Disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo, koji nadziru rad vlasti, osnovni su razlozi što se BiH ni u prošloj godini praktično nije pomjerila sa mrtve tačke kada je u pitanju indeks percepcije korupcije (CPI).
Sa ocjenom 34 od mogućih 100, a uzevši u obzir da je 100 najbolji mogući rezultat, BiH je najgora država u regionu po pitanju korupcije, a druga najlošija u Evropi, odmah iza Rusije, govore podaci "Transparency Internationala" (TI) u BiH.
Prema istim činjenicama, BiH zauzima tek 108. mjesto u svijetu, od mogućih 180 država u kojima se određuje indeks percepcije korupcije, a čiji je fokus istraživanja u prošloj godini bio sektor pravosuđa.
Damjan Ožegović iz "Transparency Internationala" u BiH ističe da BiH već deceniju unazad ne bilježi nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, te da zato i ne mogu biti optimisti ni kada je u pitanju budući period.
On podsjeća da se od BiH traže reformske mjere upravo kada su u pitanju pravosuđe i korupcija, a da je kočnica na tom polju, bez dileme, politika.
"Set reformskih zakona još čeka na usvajanje. Reforma pravosuđa na kojoj se dugo insistira potpuno je blokirana od strane ključnih političkih partija, a nedavne izmjene Zakona o VSTSu nisu još osigurale integritet sudija i tužilaca, jer je ova institucija priznala postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona. Kazali smo da naše društvo odlikuje disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija, te stalni udari na slobodu medija i civilno društvo, koji treba da nadziru rad vlasti i da na taj način igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije. Za ovo posljednje, odnosno uticaj na medije i civilni sektor, 'najzaslužnije' su vlasti u Republici Srpskoj koje su pojačale napore da ućutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva", kaže Ožegović.
To što je fokus istraživanja za prošlu godinu bio na pravosuđu, pokazalo se, kako navodi, nažalost dobrim, jer se vidi da su umjesto jačanja nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa i institucija, u BiH prisutni sistemski napori na urušavanju institucija i procesuiranja na osnovu političkih direktiva i interesa, a da istovremeno neformalne interesne mreže unutar pravosuđa odgovornost i račune polažu politici i organizovanom kriminalu, a ne građanima i zakonu.
"Dok god se institucije ne oslobode uticaja izvana, a naročito iz politike, neće se stvoriti ni osnovne pretpostavke za borbu protiv korupcije", navodi Ožegović.
Ono na šta iz ove organizacije posebno stavljaju pečat, jeste činjenica da je broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju mizeran.
"U prošloj godini imali smo i niz oslobađajućih presuda visokim zvaničnicima za krupne korupcijske afere poput Bobar banke i 'Energolinije', gdje za višemilionsku štetu po javni interes na kraju niko nije odgovarao. Takođe, niz afera u bh. pravosuđu i istrage protiv nosilaca najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopale povjerenje javnosti", rekao je Ožegović.
Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije u Predstavničkom domu PS BiH, poručuje da se korupcija javlja u sistemima koji idu ka autokratiji, a takva je, tvrdi, i BiH.
"Vi imate pojedine lidere političkih partija koji svu vlast planiraju da zadrže porodično", ističe Grković, koji je mišljenja da će ovakva situacija biti na snazi sve do onog trenutka dok javnost ne shvati da je jedino rješenja smjena takvih političara.
"Dokle god mi budemo imali istu garnituru na vlasti, i dalje ćemo imati korupciju koja će značiti da su političari uspjeli da svojim uticajem uđu u sve pore društva. Onda ti političari postaju jači od sistema i institucija, koje se iz njihovih 'kandži' ne mogu iščupati", upozorava Grković, a sve zaključuje riječima:
"Ako želite manje korupcije u državi, neophodna je redovna smjena vlasti, a političari moraju biti u službi naroda, a ne obrnuto."
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Nezavisne, Radoš Krstojević, 31.01.2024.
Naslov: Redakcija