Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

IZMJENA IZBORNOG ZAKONA JEDINI LIJEK PROTIV NEEFIKASNOSTI I BLOKADE RADA INSTITUCIJA BIH

06.08.2019.


Od uspostavljanja Parlamenta BiH nakon završetka rata pa do danas nikada nije zabilježen veći nerad i blokada zakonodavne vlasti na nivou BiH.

Naime, u ovom mandatu od održavanja oktobarskih izbora do danas održane su konstitutivne sjednice Predstavničkog doma i Doma naroda kada su poslanici i delegati preuzeli mandate. Održana je i jedna sjednica Doma naroda kada je imenovan sekretar ovog Doma i trajala je sa izvođenjem himne cijelih pet minuta. Pored toga, za deset mjeseci održana je i jedna hitna sjednica Predstavničkog doma, dok pokušaj održavanja hitne sjednice Doma naroda nije uspio. Poslanici i delegati u prvih deset mjeseci nisu se nijedanput zajedno okupili i održali sjednicu, a do sada nisu konstituisana ni radna tijela, odnosno komisije domova.

Sve sluti da će ovaj saziv ostati najneefikasniji u istoriji, o čemu svjedoče i podaci. U prvom mandatu nakon formiranja Parlamenta BiH u periodu po završetku ratnih sukoba od 1996. do 1998. godine održano je 11 sjednica Predstavničkog doma i 12 sjednica Doma naroda. U drugom mandatu od 1998. do 2000. godine Predstavnički dom je održao 26 sjednica, a Dom naroda 24 sjednice. Tokom trećeg, takođe dvogodišnjeg mandata Parlamenta BiH u periodu od 2000. do 2002. godine Predstavnički dom je održao 32 sjednice, a Dom naroda 26 sjednica. Od 2002. do 2006. Predstavnički dom je održao 85 sjednica, a Dom naroda 63 sjednice. Od 2006. do 2010. godine Predstavnički dom je održao 104 sjednice, a Dom naroda 55 sjednica, dok je od 2010. do 2014. održano 80 sjednica Predstavničkog doma i 45 sjednica Doma naroda, da bi,  konačno, od 2014. do 2018. bilo održano 88 sjednica Predstavničkog doma i 54 sjednice Doma naroda. U prvih deset mjeseci u tom mandatnom periodu održano je 15 sjednica Predstavničkog doma, dok je Dom naroda održao osam sjednica.

Bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić rekao je za “Glas Srpske” da zbog nepostojanja odgovornosti i “ustavnog patriotizma” i zbog toga što se ne poštuje Ustav i zakoni ove zemlje u BiH imamo situaciju kakvu imamo danas i da to nikoga ne treba da iznenađuje.

- Jedini lijek je da se mijenja u jednom segmentu Ustav BiH, a onda i Izborni zakon, gdje će se utvrditi jasni rokovi za konstituisanje Parlamenta BiH, rok za formiranje izvršne vlasti, odnosno Savjeta ministara, a istekom tog roka da se potegne odgovornost i posljedice za one koji ne ispoštuju ono što je određeno zakonom i Ustavom - rekao je Šehić.

Dodao je da se mora uvesti standard da oni koji ne poštuju direktive i standarde budu sankcionisani.

- Kod nas to ne postoji, tako da imamo jednu vrstu anarhije i poslanici se mogu ponašati kako god žele. Ko će promijeniti Izborni zakon i Ustav u jednom segmentu da bi na taj način sebe doveo u situaciju da odgovara za nešto što je u suprotnosti sa zakonom. To ovakva postava neće uraditi - kazao je Šehić.


IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, 05.08.2019.

Naslov: Redakcija