Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

ZAKON O VANPARNIČNOM POSTUPKU: Od 1. februara 2017. godine ostavinski postupak u nadležnosti notara. Notar neće provoditi ostavinski postupak ukoliko nasljednik zahtijeva nadležnost i postupanje suda. Drugi slučaj je taj kada na području suda ne postoji nijedan notar sa službenim sjedištem

06.02.2017.


Višestruko kraći i višestruko jeftiniji, tako bi od 1. februara 2017. godine trebao izgledati ostavinski postupak. Zakon o vanparničnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009 i 91/2016) počeo se primjenjivati, a njime su notari postali dio pravosudnog sistema.

Tako će sada, na primjer samo na području banjalučkog Osnovnog suda ostavinske predmete umjesto pet sudija rješavati 14 notara.

- Notar će rješavati nesporne stvari, a ukoliko dođe do spora, predmet ide na sud, tako da će doći do rasterećenja sudova i sudovi će rješavati samo sporne stvari -, kaže Јelena Vukadinović, pomoćnik ministra pravde Republike Srpske.

Za same građane ništa bitno se nije promijenilo. Notara će po službenoj dužnosti određivati nadležni sud, a građani će od svega samo profitirati jer će postupak trajati kraće i koštati manje.

- Nema mogućnosti izbora notara niti ima volje da sudija sad kaže nemojte kod tog, idite kod ovog, ili da nasljednici kažu pola bi htjelo kod jednog pola kod drugog. Propisano je mjesto nadležnosti po posljednjem prebivalištu ostavioca - pojašnjava Slada Ivetić, v.d. predjednika Notarske komore.

- Notar neće provoditi ostavinski postupak ukoliko nasljednik zahtijeva nadležnost i postupanje suda. Drugi slučaj je taj kada na području suda ne postoji nijedan notar sa službenim sjedištem - dodaje Vukadinovićeva.

Koliko je postupak jeftiniji govori i to da je za prenos zaostavštine u vrijednosti do 50 hiljada maraka sada potrebno izdvojiti 50 maraka + PDV, ukoliko biste to radili na sudu trebalo bi vam 150 maraka za istu imovinu. Uz to notari imaju rok od 90 dana da završe postupak.

Ne završe li posao u zadatom roku predmet će biti vraćen sudu koji će donijeti konačnu odluku ili sve prebaciti na drugog notara. Uz to, nadležni najavljuju – bude li se zakon primjenjivao građani bi mogli biti oslobođeni i naknada pribavljanja zemljišno-knjižne dokumentacije.

- Najskuplja naknada koju notar može da naplati, ako je vrijenost zaostavštine preko 200.000 maraka je 250 kod notara, dok je na sudu 500 KM - kaže Ivetićeva.

Uz olakšice građanima, nadležni su, kako bi predmet bio riješen sigurno, kvalitetno i u skladu sa zakonom, osigurali i kontrolu rada notara.

Tako Sud, zajedno sa Ministarstvom pravde i VSTS-om kontroliše tok procesa, a utvrde li se nepravilnost,i notari će odgovarati cjelokupnom svojom imovinom.


IZVOR: Vebsajt RTRS, 03.02.2017.