Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

PRIJENOS NEKRETNINA VRŠITI POD NADZOROM NOTARA

05.07.2018.


Dopredsjednik Savezne notarske komore Njemačke Richard Bock upozorava da nadležni organi u Bosni i Hercegovini, posebno zbog pristupanja države Evropskoj uniji, moraju osigurati da se prijenos nekretnina vrši pod nadzorom notara.

- U brojim zemljama na Balkanu funkcionirajući sistemi notarijata pokušavaju se upropastiti kroz koordinirano i usmjereno djelovanje advokata, kao što je to slučaj i u BiH. Svako društvo i privreda nema nikakve koristi od toga jer dolazi do manje sigurnosti za investitore i potrošače – tvrdi Bock.

Podvukao je da je Savezna notarska komora Njemačke protiv toga da advokati poduzimaju nadležnosti za pitanja nekretnina.

- Ako BiH želi biti članica EU uopšte ne razumijemo zašto država dopušta takvo nešto i upozoravamo da se ne dopusti da ovakvi izazovi prođu. To je kratkoročna perspektiva koja možda u ovom trenutku donosi određene financijske povoljnosti, ali dugoročno gledano to nije održivo - konstatirao je Bock.

On sa saradnicima iz Savezne notarske komore Njemačke boravi u Sarajevu, gdje na radnim sastancima pruža podršku predstavnicima ministarstava pravde i notarskih komora iz šest zemalja Zapadnog Balkana da implementiraju proces digitalizacije notarijata.

Po njegovim riječima, situacija je takva da se iz jednog složenog sistema ne mogu izdvojiti pojedinačni dijelovi.

- Recimo da se u BiH može instalirati jedna funkcija prema kojoj notari elektronskim putem šalju prijave u zemljišnoknjižni ured i u privredni registar. Međutim, to je teško, jer se radi o aplikaciji koja je zasnovana na sistemu kao cjelini, a ispod kojeg su sigurnosne strukture koje čine osnov. Ako bi se jednostavno uzela ta aplikacija nedostajala bi ta čitava sigurnosna struktura - pojašnjava Bock.

Iz navedenog razloga notari iz Njemačke u okviru GIZ-ovog projekta "Elektronsko povezivanje notarskih ureda s javnim registrima" nastoje da se u svakoj zemlji na zapadnom Balkanu uvede nezavisan i po mogućnosti samostalni notarski sistem.

Nadaju se da će imati što veći uspjeh u smislu da će u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji elektronizacija biti uspješno provedena i biti autonomna sa visokim sigurnosnim standardima, kao što je slučaj u Njemačkoj.

- Istovremeno, neophodno je izraditi zakonske propise. U BiH su već postignuti značajni napreci. Postoje određeni prijedlozi u vezi s tim kako da se reguliraju procesni propisi poput prijava u registar, kako ih dopuniti i slično. Tako je u ovoj zemlji elektronska prijava u registar prvi korak, a arhiviranje i druga pitanja dolaze kasnije – potvrdio je Bock.

Govoreći šta će stanovnici zemalja Zapadnog Balkana dobiti digitalizacijom notarijata, Bock naglašava da niti jedan dio privrede ne može bez digitalizacije, što je rano prepoznala Njemačka.

- Od 2000. godine imamo digitalni sistem, odnosno digitalizaciju koju smo provodili za našu Saveznu notarsku komoru. S vremenom smo izgradili Odjel za IT pitanja i danas imamo 280 zaposlenih, koji se bave samo digitalizacijom notarijata – rekao je Bock.

Digitalizacija notarijata ima tri segmenta. Prvo se počelo sa digitalizacijom puteva prenosa od notarijata do registara, što znači privrednog registra i katastra.

- To elektronsko slanje dokumenata registrima funkcionira od 2007. godine bez ikakvih poteškoća. Imamo veoma sigurne puteve slanja, a to podrazumijeva da se notari moraju identificirati putem čip kartice, kvalificiranog elektronskog potpisa i šalju elektronski ovjerene kopije naših dokumenata – kaže Bock.

Drugi dio digitalizacije notarijata je vođenje vlastitih ili internih registara, a to je registar testamenata uz koji postoji i registar za punomoć.

Treći segment je trenutno ključna aktivnost u procesu razvoja – cjelokupna digitalizacija svega onoga što ima veze sa ispravama. Zato predstoji izrada digitalnog arhiva za isprave u okviru kojeg je pet miliona isprava koje se svake godine dobijaju od svih notara u Njemačkoj.

Ovaj arhiv, navodi Bock, treba biti funkcionalan 2022. godine.

Odgovarajući na upit zbog čega je za takav proces potrebno četiri godine, naglašava da je visok nivo sigurnosti na prvom mjestu.

- Ono što se ne vidi jeste da je digitalizacija proces – to nije nekakav master plan za rješavanje strukturnih problema. Uvijek iznova doživljavam da u zemljama gdje notari imaju manje kompetencija i nadležnosti, da pokušavaju naš rad u potpunosti digitalizirati, kako bi se time pronašla materijalna rješenja. Međutim, tu posao notara ostaje po strani. Sa digitalizacijom možete standartizirati jednostavne postupke, recimo "pametne ugovore", ali u diferenciranim privrednim i društvenim sistemima usluge savjetovanja notara ne mogu se zamijeniti digitalizacijom niti umjetnom inteligencijom – rekao je Bock.

Podvukao je da iznajmljivanje nekretnine ne podliježe ovjeri notara, ali ako se to dešava u okviru prodaje nekretnine onda je notar taj koji izrađuje ugovor o najmu.

- Na taj način pravni ugovorni odnos između kupca i prodavca reguliše se u potpunosti u toj ispravi, a razmirice iz takvih ugovora jednake su nuli. U poređenju sa sporovima u SAD-u, taj procenat u slučaju ugovora o nekretninama prema ovogodišnjem stručnom izvještaju Vrhovnog suda iznosi 14 posto. Tu se pokazuje koliko je korisno da se cijeli prijenos nekretnina vrši pod nadzorom notara, a ne da se prepušta advokatima – zaključio je dopredsjednik Savezne notarske komore Njemačke Richard Bock.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, 04.07.2018

Naslov: Redakcija