Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

STOPIRANA NAPLATA RATNE ŠTETE OD RS


Sudovi u BiH, iako za to nema osnova, i dalje presuđuju protiv Republike Srpske u predmetima za nadoknadu ratne nematerijalne štete, a takve presude poslije bivaju oborene jer se radi o zastarjelim potraživanjima.

Standard, koji u predmetima protiv RS za nadoknadu ratne materijalne i nematerijalne štete još od 2014. godine primjenjuje Ustavni sud BiH, trebalo bi da poštuju i u praksu uvedu svi niži sudovi, ali to nije slučaj, pa i dalje ima onih koji donose presude prema kojima RS treba da isplati nadoknadu za ratnu nematerijalnu štetu.

Veliko vijeće Ustavnog suda BiH usvojilo je prošle sedmice još jednu apelaciju Pravobranilaštva RS i poništilo raniju presudu Apelacionog suda u distriktu Brčko kojom je Srpska bila obavezana da isplati nadoknadu za ratnu nematerijalnu štetu jednom licu zbog smrti bliskog srodnika za vrijeme rata u BiH.

Registrar Ustavnog suda Zvonko Mijan kaže da Ustavni sud u ovakvim predmetima primjenjuje standard prema kojem su ta potraživanja zastarjela.

- Radi se o prigovoru Republike Srpske koji redovni sudovi nisu usvojili. Ustavni sud je usvojio apelaciju, jer je pronašao kršenje prava na imovinu RS - kaže Mijan.

U Pravobranilaštvu kažu da je i najnovijom odlukom Ustavnog suda BiH potvrđeno da će sve slične tužbe podnesene iz FBiH protiv RS pasti u vodu, a ima ih oko 30.000.

Ukupna visina svih odštetnih zahtjeva samo iz Sarajeva iznosila bi oko 1,6 milijardi maraka.

Opštinski sud u Tuzli uvažio je stav Ustavnog suda pa je još u novembru 2014. prilikom donošenja odluke pravilno primijenio Zakon o obligacionim odnosima po kome je nastupio apsolutni rok zastarijevanja. Tada je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu te štete u predmetu "Tuzlanska kapija", što je bio prvi slučaj odbijanja tužbenog zahtjeva za nadoknadu te štete. Kršenje ustavnog prava ranije je ustanovio i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, koji je usvojio apelaciju RS.

U Pravobranilaštvu Srpske ističu da nižerangirani sudovi u FBiH koji uvažavaju presude Ustavnog suda BiH u tim predmetima prilikom donošenja odluka pravilno ističu neprimjenljivost člana 377 Zakona o obligacionim odnosima na koji se pozivaju tužitelji u tužbama.

- Taj član se vezuje za krivično-pravnu odgovornost i može biti primijenjen samo prema učiniocu krivičnog djela, a ne prema trećem licu, odnosno prema tuženoj RS - kažu u Pravobranilaštvu RS.


Izvor: Vebsajt Glas Srpske, Goran Maunaga, 31.10.2016.