Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

PRILAGOĐAVANJE SPORAZUMA O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU: BiH bi trebalo da dobije povećanje izvoznih kvota za šećer, vino i ribu, a dogovoreno je fazno olakšavanje uvoza iz EU za mlijeko, neke vrste jogurta, maslac, jednu vrstu mesnih prerađevina i vino. Ostali proizvodi u BiH će biti uvoženi u količinama koje ne mogu ugroziti domaće tržište


BiH bi, prema onome što je dogovoreno sa Evropskom komisijom, trebalo da dobije povećanje izvoznih kvota za šećer, vino i ribu, a dogovoreno je fazno olakšavanje uvoza iz EU za mlijeko, neke vrste jogurta, maslac, jednu vrstu mesnih prerađevina i vino.

Detalje pregovora i potencijalnog dogovora sa Evropskom komisijom objelodanio je šef pregovaračkog tima BiH koji pregovara o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Hamdo Tinjak navodeći da će ostali proizvodi u BiH biti uvoženi u količinama koje ne mogu ugroziti domaće tržište.

EU je zatražila adaptaciju SSP-a sa BiH na zahtjev Hrvatske koja insistira da bude uvažen mehanizam tradicionalne trgovine čime bi dobila povlastice koje je imala u trgovini sa BiH prije nego što je postala članica Unije. U poslovnoj zajednici BiH tvrde da bi to značilo omogućavanje bescarinskog izvoza ne samo Hrvatskoj nego i ostalim članicama EU, što bi za kratko vrijeme uništilo domaću proizvodnju. Posljednja runda pregovora o prilagođavanju SSP-a završena je u Briselu krajem aprila. Nakon toga niko nije želio da iznosi detalje, a predstavnici EU poručili su da je ostalo da bude definisano nekoliko stvari i da se međusobno usaglase pregovarači iz BiH.

- Očekujemo iz Brisela informaciju o postignutom dogovoru o adaptaciji SSP-a. Čekamo da kažu "to je to" i onda ćemo ići u Savjet ministara BiH. Ono što je dogovoreno neće ugroziti domaću proizvodnju. Neće doći do poplave proizvoda iz EU na našem tržištu, a mlijeko je jedini osjetljivi proizvod koji je i strateški - kaže Tinjak.

Istakao je da je BiH pristala da prilikom određivanja kvota budu korišćeni statistički podaci Hrvatske.

- Oni su nešto nepovoljniji za nas kada je, recimo, u pitanju šećer, ali su mnogo povoljniji kada se radi o za nas najznačajnijim proizvodima poput mlijeka i mliječnih prerađevina. Kako pravila ne dozvoljavaju da koristimo neke naše, a neke hrvatske podatke, nego samo jedne države, pristali smo da bude korišćena statistika iz Hrvatske - rekao je Tinjak.

Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, Zlatan Klokić, rekao je da je Vlada i dalje pri stavu da je za posebno osjetljive proizvode neophodna carinska zaštita do ulaska BiH u EU.

- Bez obzira na stav Evropske komisije, naš stav je da za poljoprivredne proizvode koji su značajni treba tražiti carinsku zaštitu, pogotovo kada je riječ o proizvodima prehrambene industrije. Ako to ne bi bilo urađeno, šteta po poljoprivredne proizvođače iznosila bi oko 80 miliona maraka - konstatovao je Klokić.

Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak rekao je da ne može govoriti unaprijed o pitanju SSP-a, ali da neće glasati za bilo šta što nema saglasnost institucija RS.

- Najvažnije je da imamo unutrašnji dogovor. Jasno je da bez prilagođavanja SSP-a nema napretka na evropskom putu i da u julu neće biti pozitivnog zaključka ako taj posao ne bude završen, ali treba vidjeti šta je dobro za nas - poručio je Crnadak.

Hamdo Tinjak je istakao da bi, nakon što sporazum o prilagođavanju SSP-a bude prihvaćen u Savjetu ministara BiH, on trebalo da ga parafira, a da će Predsjedništvo BiH donijeti odluku ko će ga potpisati.

- Nakon parafiranja dokument ide u proceduru za potpisivanje. Ona u EU traje četiri mjeseca. EU je dovoljan signal da smo ga parafirali. To očekujemo ovog mjeseca ako ne bude problema - rekao je Tinjak.

Proizvodi za koje BiH dobija veće kvote

- šećer

- vino

- riba

Proizvodi za koje će zaštita biti ukidana u fazama

- mlijeko

- neke vrste jogurta

- maslac

- jedna vrsta mesnih prerađevina

- vino


Izvor: Vebsajt Glas Srpske, Željka Domazet, 05.06.2016.


Radno vrijeme:


Ponedjeljak - petak

7:30 - 15:30


Kontaktirajte nas:


BANJA LUKA

+387 51 962 988
+387 51 962 989
+387 51 962 155


BIJELJINA

+387 64 4600-912
+387 64 4600-915


SARAJEVO

+387 33 873 770
+387 33 873 771
+387 33 873 772