Zastava Srbije

NACRT ZAKONA O NOTARSKOJ SLUŽBI RS: Sjedište notara može biti otvoreno u svakoj lokalnoj samoupravi. Izmijenjen je postupak izbora pomoćnika notara koji je prepušten Notarskoj komori, ovlašćenja notarskih pomoćnika, kriterijumi za izbor notara, pravila o poslovanju notara, te pitanja koja se tiču pravne sigurnosti građana kod sačinjavanja notarskih isprava

05.03.2021.


Zakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske održao je stručnu raspravu o Nacrtu zakona o notarskoj službi u Republici Srpskoj uz učešće predstavnika predlagača zakona - Ministarstva pravde, Radne grupe koja je radila na izradi zakona, predstavnika Notarske i Advokatske komore, Pravobranilaštva Srpske, Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove, predstavnika sudova i Privredne komore Srpske.

Obrazlažući učesnicima stručne rasprave Nacrt zakona, predsjednik Radne grupe prof.dr Darko Radić rekao je da je Zakon o notarima ("Sl. glasnik RS", br. 86/2004, 2/2005, 74/2005, 76/2005 - ispr., 91/2006, 37/2007, 74/2007 - odluka US, 50/2010, 78/2011, 20/2014, 68/2017, 113/2018 - odluka US i 82/2019) usvojen 2004. godine, da je mijenjan 11 puta i da je bilo nekoliko inicijativa za ocjenu njegove ustavnosti od kojih su neke uvažene, zbog čega je prevladalo mišljenje da je vrijeme za donošenje novog zakona.

Prof. Radić obrazložio je neke od odredbi novog zakona, poput one koja se odnosi na to da sjedište notara može biti otvoreno u svakoj lokalnoj samoupravi. Novim zakonskim rješenjem izmjenjen je i postupak izbora pomoćnika notara koji je prepušten Notarskoj komori, ovlašćenja notarskih pomoćnika, kriterijumi za izbor notara, pravila o poslovanju notara, te pitanja koja se tiču pravne sigurnosti građana kod sačinjavanja notarskih isprava.

Rekao je da su poboljšane odredbe koje se tiču organizacije i nadležnosti Notarske komore, a starosna granica za prestanak službe notara pomjerena je sa 65 na 67 godina.

"U odnosu na važeći Zakon, dopunjene su odredbe u vezi sa postupkom notarske obrade isprave kod raspolaganja imovine stečene radom supružnika u zajednici života kako bi se odatno zaštila imovina stečena u toj zajednici. U cilju poboljšanja pravne sigurnosti u članu 59. propisano da će notar po službenoj dužnosti, a na teret stranke, odmah nakon zaključenja pravnog posla čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima podnijeti zahtjev za upis u javne evidencije radi provođenja zaključenog pravnog posla", rekao je prof. Radić.

Učesnik stručne rasprave advokat Dalibor Pejaković iznio je primjedbe i sugestije Advokatske komore na predloženi Nacrt zakona. On je predlažio ukidanje instituta obavezne notarske obrade, navodeći da Advokatska komora smatra da bi se time ukinuo monopol na zaključivanja ugovora.

Predsjednica Notarske komore Republike Srpske Slava Ivelić sugerisala je da se u tekstu zakona koristi jedan od termina "poslovna tajna" i "službena tajna", a ne oba. Rekla je i da je prijedlog Notarske komore bio da se gornja starosna granica za odlazak notara u penziju pomjeri sa 65 na 70 godina, te da sada predlažu da gornja granica bude 68 godina starosti.

Predsjednica Zakonodavnog odbora Dušica Šolaja predložila je da se izmjeni član 147. Nacrta zakona i da umjesto osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku", zakon stupi na snagu danom donošenja.

Ona je pozvala učesnike stručne rasprave o Nacrtu zakona o notarskoj službi Republike Srpske da sve sugestije i prijedloge pismeno dostave Zakonodavnom odboru Narodne skupštine.

U stručnoj raspravi učestovovala je i narodni poslanik Nataša Radulović.

Stručna rasprava održana je po Zaključku Narodne skupštine koja je na 14. redovnoj sjednici, održanoj 11.februara, odlučila da Nacrt zakona o notarskoj službi Republike Srpske bude upućen u stručnu raspravu koja će se provesti u roku od 30 dana.


IZVOR: Vebsajt Narodne skupštine RS, 1.03.2021.

Naslov: Redakcija