Zakon o genetički modifikovanim organizmima ("Sl. glasnik RS", br. 103/2008) RS stroži je od propisa EU zbog čega su poljoprivredni proizvođači dovedeni u situaciju da ne mogu uvoziti ni sojinu sačmu koja je jedna od glavnih komponenti stočne hrane, a izmjene postojećih propisa značajno bi unaprijedile tu oblast i omogućile bolju kontrolu.
Načelnik odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Saša Lalić pojašnjava da Evropska unija obavlja određene kontrole i na taj način formira registar sorti namijenjenih za ishranu životinja i ljudi.
- U EU ukupno je registrovano 111 genetski modifikovanih sorti za pet biljnih vrsta od čega samo jedna sorta za uzgoj, od toga 19 genetski modifikovanih sorti soje. Registrovane sorte u EU koriste se za proizvodnju hrane i hrane za životinje - naveo je Lalić.
Pojašnjava da resorno Ministarstvo nastoji da izmijeni važeći Zakon u RS samo u dijelu koji se odnosi na soju, odnosno sojinu sačmu.
- Sojina sačma je jedna od osnovnih komponenti za stočnu hranu u proteinskom smislu. Bez nje je nemoguće napraviti kvalitetnu stočnu hranu, a ne proizvodimo dovoljno soje za svoje potrebe - rekao je Lalić.
Naglasio je da Srpska ne namjerava da tim izmjenama dozvoli bilo šta drugo osim upotrebe tih 19 sorti soje koje se koriste i u EU, isključivo za ishranu životinja.
- Zakon o genetički modifikovanim organizmima ("Sl. glasnik BiH", br. 23/2009) koji je na snazi na nivou BiH dozvoljava uvoz jedne sorte soje. Međutim, naš zakon je drugačiji i naši inspektori su onemogućeni da obavljaju kontrolu, jer prema našim propisima sve moramo zabraniti, pa i prevoz preko naše teritorije. Time dovodimo poljoprivrednike u nezgodnu situaciju. Izmjenom Zakona, omogućili bismo uvoz vrsta koje su dozvoljene u EU i "natjerali ih" da obilježavaju takve proizvode, što bi dalo mogućnost bolje kontrole - pojasnio je Lalić.
Ističe da bi u tom slučaju potrošači znali na čemu su i imali mogućnost da biraju da li žele da koriste takve proizvode.
Lalić kaže da analize pokazuju da su GM biljke u prošloj godini uzgajane na površini od 189 miliona hektara u 26 zemalja, od čega su dvije članice EU, i to Španija i Portugalija.
- Površine pod sojom u svijetu iznose 121,5 miliona hektara, od čega je 94,1 milion hektara GMO soja, odnosno 77 odsto ukupne svjetske proizvodnje - rekao je Lalić. Naglasio je da su svi subjekti, kako u EU, tako i u BiH, koji na tržište stavljaju proizvode koji sadrže ili se sastoje od GMO-a dužni da te proizvode označe.
- Obaveza označavanja ne primjenjuje se na proizvode koji sadrže tragove odobrenih GMO-a ili se od njih sastoje ili su od njih proizvedeni, u omjeru koji ne prelazi 0,9 odsto za svaku od prehrambenih komponenti ili za hranu koja se sastoji od jednog sastojka - rekao je Lalić.
Saša Lalić kaže da s obzirom na to da ne postoji laboratorijska analiza kojom je moguće utvrditi prisustvo GM u proizvodima životinjskog porijekla, dobijenim od životinja koje su hranjene hranom koja se sastoji ili potiče od GMO, ne postoji obaveza njihovog označavanja.
- S tim u vezi, kako bi odgovorile na potrebe i želje potrošača za jasnom informacijom o proizvodu, odgovorne institucije u BiH preduzele su aktivnosti na donošenju i implementaciji smjernica za označavanje hrane "bez GMO". Donošenjem ovih smjernica osigurana je sljedivost, transparentnost i kontrola proizvodnih procesa, te zaštita interesa proizvođača.
IZVOR: Vebsajt Glas Srpske, Milijana Latinović, 31.08.2019.
Naslov: Redakcija