Radnicama koje su s posla odsustvovale 12 mjeseci zbog čuvanja trudnoće i kasnije porođaja, te ženama koje rode treće dijete i blizance, zakon ne priznaje godišnji odmor!
U to se nedavno uvjerila i Banjalučanka koja je od poslodavca zatražila 20-ak dana odmora prije povratka na posao s porodiljskog. Kako dijete još nema ni punu godinu, ove tri sedmice mnogo bi joj značile da ostane kući. Uslijedilo je razočarenje u sistem koji nije stao na stranu majki.
– Prije porodiljskog bila sam na trudničkom bolovanju, što znači da nisam radila više od godinu dana, i po Zakonu o radu ("Sl. glasnik RS", br. 1/2016 i 66/2018) gubim pravo na godišnji odmor. Ministarstvo rada dalo je mišljenje kako majka nije započela korištenje godišnjeg odmora, pa ga ne može ni iskoristiti. Ja sam za to da pitamo i Skupštinu kao zakonodavca za tumačenje. Zašto braniti porodilji dvadesetak dana godišnjeg, to je sitnica za poslodavca, a majci s malim djetetom izuzetno znači – pita ova žena.
Nakon ovog neprijatnog iskustva, Banjalučanka, inače pravnica po struci, poručuje da Zakon hitno treba izmijeniti u ovom dijelu, zbog svih budućih majki radnica.
– Kompletan zakon ide u zaštitu materinstva, i država ide ka tome da se poveća natalitet; valjda nam je to svima suština, zato trebamo zaštititi grupu porodilja i u ovom članu. Nisu žene izostajale s posla zato što su htjele, već zato što je doktor rekao da moramo mirovati da bi iznijele trudnoću. Posebno treba misliti na majke sa troje djece i blizancima, jer su one na porodiljskom 18 mjeseci i treba ih izuzeti iz člana zakona. Majkama ne treba ništa oduzimati, pa bio to i godišnji – smatra ova majka dvoje djece.
Šta predviđa Zakon o radu pojasnila nam je advokat Jovana Kisin.
Kako precizira, član 84. stav 3. definiše da radnik koji nije u cijelosti iskoristio godišnji odmor u tekućoj kalendarskoj godini zbog odsutnosti sa rada s naknadom, ima pravo da preostali dio godišnjeg iskoristi najkasnije do 30. juna naredne godine. To se odnosi i na porodiljsko odsustvo i znači da žene koje nisu iskoristile godišnji odmor u tekućoj godini, i vrate se prije 30. juna iduće godine, mogu ga iskoristiti do 30. juna.
– Nakon ovog roka zakon nije predvidio mogućnost korištenja godišnjeg odmora za prethodnu godinu, tako da žene koje nadovezuju porodiljsko odsustvo na trudničko bolovanje i time s posla odsustvuju duže od godine dana, ili majke trećeg djeteta, koje imaju pravo na godinu i po odsustva, gube pravo na nadoknadu godišnjeg odmora po povratku na posao za prvu godinu odsustva – precizira ona.
U postojećem zakonu, dodaje, teško da se može neka odredba tumačiti suprotno od navedenog, pa bi u slučaju drugačijeg zakonskog rešenja bilo nužno uputiti prijedlog za izmjene i dopune zakona u proceduru.
Iz Ministarstva rada RS na pitanja odgovaraju da se ovom zakonskom odredbom ne čini diskriminacija žena, niti je takvo zakonsko rješenje "protiv porodilja", jer su koristile jedno od prava po osnovu rada.
Poručuju da se godišnji odmor koristi po pravilu u tekućoj kalendarskoj godini, a eventualo preostali dio do 30. juna naredne godine. To je, ističu, jasno i nedvosmisleno definisano odredbom člana 84. stav 3. Zakona o radu. Radnik koji nije mogao koristiti, niti započeti korištenje godišnjeg odmora u tekućoj kalendarskoj godini, zbog spriječenosti za rad, porodiljskog odsustva, neplaćenog odsustva, na koju se odnosi godišnji odmor, nema pravo da isti koristi u narednoj kalendarskoj godini.
– Prema tome, ako je žena radnica koristila porodiljsko odsustvo cijelu kalendarsku godinu za tu kalendarsku godinu ne može da koristi i godišnji odmor po povratku sa porodiljskog već godišnji odmor za kalendarsku godinu u kojoj se vratila sa porodiljskog – rekli su iz Ministarstva rada RS.
Nadu ulivaju iz Fondacije "Udružene žene", nevladine organizacije koja se bavi zaštitom i promocijom ženskih ljudskih prava i predlaže rješenja koja podržavaju pronatalitetnu politiku sa što više prava za trudnice i majke. Pravna savjetnica Lana Jajčević pojašnjava da, sadašnjim zakonom, zaposlenica koja nije mogla koristiti, niti da započne korištenje godišnjeg odmora u tekućoj kalendarskoj godini zbog, na primjer, korištenja porodiljskog odsustva, nema pravo da godišnji koristi u narednoj godini kada se vrati na posao. Ona stiče pravo na odmor u toj godini u kojoj se vrati na posao.
– Poslodavac može na svoj teret zaposlenici dozvoliti korištenje godišnjeg odmora i za tu godinu u kojoj zbog porodiljskog odsustva kod trećeg djeteta nije radila, ali to nije obaveza propisana zakonom, ni zakonsko pravo radnice – govori Jajčević.
Podsjeća da je nevladin sektor izborio pravo žena na porodiljsko odsustvo od godinu dana i to smatraju velikim uspjehom. Iako su poslodavci insistirali na smanjenju dužine porodiljskog, NVO je istrajao u zahtjevima da se već stečeno pravo ne smije umanjivati pogotovo zato što se i država deklarativno zalaže za povećanje nataliteta.
– Naravno, ostajemo i pri tome da prilikom prve sljedeće promjene zakonske regulative iz ove oblasti pokušamo postići promenu u korist žena/majki da im se ovo pravo prizna – poručuje Lana Jajčević.
IZVOR: Vebsajt Srpskainfo, Nataša Telebak, 29.03.2021.
Naslov: Redakcija