, zbog nedorečenosti Zakona o VSTV-u, VSTV je mnogo procedura propisao Pravilnikom o radu, čiju provedbu kontroliše sam VSTV i to mora biti izmijenjeno -tvrdi zamjenik ministra pravde.
Na kraju podsjeća da su nezadovoljstvo radom pravosuđa izrazili građani, ali i Predstavnički dom PSBiH na nedavnoj sjednici, koja je bila isključivo posvećena stanju u ovoj oblasti.
- Iz rasprava se moglo zaključiti da je potrebno izvršiti zakonske promjene kako bi se stanje u pravosuđu promijenilo nabolje. Taj proces nije nimalo jednostavan zadatak, jer obuhvata brojne institute i podložan je politizaciji. Ipak, sada imamo jasne preporuke i standarde koje trebamo ugraditi u naš sistem i trebamo započeti sa radom - zaključuje Pivić.
IZVOR: Vebsajt Oslobođenje, Anja Grabovac-Zvijerac, 04.09.2017.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija