Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu, kojom se omogućava ulazak u BiH državljanima susjednih zemalja, i to Crne Gore, Republike Hrvatske i Republike Srbije. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Također, radi lakše primjene ranije odluke, precizirano je da stranci zbog poslovnih obaveza mogu ući u BiH pod uvjetom da posjeduju poziv pravnog lica iz BiH, umjesto ranije propisanog pozivnog pisma, te da posjeduje potvrdu o negativnom testu na virus SARS-KOV-2 ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska.
Također, Vijeće ministara je informirano da 1. juna ove godine prestaje važiti Odluka o privremenom zatvaranju graničnih prijelaza u zračnom prometu za promet putnika u BiH, kojom se zabranjuje slijetanje i polijetanje sa aerodroma u BiH radi zaštite od unošenja i širenja zaraznih bolesti.
Praktično se od 1. juna otvaraju granični prijelazi na aerodromima u BiH te će se primjenjivati odredbe ranije donesenih odluka o propisivanju dodatnih uvjeta za ulazak stranaca u Bosnu i Hercegovinu uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera nadležnih organa u BiH.
Vijeće ministara zadužilo je Agenciju za javne nabavke da sačini prijedlog odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg na godinu dana, počev od 1. juna ove godine u procentu 30%.
Uprkos izvjesnim ograničenjima proisteklim iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ova mjera se donosi kako bi se pomogla domaća privreda i suzbile posljedice pandemije novog viruse korona po ekonomiju u BiH.
Prethodno je usvojena Informacija o inicijativi Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine za donošenje nove odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg.
Mjeru su zajednički usaglasili predsjedavajući Vijeća ministara BiH, predsjednik Vlade Republike Srpske i federalni premijer.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, kojim se stvaraju uvjeti za uspostavljanje efikasnog mehanizma naplate sudskih taksi.
Izmjenama i dopunama zakona uređuje se, odnosno mijenja vrijeme zastare, otklanjaju nedostaci u postupku naplate i donošenja rješenja o prinudnoj naplati nenaplaćene sudske takse.
Istovremeno se preciziraju odredbe kako bi se učinio efikasnijim postupak prinudne naplate sudske takse fizičkim osobama koje nemaju boravište ili prebivalište u BiH, ali imaju imovinu u Bosni i Hercegovini.
Ministarstvo pravde će Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom BiH uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH u daljnju proceduru.
Vijeće ministara utvrdilo je Prijedlog sporazuma o grantu između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, Zajednički evropski fond za Zapadni Balkan/VB-IG02-BiH-TRA-06, "Mediteranski koridor CVC: Bosna i Hercegovina – putna interkonekcija sa Hrvatskom, poddionica 1 Tarčin – Ivan". Iznos VBIF granta je 11.780.000,00 eura, a sredstva će biti implementirana putem Evropske investicione banke.
Ukupni troškovi projekta su procijenjeni u iznosu 58.700.000,00 eura, od čega je zajam EIB-a 40,42 miliona eura, zajam EBRD-a 26,0 miliona eura, grant VBIF-a (Investicioni fond za Zapadni Balkan) - doprinos Evropske unije u iznosu 11,78 miliona eura, i domaća kontribucija u iznosu 6,5 miliona eura. Projekt će implementirati JP Autoceste Federacije BiH.
Projekt uključuje izgradnju nove dionice autoputa približne dužine 4,9 km, uključujući dva mosta i odmorište i definiran je kao 1. dio: Tarčin - ulaz u tunel Ivan, čime bi bilo znatno smanjeno vrijeme putovanja između Sarajeva i Mostara. Očekuju se i znatne koristi u smislu smanjenja stope nesreća, ušteda u troškovima rada vozila i smanjenja lokalnog zagađenja u tom području. Također će se povećati pristupačnost i promovirati regionalni i lokalni ekonomski razvoj putem povećanja prosječnog godišnjeg dnevnog saobraćaja i spojit će postojeću državnu saobraćajnicu M17 sa Koridorom 5c.
Ministarstvo finansija i trezora će Prijedlog sporazuma, zajedno sa Osnovama za zaključivanje, dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika Sporazuma odredi ministar finansija i trezora BiH.
Na prijedlog Ministarstva sigurnosti, Vijeće ministara je donijelo Odluku o raspodjeli međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje u opremi i drugim sredstvima.
Radi se o međunarodnoj pomoći dobijenoj od vlada Republike Hrvatske, Republike Poljske, Države Katar i nevladinih organizacija i pojedinaca iz Narodne Republike Kine.
Pomoć se raspoređuje u skladu sa principima za raspodjelu, i to Federaciji Bosne i Hercegovine 61,5%, Republici Srpskoj 37,5% i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine 1%. Federacija BiH će dobijenu međunarodnu pomoć podijeliti sa 10 kantona u jednakom omjeru, po 50%.
Pomoć se sastoji od zaštitnih maski, rukavica, šatora, vreća za spavanje, deka, spužvastih podmetača, alkohola, zaštitnih naočala, vizira, zaštitnih odijela i infracrvenih termometara.
Na sjednici je utvrđen Prijedlog sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske o međunarodnom cestovnom prijevozu.
Zaključivanjem ovog sporazuma bit će stvorene pravne pretpostavke za uređenje oblasti međunarodnog prijevoza putnika i roba, uvažavajući međunarodne standarde u ovoj oblasti.
Sporazum tretira međunarodni prijevoz putnika i robe između teritorija ugovornih strana ili u tranzitu preko njihovih teritorija, kao i prijevoz roba između teritorije jedne ugovorne strane i treće zemlje sa vozilima registriranim na teritoriji druge ugovorne strane.
Ministarstvo komunikacija i prometa će Prijedlog sporazuma sa Izvještajem o pregovorima dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika odredi ministar komunikacija i prometa BiH.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o vojno-finansijskoj saradnji i Implementacionog protokola o finansijskoj pomoći između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske.
Vrijednost sredstava planiranih ovim projektom prema trenutnoj kursnoj listi iznosi približno 60 miliona KM.
U skladu sa odredbama ovog sporazuma i Implementacionog protokola, Republici Turskoj će biti upućeni ažurirani prijedlozi projekata, što obuhvata vrstu, količinu i tehničke specifikacije materijala, a njihova implementacija značajno bi doprinijela rješavanju pitanja opremljenosti, modernizacije i osposobljenosti sistema odbrane BiH.
Također, planirana su i sredstva za školovanje pripadnika Oružanih snaga BiH u Republici Turskoj.
Ministarstvo odbrane će Prijedlog osnova dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika Sporazuma i Implementacionog protokola odredi ministar odbrane BiH.
Vijeće ministara utvrdilo je Prijedlog za zaključivanje Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstva poljoprivrede Hašemitske Kraljevine Jordan o saradnji u oblasti poljoprivrede.
Memorandumom će se podsticati aktivnosti u vezi sa razvijanjem i jačanjem međusobno korisne saradnje na planu razmjene informacija, olakšavanja i podrške vezama između poduzetnika, ali i u naučnim kontaktima u oblasti poljoprivrede.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa će ovaj prijedlog dostaviti Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika Memoranduma predložen je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Vijeće ministara utvrdilo je Prijedlog za potpisivanje projektnog dokumenta o regionalnom programu tehničke saradnje "Podrška unapređenju nacionalnog sistema nadzora nad biljnim nametnicima i sistema fitosanitarnog certificiranja".
Program su inicirale Armenija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Republika Bjelorusija, Republika Moldavija, Sjeverna Makedonija i Ukrajina, a tehničku podršku za njegovu realizaciju pružit će Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO).
Vrijednost projekta je 388 hiljada američkih dolara za sedam zemalja, a sredstva za provođenje obezbijeđena su u projektu, te država nema obavezu plaćanja kontribucije.
Prijedlog za potpisivanje projektnog dokumenta bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Vijeće ministara je utvrdilo pojedinačne prijedloge odluka o ratifikaciji, i to: Dodatnog protokola 6 o trgovini uslugama uz Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006); Izmijenjene konvencije Evropske organizacije za satelitske komunikacije (EUTELSAT), te Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Rumunije o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka.
Ministarstvo vanjskih poslova dostavit će prijedloge odluka o ratifikaciji Predsjedništvu BiH u daljnji postupak ratifikacije.
Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o odobravanju sredstava za uplatu doprinosa u Jedanaestom popunjavanju fondova (2019 – 2021) Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) u iznosu 50 hiljada eura u skladu sa obavezama BiH koje proističu iz članstva.
Fond je osnovan sa zadatkom da finansira proizvodnju hrane i unapređuje ukupan život stanovništva sela zemalja u razvoju (finansira sve oblike poljoprivrednih i njima srodnih aktivnosti po relativno povoljnim uvjetima).
Članstvo u IFAD-u otvoreno je bilo kojoj državi članici UN, a Bosna i Hercegovina je članica ove organizacije od 18. marta 1994. godine.
Vijeće ministara usvojilo je Informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2019. godine, koju će dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH radi upoznavanja.
Javni dug Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2019. godine iznosio je 11 milijardi i 200,33 miliona KM, od čega je vanjski dug 8 milijardi i 38,87 miliona KM ili 72,67%, a unutrašnji dug 3 milijarde i 61,46 miliona KM ili 27,33%. U odnosu na kraj 2018. godine javni dug se povećao za 93,69 miliona KM ili 0,84 %, s tim da se vanjski dug smanjio za 66,04 miliona KM ili 0,80%, dok se unutrašnji dug povećao za 159,73 miliona KM ili 5,50%.
U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 50,8%, Republika Srpska sa 48,08%, institucije BiH sa 0,62% i Distrikt Brčko sa 0,5%.
Učešće javnog duga Bosne i Hercegovine u bruto društvenom proizvodu (BDP) u 2019. godini iznosilo je 31,69%.
Kada se posmatra struktura vanjskog duga po kreditorima, najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 34%, Evropska investiciona banka sa 24,47%, Pariški klub kreditora sa 7,39%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 6,59%, Međunarodni monetarni fond sa 3,77%, a što predstavlja 76,23% ukupnog vanjskog duga.
Ministarstvo sigurnosti će pokrenuti aktivnosti na izradi novog ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima te je zaduženo da formira odgovarajuću radnu grupu.
Prethodno je Vijeće ministara usvojilo Informaciju Ministarstva sigurnosti o aktivnostima na izradi nacrta ugovora o izmjenama i dopunama Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima.
Vijeće ministara usvojilo je Informaciju o donesenim odlukama sa 59. plenarnog sastanka Komiteta eksperata Vijeća Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Moneyval komitet) u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.
Ministarstvo sigurnosti BiH će u skladu sa pravnim okvirom Bosne i Hercegovine u vezi sa provođenjem međunarodnih restriktivnih mjera, dostaviti Vijeću ministara prijedlog odgovarajućeg rješenja s ciljem adekvatnog provođenja FATF specijalne preporuke koja se odnosi na primjenu međunarodnih i domaćih restriktivnih mjera u vezi sa terorizmom.
Podsjećamo da je Moneyval komitet na 59. sjednici pozitivnim ocijenio napredak BiH ostvaren u provođenju više preporuka koje se odnose na sprečavanje sumnjivih transakcija u finansiranju terorizma te pranja novca, kao i provođenja međunarodnih konvencija u ovoj oblasti.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva sigurnosti o aktivnostima Radne grupe za izradu nacrta zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Ministarstvo sigurnosti zadužit će Radnu grupu za izradu nacrta zakona o spečavanju pranja novca i finansiranja terorizma da u roku tri mjeseca izvrši potpuno usklađivanje ovog nacrta zakona na način koji je naveden u odluci o njenom osnivanju.
Vijeće ministara BiH primilo je k znanju Analizu održivosti javnog duga Bosne i Hercegovine za period 2019 – 2023. godine, koju je pripremiloMinistarstvo finansija i trezora s ciljem ocjene trenutnog stanja javne zaduženosti BiH i procjene njenog kretanja u srednjoročnom periodu, kao i definiranja osnovnih rizika koji mogu utjecati na održivost javnog duga.
Trenutno se može ocijeniti da je BiH zemlja sa srednjoročno održivim javnim dugom na osnovu osnovnog scenarija za 2023. godinu, sa realnim rastom od 3,8%, inflacijom od 1,3%, primarnim bilansom od 2,4% BDP-a i efektivnom kamatnom stopom od 2,4%, navodi se u ovoj analizi i dodaje da su osnovni rizici, prije svega, u javnom dugu koji drže nerezidenti, zatim u dugu u stranim valutama i potrebama za vanjskim finansiranjem.
Vijeće ministara usvojilo je Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, koji će Ministarstvo finansija i trezora dostaviti Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH. Izvještaj će biti objavljen na web-stranicama Ministarstva finansija i trezora i Vijeća ministara BiH.
Ukupno ostvareni prihodi, primici i finansiranje na raspolaganju institucijama Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosili su 1.013.042.815 KM i za 5% su viši u odnosu na planirane. Istovremeno su ukupno ostvareni rashodi i izdaci iznosili 884.965.637 KM i izvršeni su u manjem iznosu za oko 76,2 miliona KM ili 8% u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje se prevashodno odnosi na kapitalne izdatke i tekuće grantove te transfere zbog privremenog finansiranja institucija BiH u prošloj godini.
Također, bruto plate i naknade troškova zaposlenih ostale su na istom nivou kao u 2012. godini, odnosno nastavljena je primjena odluka Vijeća ministara BiH o njihovom smanjivanju.
Sve dospjele obaveze po osnovu vanjskog duga u 2019. godini izmirene su pravovremeno u iznosu 793,69 miliona KM. Na otplatu glavnice odnosi se 663,68 miliona KM, a na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova 130,01 miliona KM.
Na sjednici je usvojen Izvještaj o aktivnostima na realizaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoputa na Koridoru 5c za 2019. godinu.
Ministarstvo komunikacija i prometa zaduženo je da nastavi aktivnosti u vezi sa tehničkim prijemom objekta, te da nakon okončanja svih aktivnosti Vijeću ministara dostavi završni izvještaj o realizaciji projekta izgradnje mosta preko rijeke Save kod Svilaja.
Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Studiju izvodljivosti za obavljanje Programa upravljanja obalskim područjem u Bosni i Hercegovini - CAMP projekt.
Prijedlog za CAMP područje je teritorija općine Neum, koja ima direktan pristup Jadranskom moru i kao takva predstavlja jednu od najvažnijih turističkih destinacija u BiH, te s uključenim velikim bogatstvom prirodnih vrijednosti omogućava raznovrsno korištenje cijelog područja općine u privredne, a posebno turističke svrhe.
Studijom izvodljivosti za obavljanje CAMP projekta u BiH daje se pregled postojećih zakona, politika, planova i strategija; analiza institucionalnih aranžmana za upravljanje obalskim područjem; popis tekućih inicijativa i projekata koji imaju za cilj doprinijeti održivom razvoju bosanskohercegovačke obale. Također, identificiraju se potrebe i nedostaci za integriranim upravljanjem obalskim područjem u Bosni i Hercegovini i daje prijedlog CAMP područja i aktivnosti, s ciljem dugoročne održivosti projekta.
Izradu Studije izvodljivosti za obavljanje CAMP projekta u Bosni i Hercegovini podržao je PAP/RAC iz Splita, Republika Hrvatska, a obavljena je u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o dokumentima i procesu Programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine 2020 – 2022 (PER 2020 – 2022)
Informacija se odnosi se na zajedničke zaključke ekonomsko-fiskalnog dijaloga između EU i zemalja Zapadnog Balkana i Turske te na Procjenu Evropske komisije za Program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za 2020 - 2022. godinu (PER).
Praktično je Vijeće ministara informirano o procesu ekonomskog dijaloga sa zemljama Zapadnog Balkana koji se odvija pri komitetima Evropske unije, a na kojima se raspravlja o zajedničkim zaključcima i programima ekonomskih reformi koje podnose zemlje kandidati i potencijalni kandidati za EU.
Direkcija za ekonomsko planiranje sa entitetskim koordinatorima za Program ekonomskih reformi je koordinirala cijeli proces, koji se zbog pandemje virusa korona odvijao pisanim putem.
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH će ove dokumente distribuirati svim institucijama i organima koji učestvuju u izradi programa ekonomskih reformi kako bi se saznanja i sugestije iz dokumenata koristili u pripremi novog Programa ekonomskih reformi 2021 - 2023. godine.
Vijeće ministara BiH u drugom krugu glasanja usvojilo je pojedinačne izvještaje o radu za 2019. godinu, i to:Generalnog sekretarijata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini, Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Direkcije za evropske integracije, Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine, kao i Informaciju o radu Komisije za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine za period od 1. 3. 2019. godine do 29. 2. 2020. godine.
Na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojen je Izvještaj o radu Komisije za plate i naknade u institucijama Bosne i Hercegovine za 2019. godinu.
U drugom krugu glasanja, Vijeće ministara usvojilo je pojedinačne programe rada za 2020. godinu: Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova – AEPTM, Agencije za lijekove i medicinska sredstva, Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine, Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovini, Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, Odbora državne službe za žalbe Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Arhiva Bosne i Hercegovine, Službe za poslove sa strancima Agencije za policijsku podršku, Državne agencije za istrage i zaštitu, Granične policije Bosne i Hercegovine, Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, Službe za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine, Fonda za povratak Bosne i Hercegovine, Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini, Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Agencije za poštanski promet Bosne i Hercegovine, Direkcije za evropske integracije, Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja, Instituta za intelektualnu svojinu Bosne i Hercegovine, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine, Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine, Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na vanrednoj telefonskoj sjednici donijelo je Odluku o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg na godinu dana, počev od 1. juna ove godine u cilju suzbijanja posljedica pandemije novog koronavirusa po ekonomiju u BiH.
S obzirom na otežano poslovanje bh. kompanija, uzrokovano pandemijom novog koronavirusa na ovaj način se želi pomoći domaćim kompanijama u dobijanju poslova u postupcima javnih nabavki.
Prema odluci, prilikom obračuna cijena ponuda, u svrhu njihovog poređenja, ugovorni organ je obavezan umanjiti cijene domaćih ponuda za preferencijalni faktor domaćeg od 30% u postupcima javnih nabavki kod kojih je objavljeno obavještenje o nabavci ili upućen poziv kandidatima/ponuđačima za postupke koji nemaju obavještenje o nabavci u periodu od 1. 6. 2020. do 1. 6. 2021. godine.
U skladu sa ovom odlukom, domaće ponude su one koje podnose pravna ili fizička lica sa sjedištem u Bosni i Hercegovini i koja su registrirana u skladu sa zakonima u BiH i kod kojih u slučaju ugovora o nabavkama roba najmanje 50% ukupne vrijednosti od ponuđenih roba imaju porijeklo iz BiH, a u slučaju ugovora o uslugama i radovima, najmanje 50% radne snage za izvršenje ugovora su rezidenti iz Bosne i Hercegovine.
Vijeće ministara BiH na 6. redovnoj sjednici zadužilo je Agenciju za javne nabavke da pripremi ovu odluku.
IZVOR: Vebsajt Vijeće ministara, 28.05.2020.
Naslov: Redakcija