BiH čeka usvajanje Zakona o tržištu električne energije - ključ za obnovljive izvore, energetsku nezavisnost i povoljnije cijene struje.
Sa sve većom potrošnjom električne energije rastu i cijene ovog energenta. Resursi uglja se tope, zato je ulaganje u obnovljive izvore energije razvojna šansa i dugoročno isplativa investicija o kojoj se više govori kao o obavezi prilagođavanja evropskim standardima nego kao o jednom od faktora izgradnje održivog bh. energetskog sistema.
Zakon o tržištu električne energije omogućio bi berzansko trgovanje ovim energentom i zadržao novac od oporezivanja karbon takse u Bosni i Hercegovini, potreban za investiranje u obnovljive izvore energije.
Od rezultata energetske tranzicije zavisi naša energetska nezavisnost, ali i cijena električne energije. Uz sve to, bliži se primjena CBAM-a, prekograničnog oporezivanja robe proizvedene korištenjem karbondioksida. Bez zakona nema ni razloga za optimizam.
"Zakon o regulatoru - prijenosu i tržištu električne energije je šansa da se izuzeće od CBAM-a produži za izvjesno vrijeme i da se omogući tranzicijski period da se Bosna i Hercegovina pripremi", ističe Nevad Ikanović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.
"Berza će napraviti odnos ponude i potražnje i očekujemo da će i cijene biti povoljnije u odnosu na ono što se sada dešava. Iskreno se nadam da će ovaj proces ići vrlo brzo i da ćemo u Državnom parlamentu imati čim prije usvojen zakon", kaže Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).
Prijedlog zakona utvrđen na Vijeću ministara čeka parlamentarnu sudbinu, a od toga zavisi da li će novac od oporezivanja puniti budžetsku kasu Unije ili Bosne i Hercegovine.
"Šteta je što će novac od CBAM-a ići u budžet Evropske unije. Tako će bogata Bosna i Hercegovina subvencionirati siromašnu Evropsku uniju", poručuje Janez Kopač, bivši direktor Energetske zajednice.
"Element oporezivanja bit će naša roba, koja je s karbonskim otiskom u Evropskoj uniji, gdje će oni ubirati porez, a mi ćemo puniti njihove kase jer nismo ovdje osigurali sistem", naglašava Elvir Čizmić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Oslanjanje na proizvodnju iz uglja i nedovoljno ulaganje u obnovljive izvore energije dovelo nas je u situaciju da od izvoznika postanemo uvoznik električne energije. S povećanjem potreba situacija bi mogla postati još alarmantnija.
"Prema sadašnjim projekcijama, neophodno nam je oko milion tona uglja dodatno kako bi se zadovoljile potrebe. S druge strane, imamo konsantan rast potrošnje", ističe Ikanović.
"Prije 15 godina imali smo oko 5,5 miliona tona uglja koji se kopao i to je moglo donijeti 5,5 miliona megavatsati. Za naše potrebe to je bilo sasvim dovoljno. Zadnjih godina kopa se dva miliona tona uglja manje", objašnjava stručnjak za energetiku Amer Jerlagić.
Uspostavljanje berze doprinijet će povećanju konkurentnosti i ubrzati korištenje obnovljivih izvora energije koje Elektroprivreda koristi oko 30 posto. Struka tvrdi da je Zakon o tržištu električne energije potrebniji bh. potrošačima nego zbog prilagođavanja regulativi Evropske unije.
"Bosna i Hercegovina je možda jedina od zemlja regije koja ima stvarno opravdanje da tržište uspostavi zato što ima više velikih proizvođača i snabdjevača električnom energijom", ističe Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.
“Ako osiguramo konkurenciju, pružit će nam se prilika da investitori razvijaju energetski sektor i kada ponuda električne energije poraste, možda se spusti i cijena”, kaže Čizmić.
Energetski potencijal iz obnovljivih izvora postoji, ali bez jasne razvojne strategije od toga je malo koristi. Naročito za potrošače, koje u konačnici najviše zanima cijena ovog energenta.
Kompanija Paragraf Lex BA ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenijetih iz spoljnih sadržaja, odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vijesti" su namijenjene u svrhu opšteg informisanja.
IZVOR: Vebsajt Akta, 29.09.2025.
Naslov: Redakcija