Vlada Republike Srpske utvrdila je, na 175. sjednici, u Banjaluci, Prijedlog rebalansa budžeta Republike Srpske za 2018. godinu, u ukupnom iznosu 3 milijarde i 424 miliona KM.
Predloženi okvir Rebalansa veći je za 87 miliona KM od usvojenog Budžeta za 2018. godinu i pretežno je usmjeren na investicije.
Prijedlog rebalansa za 2018. godinu je zasnovan na pozitivnim ekonomskim pokazateljima, među kojima je na poziciji vlastitih prihoda, u prvom kvartalu, došlo do povećanja u odnosu na plan u ukupnom iznosu 74 miliona KM.
Na stavci poreskih prihoda, za 19,4 miliona veći su doprinosi i uplate za penzijsko invalidsko osiguranje, 19,3 miliona je povećanje od poreza na dohodak i dobit, dok je od indirektnih poreza došlo do povećanja u iznosu 16,2 miliona KM.
Prilikom izrade rebalansa osnovno opredjeljenje je bilo da se 1% bruto domaćeg proizvoda usmjeri na kapitalna ulaganja, a da 1,5% viška tekućih prihoda usmjereno na servis duga. Takođe, planirano je i postepeno smanjivanje javnog duga.
Najveća stavka među rashodima planiranim rebalansom je pozicija kapitalnih ulaganja sa iznosom 45,3 miliona KM, a sredstva su namijenjena za projekte širom Republike Srpske.
Rebalansom budžeta za 2018. godinu, na poziciji rashoda, za 11 miliona KM su povećana izdvajanja za poljoprivredu, dok je još 10 miliona KM namijenjeno za Fond PIO.
U okviru Rebalansa je planiran i iznos od 8,7 miliona KM za isplatu troškova prevoza na osnovu odluke Ustavnog suda Republike Srpske, a odnosi se na period 2017. i 2018. godina.
Prijedlogom rebalansa, u oblasti zdravstva planirano je izdvajanje dodatnih 12 miliona KM za ulaganja u Klinički centar Banjaluka.
Na 175. sjednici Vlade, uz Prijedlog rebalansa budžeta Republike Srpske za 2018. godinu razmatrani su i utvrđeni i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2018. godinu, te doneesena Odluka o izmjeni Odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2018. godinu.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o privatizaciji državnih stanova.
Važećom odredbom Zakona privatizaciji državnih stanova određen je rok do 30. juna 2018. godine za zaključivanje ugovora o otkupu stana. Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o privatizaciji državnih stanova taj rok se produžava do 30. juna 2020. godine.
Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o broju redovnih studenata koji se upisuju u prvu godinu prvog ciklusa studija i u prvu godinu drugog ciklusa studija u akademskoj 2018/19. godini na javnim visokoškolskim ustanovama u Republici Srpskoj.
Odlukom se odobrava upis 4.701 redovnog studenta u prvu godinu prvog ciklusa studija u akademskoj 2018/19. godini na javne visokoškolske ustanove u Republici Srpskoj, i to:
- 2.566 redovnih studenata prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Banjoj Luci,
- 1.955 redovnih studenata prvog ciklusa studija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu,
- 130 redovnih studenata na Visokoj medicinskoj školi u Prijedoru,
- 50 redovnih studenata na Visokoj školi za turizam i hotelijerstvo u Trebinju.
U prvu godinu drugog ciklusa studija u akademskoj 2018/19. godini na javne visokoškolske ustanove u Republici Srpskoj odobrava se upis 1.325 redovnih studenata i to:
-790 redovnih studenata drugog ciklusa studija na Univerzitetu u Banjoj Luci i
- 535 redovnih studenata drugog ciklusa studija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.
Prema ovoj odluci, visokoškolska ustanova će svojim aktom odrediti broj studenata koji sami finansiraju svoje školovanje, broj studenata stranih državljana i broj vanrednih studenata, u skladu sa kadrovskim i materijalno - tehničkim uslovima.
Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o učešću lokalnih zajednica u finansiranju vantjelesne oplodnje u 2017. godini.
Ministarstvo porodice, omladine i sporta kontinuirano prati demografska kretanja u Republici Srpskoj i analizira trenutne mjere koje se primjenjuju, a koje se mogu svrstati u domen populacione politike. Jedna od tih mjera je pružanje finansijske pomoći pri liječenju neplodnosti kod parova.
Vlada Republike Srpske uočila je značaj ove pronatalitetne mjere i u Republici Srpskoj se vrše dva besplatna pokušaja vantjelesne oplodnje, a iz budžeta Federacije BiH se ne finansira ni jedan postupak vantjelesne oplodnje. Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, u 2017. godini odobreno je 468 zahtjeva za vantjelesnu oplodnju, za prvi pokušaj 295 i za drugi pokušaj 173. Troškovi za ove namjene u 2017. godinu su iznosili 2,4 miliona KM.
U 2017. godini opštine/gradovi su ukupno zaprimile 240 zahtjeva za finansiranje vantjelesne oplodnje. Od ovog broja jedinice lokalne samouprave su odobrile 186 zahtjeva ili 77,5% u iznosu od 400.951,78 KM.
Najveći broj pristiglih zahtjeva imali su: Banja Luka, Bijeljina i Prijedor.
Posmatrajući po godinama, od kada Ministarstvo zagovara kod jedinica lokalne samouprave izdvajanje sredstava za troškove treće i naredne procedure vantjelesne oplodnje, vidljivo je povećanje broja opština/gradova koje finansiraju zahtjeve. U 2011.godini samo 13 opština je izdvajalo sredstva za vantjelesnu oplodnju, u iznosu od 89,300.00 KM, dok je 2017.godine 31 opština izdvojila sredstva za ove namjene u iznosu od 400,951.78 KM.
Značajno je napomenuti da je od 2007. godine postupkom vantjelesne oplodnje rođeno više od 1000 novorođenčadi u Republici Srpskoj.
Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog strategije za unapređenje položaja starijih lica u Republici Srpskoj za period od 2018. do 2027. godine.
Osnovni razlozi za donošenje Strategije nalaze se u potrebi da se u Republici Srpskoj stvore povoljniji uslovi za pomoć u savladavanju socijalnih i drugih teškoća starijih lica, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba starijih lica u stanju socijalne potrebe, obezbjeđivanje zdravog i aktivnog starenja i očuvanje mentalnog zdravlja starijih lica. Opšti cilj je unapređenje kvalitete života starijih lica. Strateški ciljevi su:
• Smanjenje siromaštva kod starijih lica,
• Unapređenje socijalne zaštite za starija lica,
• Unapređenje pristupa javnim uslugama za zadovoljenje osnovnih životnih potreba starijih lica, sa posebnim osvrtom na ruralna područja,
• Unapređenje volonterskih aktivnosti za starija lica u lokalnim zajednicama,
• Povećanje svijesti generalne populacije o potrebama starijih lica,
• Unapređenje zdravlja starijih lica,
• Unapređenje pristupa programima cjeloživotnog učenja, sportskim i kulturnim sadržajima za starija lica,
• Prevencija nasilja nad starijim licima,
• Zaštita i spašavanje starijih lica u vanrednim situacijama.
IZVOR: Vebsajt Vlade Republike Srpske, 03.05.2018.
Naslov: Redakcija