Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

NACRT ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU: Stručna javnost iznjela brojne primjedbe na Nacrt zakona


  • NACRT ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU: Stručna javnost iznjela brojne primjedbe na Nacrt zakona

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske održalo je u periodu od 15.do 24. juna 2016. godine javne rasprave o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju u Bijeljini, Doboju, Prijedoru, Trebinju, Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci.

Učestvovalo je više od 220 predstavnika visokoškolskih ustanova, studentskih organizacija i institucija visokog obrazovanja koji su imali različite primjedbe i sugestije na tekst Nacrta zakona.

Sa ciljem poboljšanja ovog dokumenta, Ministasrtvo podsjeća da rok za sprovođenje javne rasprave ističe 27. jula 2016. godine i poziva sve zainteresovane da svoje prijedloge i sugestije dostave do naznačenog roka na mejl adresu Ministarstva mp@mp.vladars.net ili mejl adresu Odjeljenja za razvoj visokog obrazovanja j.zlojutro@mp.vladars.net.

Prilikom izrade Prijedloga zakona o visokom obrazovanju Ministarstvo prosvjete i kulture razmotriće sve primjedbe i sugestije pristigle na adresu Ministarstva i iznesene na šest javnih rasprava kako bismo dobili što kvalitetnije zakonsko rješenje.

Na javnoj raspravi u Bijeljini održanoj 15. juna na Pedagoškom fakultetu većina učesnika je bila protiv odredbe Nacrta zakona kojom je propisano da se na studijske programe prvog ciklusa studija mogu upisati samo kandidati koji su završili srednjoškolsko obrazovanje sa prosječnom ocjenom 3,00 i više, odnosno da se na studijske programe iz oblasti: prava, obrazovanja nastavnika, zdravlja i zaštite zdravlja mogu upisati samo kandidati koji su završili srednje obrazovanje sa prosječnom ocjenom 4,00 i više, jer smatraju da će pojedini studijski programi ostati bez studenata, odnosno da će iz njihove regije studenti odlazite sve više na školovanje u Srbiju. Istakli su da ova odredba predstavlja diskriminaciju učenika koji su srednjoškolsko obrazovanje završili sa nižom prosječnom ocjenom od propisane. Učesnici javne rasprave su zatražili da se produži rok sa jedne na tri ili pet godina za lica koja su u skladu sa odredbama ranije važećeg zakona izvodila nastavu stranih jezika i nastavu vještina na nematičnim fakultetima, u zvanju nastavnika stranih jezika i vještina, jer je propisani rok od godinu dana koliko se ovim licima ostavlja mogućnost da izvode nastavu nedovoljan da završe master, odnosno doktorske studije. Na javnoj raspravi učesnici nisu podržali odredbu kojom je propisan avgustovsko-septembarski ispitni rok, jer su mišljenja da je to nemoguće organizovati zbog godišnjih odmora.

Na javnoj raspravi održanoj na Saobraćajnom fakultetu u Doboju, 16. juna, najviše primjedbi je izneseno na uslove za izbor u akademska zvanja, te je predloženo da se ove odredbe počnu primjenjivati u roku od tri godine nakon stupanja na snagu ovog zakona kako bi lica koja treba da napreduju unaprijed imala saznanja kakve uslove će morati ispuniti, odnosno da lica koja se već spremaju za napredovanje mogu to nastaviti prema uslovima propisanim ovim zakonom. Zatraženo je vraćanje saradničkog zvanja viši asistent i iskazana podrška odredbi koja propisuje kao uslov za upis na fakultet minimalnu prosječnu ocjenu.

Učesnici javne rasprave održane na Rudarskom fakultetu u Prijedoru, 20.06.2016. godine, istakli su da je neophodno povećati broj strukovnih studijskih programa na visokoškolskim ustanovama, a smanjivati broj akademskih studijskih programa, s obzirom da strukovni studijski programi osposobljavaju mlade ljude za izlazak na tržište rada.

Na javnoj raspravi u Trebinju, održanoj na Visokoj školi za turizam i hotelijerstvo, 22. juna, istaknuto je da je za visoke škole potrebno propisati da se bave naučno-istraživačkim radom, kako je bilo propisano dosadašnjim zakonom, jer bi visoke škole u suprotnom izgubile mogućnost izbora nastavnog kadra na visokim školama. S obzirom na to da je Nacrtom ovog zakona propisano da visoke škole mogu izvoditi akademske studije, neophodno im je vratiti i mogućnost da se bave naučno- istraživačkim radom.

Najveći broj primjedbi na javnoj raspravi u Istočnom Sarajevu, a koju su iznijeli predstavnici organizacionih jednica odnosio se na vraćanje autonomije i pravnog subjektiviteta organizacionih jednici, dok su se predstavnici rektorata zalagali za jačanje integrisanog univerziteta. Takođe, u pogledu izbora u zvanje učesnici javne rasprave tražili su da se propiše da je prilikom izbora u više zvanje neophodno da lice provede jedan izborni period u nižem zvanju. Predloženo je propisivanje odredbe kojom se uvodi pozicija izvršnog direktora univerziteta koji bi bio odgovoran za finansijsko poslovanje visokoškolske ustanove.

Na javnoj raspravi održanoj na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, predstavnici organizacionih jedinica, i to Poljoprivrednog i Pravnog fakulteta, izrazili su negativan stav prema Nacrtu zakona o visokom obrazovanju, a to su obrazložili činjenicom da nisu uvažene njihove primjedbe koje su dostavili na Prednacrt zakona o visokom obrazovanju. Izneseno je niz primjedbi na način formiranja i rad radne grupe i zatraženo da se javna rasprava produži do oktobra, te da se formira nova radna grupa za izradu novog Nacrta zakona o visokom obrazovanju.

Podsjećamo da je radna grupa za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju formirana u junu 2015. godine i na izradi Nacrta radila je 11 mjeseci. Radnu grupu su činili predstavnici oba javna univerziteta, Rektorske konferencije Republike Srpske, Savjeta za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, Sindikata obrazovanja, nauke i kulture, Unije studenata Republike Srpske i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Predstavnike ovih institucija su predložile same institucije na poziv ministra.

Predstavnici Ministarstva pripremili su uporedni prikaz pozitivnih zakonskih propisa kojima se reguliše oblast visokog obrazovanja u zemljama u regionu kako bi radna grupa lakše pratila dobra rješenja po pojedinim pitanjim kao što je akreditacija visokoškolskih ustanova, izbori u zvanja i sl.

Na Prednacrt zakona o visokom obrazovanju stigle su potpuno kontradiktorne primjedbe profesora i asistenata, u odnosu na primjedbe koje su dostavile organizacione jedinice, a koje su opet bile različite od primjedbi koje su dostavila rukovodstva univerziteta.

Na primjer, u pogledu integrisanog univerziteta jedni su bili potpuno za implementaciju ove odredbe, a drugi za vraćanje pravnog subjektiviteta organizacionim jedinicama.

Ministarstvo prosvjete i kulture zatražilo je od dva javna univerziteta da dostave jedinstvene primjedbe, ali usaglašen stav o bitnim odredbama nikad nismo dobili. Prilikom izrade Prijedloga zakona o visokom obrazovanju Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske razmotriće sve primjedbe i sugestije iznesene tokom sprovođenja javne rasprave o Nacrtu ovog zakona dajući prioritet osiguranju kvaliteta u oblasti visokog obrazovanja.

Podsjećamo da je Narodna skupština Republike Srpske na 12. sjednici održanoj 26. maja 2016. godine, donijela zaključak da se Nacrt zakona o visokom obrazovanju uputi na javnu raspravu, jer se navedenim Nacrtom uređuju pitanja koja su od posebnog značaja za građane i o kojima je neophodno da se najšire konsultuju zainteresovani organi i organizacije, naučne i stručne institucije i odredila rok od 60 dana za sprovođenje javne rasprave.

Izvor: Vebsajt Ministarstvo prosvjete i kulture, 29.6.2016.