18. decembar (srijeda) 2024. godine
Hotel Hollywood, Sarajevo
Prosječna ocjena cjelokupnog utiska savjetovanja 4,52.
Kompanija Paragraf Lex organizovala je, 18. decembra 2024. godine, na Ilidži, savjetovanje na temu “Usklađivanje poslovanja sa novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini”.
Na savjetovanju je izvršena detaljna analiza zakonskih odredbi koje regulišu poslovanje u sektoru trgovine unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon ima za cilj regulaciju i unapređenje tržišnih odnosa u oblasti maloprodaje, veleprodaje, prodaje na veliko i detaljno razrađuje prava i obaveze trgovaca, kao i odnose između različitih aktera na tržištu.
Polaznici su se detaljno upoznali sa svim ključnim aspektima Zakona, uključujući:
Predavači Medina Čorda i Stjepan Buconjić iz Federalnog ministarstva trgovine, obradili su teme:
Uvođenje i izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini:
Prava i obaveze trgovaca:
Pravila o radnom vremenu:
Oblici trgovine:
Pravila o prodaji na daljinu i e-trgovina:
Zaštita prava potrošača:
Pravila vezana uz deklarisanje robe, cijene i promocije:
Trgovačke evidencije:
Nadzor, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe:
Prijelazne odredbe zakona:
Članom 92. Zakona pobrojani su načini prestanka rada trgovačke radnje po sili zakona. Propisano je da će nadležni organ utvrditi prestanak rada trgovačke radnje sa danom utvrđivanja jednog od tih taksativno pobrojanih načina. Porezna uprava FBiH će, u okviru svojih nadležnosti, utvrditi razlog zbog čega radnja ne ostvaruje prihod niti rashod duže od 6 mjeseci, tj. ne obračunava i ne plaća porezne obaveze i doprinose za obavezna osiguranja u posljednjih 6 mjeseci i duže. Dakle, Porezna uprava će utvditi kada je zaista došlo do prestanka rada trgovačke radnje i zbog kojeg razloga, i ukoliko je to jedan od razloga iz člana 92. stav (1) tačke a) do e) onda će Porezna uprava u svom zahtjevu kao dan prestanka utvrditi dan kada se dogodio neki od tih razloga. Na osnovu datuma koji je Porezna uprava navela u zahtjevu, sa tim datumom će nadležni organ utvrditi prestanak rada trgovačke radnje po sili zakona, dakle retroaktivno (ukoliko je potrebno), kako bi se uskladilo faktičko stanje sa stanjem u evidencijama kod nadležnih organa.
Porezna uprava bi u svom zahtjevu trebala utvrditi kada je radnja zaista prestala sa radom i zbog kojih razloga, te bi se sa tim datumom u rješenju trebao utvrditi prestanak rada trgovačke radnje.
Jeste, potrebna je registacija u skladu sa posebnim propisima koji regulišu obavljanje te druge djelatnosti.
Trenutno, ne postoji obaveza izdavanja novih rješenja.
Loyaliti kartice/programi su dozvoljeni iz ugla Zakona o unutrašnjoj trgovini i smatraju se prodajnim poticajima (član 100. Zakona). Za naglasiti je da ste dužni da utvrdite pisana pravila kada sprovodite postupak posebne vrste prodaje (interni akt), te da da pisana pravila trebate jasno, vidljivo i čitko istaknuti na mjestu lako dostupnom svim potrošačima. Vi ste slobodni da sami uredite način i uslove davanja popusta određenim kategorijama potrošača. Zakonom su propisani minimalni elementi naprijed pomenutih pisanih pravila. Nije neophodno donošenje posebnog akta, oni mogu biti i sastavni dio pisanih pravila o uslovima prodaje.
Zaposlenici mogu biti članovi loyalty programa i ne bi se tretirali kao korist, ako su popuste ostvarili kao kupci, a ne kao zaposlenici. Ako bi se formirali povoljniji uslovi isključivo za zaposlenike (koji ne bi bili dostupni ostalim potrošačima), ti popusti bi onda bili korist društvu, i mišljenja smo da to ne bi bilo dozvoljeno..
Nije obaveza podnijeti izjavu nadležnom organu za webshop, ali se morate registrovati za obavljanje takve vrste djelatnosti.
Trenutno ne postoji obaveza podnošenja izjave za prodajne objekte koji su ispunjavali sve uslove i dobili rješenja po „starom“ Zakonu, i svi postupci koji su započeti po odredbama „starog“ se trebaju završiti po istom. Ukoliko Pravilnik o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostorija za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga (podzakonski akt koji još uvijek nije donesen) bude predviđao neke nove uslove, tek u toj situaciji bi se eventualno podnosila nova izjava.
Zakonom o unutrašnjoj trgovini uređuju se uslovi i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, prava i obaveze trgovaca, oblici trgovine, način formiranja i isticanja cijena, trgovačka evidencija, praćenje trgovine i tržišta, zaštita potrošača, zabrana ograničenja trgovine i privremene mjere ograničenja trgovine, radno vrijeme u djelatnosti trgovine, mjere zabrane nepoštenog trgovanja, nadzor i upravne mjere, upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje trgovine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 75/21) uređuju se sadržaj, način i uslovi za obavljanje obrtničke djelatnosti, srodnih djelatnosti i domaće radinosti, osnivanje, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta, srodnih djelatnosti i domaće radinosti, Obrtni registar, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranje obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti i nadzor nad provođenjem zakona.
S obzirom na to da se radi o osnivanju obrta, a ne o trgovini, upućujemo da se za mišljenje i odgovor na pitanje obratite nadležnom Federalnom ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, kao donosiocu propisa.
Gospodarsko društvo koje se bavi iskorištavanjem šuma prema KD BiH 2010 ima šifru djelatnosti 02.20-sječa drva (iskorištavanje šuma). Samim tim, na nju se ne primjenjuju odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini. S obzirom da se radi o djelatnosti čiji krajni proizvod može biti u obliku cjepanica ili drva za ogrjev, smatramo da nije potrebno podnijeti PI izjavu nadležnom organu za poslovni prostor u kojem se vrši rezanje, cijepanje i paletiranje ogrjevnog drveta.
Naglašavamo da je članom 12. stav (2) tačka a) Zakona o unutrašnjoj trgovini propisano je da se odredbe zakona kojima se uređuju prava, obaveze i sankcije za trgovca primjenjuju i na pravna i fizička lica koja su registrovana za obavljanje djelatnosti proizvodnje, kada svoje proizvode prodaju na tržištu. Dakle, samo onda kada se vrši prodaju proizvoda na tržištu, onda se na proizvođače primjenjuju odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH.