Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

REFORMA PRAVOSUĐA: Alternativnim rješavanjem sporova rasteretiti sudove

05.03.2018.


Uvođenjem alternativnog rješavanja sporova u krivičnom postupku rasteretilo bi se pravosuđe i kapaciteti pravosudnih institucija mogli bi biti iskorišteni za rješavanje kompliciranijih krivičnih djela, poput organiziranog kriminala, što je izazov svih zemalja jugoistočne Evrope.

Istaknuto je to u Sarajevu na sastanku Općeg odbora za pravosuđe, unutarnja pitanja i sigurnosnu saradnju kojem su prisustvovali parlamentarci iz deset zemalja država članica Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP-a).

Učesnici sastanka razgovarali su o alternativnom krivičnom postupku u politici krivičnog procesuiranja u pravosudnim institucijama te je predsjedavajući Općeg odbora Bariša Čolak napomenuo da se time omogućava rješavanje za društvo manje opasnih krivičnih djela pored klasičnog oblika sudovanja kada se troše ogromni ljudski, materijalni i finansijski kapaciteti.

Smatra da je dobro vidjeti pozitivna iskustva drugih te doći do toga da države pojedinačno unaprijede svoje zakonodavstvo i oslobode prostor da se pravosudna tijela zemalja država članica SEECP-a mogu posvetiti ozbiljnim krivičnim djelima koji ugrožavaju društvene vrijednosti.

 – U tom smislu, što više postupaka riješimo na alternativan način oslobodit ćemo prostor dodatno i u smislu provođenja druge politike izvršenja krivičnih sankcija – ukazao je Čolak.

Podsjetio je da se veliki resursi troše na procesuiranje ratnih zločina, što je specifičnost Bosne i Hercegovine, te je upozorio na različite oblike trans-nacionalnog kriminala, trgovine ljudima, pranja novca i cyber kriminal.

Rezultat sastanka trebao bi biti usvajanje Rezolucije u kojoj će biti potvrđen značaj saradnje u području pravosuđa te naglašena važnost uloge Parlamentarne skupštine SEECP-a u usklađivanju zakonodavnih okvira u državama regije s pravnom stečevinom Evropske unije.

Čolak je još dodao da bi se tom rezolucijom države članice trebale obavezati da će intenzivno sarađivati kako bi zakonodavna vlast pomogla izvršnoj i sudskoj vlasti te da bi se zajednički mogle uspješnije suprotstavili svim oblicima kriminala.

Za njega je problem jer BiH nema odloženog krivičnog progona jer bi se na taj način mnogo predmeta moglo riješiti, a radi se o klasičnom sporazumu, kojeg zakonom treba predvidjeti i u kojem se tužilac sporazumije sa optuženim da se ne ide u klasični krivični postupka.

Izdaju se određeni nalozi koji se trebaju ispuniti poput nadoknade štete i drugih propisanih stvari, a tužilac se obavezuje jer ne može po istoj stvari ponavljati postupak dok bi optuženi imao mogućnost da prođe praktično bez kaznene evidencije – pojasnio je Čolak.

Član Stalnog odbora SEECP-a i parlamentarac iz Srbije Darko Laketić ocijenio je da zemlje jugoistočne Evrope moraju sarađivati i to na adekvatan način, kazavši i da je Srbija prije četiri godine uvela princip alternativne sankcije kao vid izvanzavodske sankcije.

Za njega je to dobro budući da svako krivično djelo nije isto zbog čega taj princip smatra i pravičnijim, a s druge strane napravljene su i značajne uštede na nivou državnog sistema ogromna jer se broj pritvorenika u zatvorima smanjuje.

Međutim, prije primjene alternativnih vidova izvršenja sankcija bilo je neophodno uspostaviti valjanu saradnju između Ministarstva pravosuđa i lokalnih samouprava koje su osigurale prostor gdje će se pod adekvatnim nadzorom pritvorenici bili praćeni.

Poslanik u Parlamentu Crne Gore i član tri parlamentarna odbora Milorad Vuletić smatra da ovaj vid sankcija treba uvesti imajući u vidu da kriminal ne miruje i da ga je sve više, a da je sve manje kvalificiranih sudija i tužilaca te policajaca koji sve to mogu pratiti na odgovarajući način.

Napomenuo je da su u Crnoj Gori prelaskom s tradicionalnog (kontinentalnog) sistema na anglosanksonski pravni sistem dobili na fleksibilnosti jer je sada krivičnim zakonodavstvom propisano da tužilac u predsudskom postupku može riješiti pitanje ukoliko sud kasnije verificira dogovor između tužioca i okrivljenog.

Ovaj princip najčešće primjenjuju kada su u pitanju krivična djela koja počine maloljetnici i sada imaju 56 posrednika koji posreduje između tužioca i okrivljenog da se na najoptimalniji način dođe do rješenja koje ne bi zahtijevalo sudski postupak nego bi se na tome završilo ili u formi oproštaja, prinudnog rada ili izvinjenja maloljetnika.

 – Najvažnije je rasteretiti pravosudne organe i tužilaštva te osigurati da se te istrage efikasnije i efektnije završe. U Sjedinjenim Američkim Državama sporazumnim priznanjem krivice rješava se više od 80 posto krivičnih predmeta, što je pokazatelj da taj institut treba zaživjeti na ovim prostorima – zaključio je Vuletić.

Dokumenti koji usvajaju parlamentarci deset zemalja jugoistočne Evrope bit će razmatrani i potvrđeni na plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine SEECP koje je planirano za 13. i 14. april u Ljubljani.



Radno vrijeme:


Ponedjeljak - petak

7:30 - 15:30


Kontaktirajte nas:


BANJA LUKA

+387 51 962 988
+387 51 962 989
+387 51 962 155


BIJELJINA

+387 64 4600-912
+387 64 4600-915


SARAJEVO

+387 33 873 770
+387 33 873 771
+387 33 873 772