Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

MEĐUNARODNE PREPORUKE ZA POPIS STANOVINIŠTVA KAŽU DA SU REZIDENTI LICA KOJA IMAJU UOBIČAJENO PREBIVALIŠTE U ZEMLJI U VRIJEME SPROVOĐENJA POPISA POD USLOVOM DA NE BORAVE U INOSTRANSTVU DUŽE OD GODINU DANA


U ukupnu populaciju u nekoj zemlji tokom popisa ne mogu biti uključeni državljani koji su odsutni najmanje godinu dana ili imaju takvu namjeru, rekao je viši naučni saradnik beogradskog Instituta društvenih nauka Vladimir Nikitović.

On je istakao da su međunarodne preporuke za popis stanoviništva veoma jasne i kažu da su rezidenti lica koja imaju uobičajeno prebivalište u zemlji u vrijeme sprovođenja popisa pod uslovom da ne borave u inostranstvu duže od godinu dana.

"Dakle, u ukupnu populaciju u zemlji nisu mogli biti uključeni svi oni državljani koji su odsutni najmanje godinu dana ili imaju takvu nameru, za razliku od popisa od 1961. do 1991. godine", rekao je Nikitović, napominjući da mu je poznato da je u BiH postojao problem u vezi sa tumačenjem međunarodnih preporuka za definisanje popisne populacije u popisima koji je trebalo da se sprovedu oko 2010. godine.

On je podsjetio da je takva definicija važila i u popisima sprovedenim oko 2000. godine, uz tu sitniju razliku uvedenu sa terminim "namjere", ali to nije od većeg značaja.

"Mogu samo da pretpostavim da su određene manipulacije u obradi rezultata mogle nastati nepravilnim tumačenjem popisnih defincija, ali to je već stvar koja nadilazu struku i ulazi u neki drugi domen", kaže Nikitović.

On je istakao da na prostoru bivše SFR Jugoslavije popisi stanovništva imaju i dalje dominantno dnevnopolitičku funkciju, a ne namjenu koja je osnovna - da budu sredstvo koje olakšava upravljanje prostorom i ljudskim resursima.

"Jer, ako ne poznajete detaljnu stukturu svog stanovništva, ne možete ni donositi adekvatne odluke", istakao je Nikitović.

On je ocijenio da se praktične posljedice netačnih ulaznih podataka ogledaju u nepreciznim demografskim indikatorima, koji su osnova za planiranje cijelog niza vitalnih strategija u svakom normalnom društvu.

Prema njegovim riječima, ogroman novac koji se utroši na sprovođenje tradicionalnog popisa, poput ovog u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, biva praktično protraćen jer su i političari i javnost jedino zainteresovani za rezultate ukupnog broja stanovništva po etničkoj strukturi.

"Nijedna druga suštinski važna demografska i socijalna struktura ih ne zanima. Stoga svi trpimo. Populacioni registar je jedina opcija, no to je za naše krajeve još dalja perspektiva", rekao je Nikitović.


Izvor: Vebsajt Glas Srpske, 02.06.2016.