Zastava Srbije

BESPLATNO | Propisi BiH / Propisi RS / Propisi FBiH / Propisi Brčko distrikta BiH / Propisi Kantona Sarajevo / Propisi Tuzlanskog kantona / Propisi Zeničko-dobojskog kantona / Propisi Hercegovačko-neretvanskog kantona / Propisi Unsko-sanskog kantona / Propisi Zapadnohercegovačkog kantona / Propisi Srednjobosanskog kantona / Propisi Hercegbosanskog kantona / Propisi Posavskog kantona / Registar službenih glasila / Mišljenja i praksa / Neradni dani RS / Neradni dani FBiH / Neradni dani Brčko distrikta

PRODAJA NEKRETNINE USMENIM JAVNIM NADMETANjEM NAJPOVOLjNIJEM PONUĐAČU NA PRVOM ROČIŠTU

Zakon o izvršnom postupku

član 89 stav 3 i član 90 stav 5


  • Sud nije povrijedio prava ni stranaka ni učesnika u postupku kada nije zakazao drugo ročište za prodaju nekretnine iako tri ponuđača sa najvišom ponudom na prvom ročištu nisu uplatila prodajnu cijenu, nego je nekretninu izvršenika prodao osmom po redu ponuđaču koji je, nakon što nijedan od prethodnih ponuđača nije položio prodajnu cijenu u ostavljenom roku, položio u cijelosti prodajnu cijenu na depozitni račun suda, budući da nije isključeno diskreciono pravo suda da pozove na uplatu i ostale ponuđače redom prema utvrđenoj listi svih ponuđača koji su ponudili prodajnu cijenu iznad jedne polovine utvrđene vrijednosti nekretnine ukoliko ocijeni da bi se svrha izvršnog postupka (namirenje povjerioca) ostvarila prodajom nekretnine onom ponuđaču koji će biti spreman (ili je od početka bio spreman) da plati prodajnu cijenu.

Obrazloženje:

"Prvostepenim rješenjem o dosudi:

"I Založena nekretnina vlasništvo izvršenika "F." d.d. S., u stečaju, sa dijelom 1/1, koja nekretnina je upisana u ZK ul. broj... k.o...., k.č. broj..., u naravi čini poslovni objekat sa kino dvoranom..., poslovna zgrada i zemljište ispod zgrade, pobliže opisana u stručnom nalazu stalnog sudskog vještaka arihtektonske struke M. A. od 05.10.2018. godine i procijenjena na iznos od 2.037.100,00 KM, (slovima:dvamilionatridesetsedamhiljadastotinu KM i 00/100), dosuđuje se kupcu, P. p. d.o.o. S., ulica......, V..

II Nalaže se izvršeniku "F." d.d. S., da navedenu nekretninu iz stava I ovog rješenja preda kupcu odmah.

III Zemljišno knjižni ured Općinskog suda u Sarajevu izvršit će uknjižbu promjene prava vlasništva iz stava I ovog Rješenja, te brisati hipoteke upisane u korist:

- hipoteka u korist V. banke d.d. S., dana 23.06.2009. godine na osnovu Ugovora o uspostavljanju hipoteke broj OPU-IP:... od 23.06.2009. godine, zaključenog u notarskom uredu T. R., notara iz S., radi obezbjeđenja potraživanja u iznosu od 1.000.000,00 KM;

- hipoteka u korist V. banke d.d. S., dana 19.02.2010. godine na osnovu Ugovora o uspostavljanju hipoteke broj OPU-IP:... od 18.02.2010. godine, zaključenog u notarskom uredu T. R., notara iz S., radi obezbjeđenja potraživanja u iznosu od 550.000,00 KM;

- hipoteka u korist V. banke d.d. S., dana 29.12.2010. godine na osnovu Ugovora o uspostavljanju hipoteke broj OPU-IP:... od 28.12.2010. godine, zaključenog u notarskom uredu T. R., notara iz S., radi obezbjeđenja potraživanja u iznosu od 400.000,00 KM;

- proglašenje nekretnine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, dana 18.03.2015. godine na osnovu Odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH broj:... od 05.11.2014. godine i

- hipoteka u korist P. uprave, dana 09.03.2016. godine na osnovu zahtjeva za registrovanje zakonske hipoteke K. u. S. radi obezbjeđenja potraživanja u iznosu od 787.687,77 KM;

- te brisati zabilježbu izvršenja u predmetu broj:..., predmetu broj:..., predmetu broj:... i predmetu broj:...

IV Ovo Rješenje objavit će se na oglasnoj ploči suda. Istekom trećeg dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploči smatra se da je Rješenje dostavljeno svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji.

V Ukidanje ili preinačenje Rješenja o izvršenju nakon provodjenja ovog rješenja nema uticaja na stečeno pravo vlasništva kupca."

Protiv prvostepenog rješenja žalbu je izjavila P. uprava, zbog povrede odredaba Zakona o izvršnom postupku. U žalbi ističe da istu podnosi u svojstvu učesnika u izvršnom postupku, te da je pobijanim rješenjem prvostepeni sud povrijedio odredbu člana 89. stav 3. ZIP-a kad je nekretninu prodao osmom po redu ponuđaču.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Protiv prvostepenog rješenja zajedničku žalbu su izjavili ponuđači C. d.o.o. S., A. C. d.o.o. K. i R.K. K. d.o.o. S., kojom prvostepeno rješenje pobijaju u cjelosti zbog bitne povrede odredaba Zakona o izvršnom postupku, sa prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači u cjelosti i isto stavi van snage, te odluči da se na osnovu člana 92. ZIP-a prva prodaja proglašava nevaljanom. U žalbi navode da je prvostepeni sud pogrešno primijenio odredbu člana 92., u vezi sa članom 89. ZIP-a, jer je unatoč činjenici da je vratio depozit ponuđačima, te da prva tri ponuđača sa utvrđene liste, nisu uplatila kupoprodajnu cijenu, donosio zaključke kojim je određivao da se nekretnine prodaju četvrtom, odnosno narednim ponuđačima, te da je konačno nekretninu prodao osmom po redu ponuđaču. Kod navedenog, žalitelji ističu da je pogrešan stav prvostepenog suda da je moguće nekretninu u izvršnom postupku prodavati sve dok se ne iscrpi lista ponuđača. Žalitelji smatraju da sud nije mogao prodati nekretninu po svaku cijenu osmom ponuđaču i to za vrlo nisku cijenu, te da se praksom ne može mijenjati imperativna odredba člana 89. stav 3. ZIP-a.

U odgovoru na žalbu ponuđača, tražilac izvršenja navodi da je ista neosnovana, kao i da je upitno kakav pravni interes imaju ponuđači koji na poziv suda nisu uplatili kupoprodajnu cijenu. Predlaže da se žalba odbije kao neosnovana i u cjelosti potvrdi prvostepeno rješenje.

Protiv prvostepene odluke žalbu je izjavila N. S. u ime radnika društva "F." d.d. S. u stečaju, zbog bitne povrede odredaba Zakona o izvršnom postupku. U žalbi navodi da je pobijanim rješenjem povrijeđena odredba člana 89. stav 3. ZIP-a, jer je nekretnina prodata osmom po redu ponuđaču. Pored toga ističe da je tražilac izvršenja nezakonito odredio označenu visinu njegovih potraživanja, te pobija rješenje o izvršenju i rješenje o dosudi, baveći se pitanjem vršenja uplata na ime potraživanja, koja su bila osigurana založnim pravom. Prigovara i utvrđenoj vrijednosti nekretnine.

U odgovoru na žalbu tražilac izvršenja ističe da je ista neosnovana, ali prije svega nedozvoljena, pa predlaže da ovaj sud žalbu odbaci.

Protiv prvostepene odluku žalbu su izjavili A. I., K. S. i C. E., kao dioničari izvršenika "F." d.d. S. u stečaju. U žalbi navode da je pobijanim rješenjem povrijeđena odredba člana 89. stav 3. ZIP-a, jer je nekretnina prodata osmom po redu ponuđaču. Pored toga ističu da je tražilac izvršenja nezakonito odredio označenu visinu njegovih potraživanja, te pobijaju rješenje o izvršenju, kao i rješenje o dosudi, baveći se pitanjem vršenja uplata na ime potraživanja, koja su bila osigurana založnim pravom. Prigovaraju i utvrđenoj vrijednosti nekretnine. Pored toga, žalitelji tvrde da su oni kao dioničari, vlasnici nekretnine nad kojom se provodi izvršenje, te predlažu da se rješenje o dosudi ukine, odnosno obustavi izvršenje u dijelu u kojem je ugrožena imovina žalitelja i svih drugih dioničara koji imaju takvo pravo koji sprječava izvršenje u predviđenom obimu.

U odgovoru na žalbu tražilac izvršenja ističe da je ista neosnovana, ali prije svega nedozvoljena, pa predlaže da ovaj sud žalbu odbaci.

U odgovoru na izjavljene žalbe kupac nekretnine ističe da su iste neosnovane.

Ispitujući prvostepeno rješenje u dijelu u kojem se pobija žalbom, a u granicama razloga navedenih u žalbi, kao i po službenoj dužnosti u smislu člana 221., u vezi sa članom 236. Zakona o parničnom postupku - u daljem tekstu ZPP (Službene novine FBiH br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15), a u vezi sa članom 21. stav 1. Zakona o izvršnom postupku - u daljem tekstu ZIP (Službene novine FBiH br. 32/03 i 33/06), drugostepeni sud je donio odluku kao u izreci iz sljedećih razloga:

Žalbe P. uprave i ponuđača su djelimično snovane.

Ostale izjavljene žalbe su nedozvoljene.

Prema stanju spisa, prvostepeni sud je postupajući po prijedlogu tražioca izvršenja, podnesenom na osnovu notarski obrađenog ugovora o uspostavljanju hipoteke, rješenjem od 06.02.2012. godine, odredio izvršenje na nekretnini izvršenika označenoj kao k.č. broj..., u naravi poslovni objekat sa kino dvoranom..., poslovna zgrada i zemljište ispod zgrade, upisanoj u ZK ul. broj... k.o.....

U toku izvršnog postupka nad imovinom izvršenika je otvoren stečajni postupak rješenjem Općinskog suda u Sarajevu broj... od 10.08.2016. godine, u kojem je tražiocu izvršenja na ispitnom ročištu od 16.11.2017. godine, priznato razlučno pravo koje je predmet izvršenja u ovoj izvršnoj stvari. Na istom ročištu priznato je razlučno pravo na istoj nekretnini i P. upravi, te pravnom licu "H." d.o.o. S.. Kako je nastupanjem pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka došlo do prekida izvršnog postupka, to je isti nastavljen nakon što je tražiocu izvršenja priznato razlučno pravo (član 58. stav 4. Zakona o stečajnom postupku (Službene novine FBiH broj 29/03, 32/04 i 42/06).

Prvostepeni sud je Zaključkom od 06.12.2018. godine zakazao prvo ročište za prodaju nekretnine izvršenika, sa upozorenjem da se na tom ročištu ista ne može prodati ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti od 2.037.100,00 KM, procijenjene od strane vještaka arhitektonske struke M. A..

Na prvom ročištu za prodaju navedene nekretnine usmenim javnim nadmetanjem održanom dana 30.01.2019. godine, nakon stavljanja ponuda u iznosima većem od jedne polovine utvrđene vrijednosti (iznad iznosa od 1.018.550,00 KM) i provedenog nadmetanja, sud je sačinio listu ponuđača prema visini konačno ponuđenih iznosa i to:

- najpovoljniji ponuđač R.K. K. d.o.o. S. za iznos od 4.400.000,00 KM

- drugi po redu ponuđač A. C. d.o.o. K. za iznos od 4.350.000,00 KM

- treći po redu ponuđač C. d.o.o. S. za iznos od 4.300.000,00 KM

- četvrti po redu ponuđač J. Z. za iznos od 4.215.000,00 KM

- peti po redu ponuđač H. K. d.o.o. Z. za iznos od 3.400.500,00 KM

- šesti po redu ponuđač a. K. H. za iznos od 2.010.000,00 KM

- sedmi po redu ponuđač H. M. za iznos od 1.850.000,00 KM

- osmi po redu ponuđač P. P. d.o.o. S. za iznos od 1.800.000,00 KM

- deveti po redu ponuđač B. d.o.o. S. za iznos od 1.650.000,00 KM

- deseti po redu ponuđač V. P. za iznos od 1.200.000,00 KM

- jedanaesti po redu ponuđač tražilac izvršenja V. banka d.d. S. za iznos od 1.100.000,00 KM.

Zaključkom od 31.01.2019. godine prvostepeni sud je konstatovao da je nekretnina prodata najpovoljnijem ponuđaču R.K. K. d.o.o. S. za iznos od 4.400.000,00 KM, kojem je naloženo da u roku od osam dana, a najkasnije do 08.02.2019. godine uplati kupoprodajnu cijenu.

Kako najpovoljniji ponuđač nije uplatio cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje u skladu sa Zaključkom suda, dana 19.02.2019. godine donesen je Zaključak o proglašenju nevaljanom prodaje navedenom ponuđaču i o prodaji drugom po redu ponuđaču A. C. d.o.o. K., pa kako ni drugi po redu najpovoljniji ponuđač nije uplatio cijenu u roku od osam dana od dana prijema, dana 05.04.2019. godine donesen je Zaključak o proglašenju nevaljanom prodaje navedenom ponuđaču i o prodaji trećem po redu ponuđaču C. d.o.o. S.. Treći po redu ponuđač također nije uplatio cijenu u roku od osam dana od dana prijema Zaključka od 05.04.2019. godine, pa je dana 22.05.2019. godine donesen Zaključak o proglašenju nevaljanom prodaje navedenom ponuđaču i o prodaji četvrtom po redu ponuđaču J. Z., koji kao ni peti i sedmi nije uplatio kupoprodajnu cijenu, pa su prodaje oglašene nevaljalim.

Osmi po redu ponuđač P. p. d.o.o. S., kojem je izvršen povrat osiguranja, je podnescima od 30.09.2019. godine i 18.10.2019. godine, obavijestio sud da nije odustao od kupovine predmetne nekretnine, pa je prvostepeni sud cijeneći njegovu argumentaciju, prihvatio ponudu i pozvao ga Zaključkom od 31.10.2019. godine da uplati prodajnu cijenu u iznosu od 1.800.000,00 KM u roku od osam dana.

Kako je kupac postupio po Zaključku i uplatio prodajnu cijenu na depozitni račun suda dana 04.11.2019. godine, prvostepeni sud je pobijanim rješenjem dosudio nekretninu izvršenika osmom ponuđaču na osnovu odredbe člana 93. i 94., a u vezi sa članom 92. ZIP-a.

Nakon što je ispitao pravilnost i zakonitost, a pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava, te prema žalbama ukazanoj povredi odredaba ZIP-a, ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud povrijedio odredbu člana 93. stav 2., a u vezi sa članom 75. stav 1. ZIP-a, kad je odredio brisanje zabilježbe o proglašenju nekretnine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Naime, Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH broj:... od 05.11.2014. godine (Službeni glasnik BiH broj 17/15), historijska građevina - Zgrada... u S., proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, koji se nalazi na prostoru označenom kao k.č.... k.o.... (novi premjer) što odgovara k.č....,... i dio..., k.o.... (stari premjer), z.k. uložak br.... i..., općina..., S., F. B. i H., B. i H.. Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH" br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07). Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. Navedena odluka je dostavljena Općinskom sudu u Sarajevu radi upisa u zemljišne knjige.

Prema svojoj prirodi, teret koji je upisan na predmetnoj nekretnini, predstavlja teret javnog prava, odnosno realni teret koji ima u vidu odredba člana 289. Zakona o stvarnim pravima (Službene novine FBiH broj 66/13 i 100/13), pa je prema tome sud bez uporišta u materijalnom pravu, odredio brisanje zabilježbe stvarnog tereta, jer isti prodajom nepokretnosti nije prestao u smislu odredbe člana 75. stav 1. ZIP-a. Zbog toga je ovaj sud u tom dijelu žalbe uvažio i pobijanu odluku preinačio kao u izreci na osnovu odredbe člana 235. stav 1. tačka 3. ZPP-a.

Prema odredbi člana 93. stav 1. i 2. ZIP-a, nakon polaganja cijene, sud rješenjem dosuđuje nepokretnost kupcu, a istim rješenjem se određuje da se nepokretnost preda kupcu i nalaže zemljišnoknjižnom sudu da izvrši upis promjene vlasništva, te brišu prava trećih lica za koje je to rješenjem dosuđeno. Kako je u konkretnom slučaju kupac položio cijenu na depozit suda, to je prvostepeni sud pravilno primijenio odredbu člana 93. ZIP-a u pogledu dosude nepokretnosti kupcu.

Suprotno navodima žalbi, prvostepeni sud je pravilno postupio kad je sačinio listu svih ponuđača koji su ponudili cijenu iznad jedne polovine utvrđene vrijednosti nekretnine. Ovo naročito iz razloga što je na prvom ročištu za nadmetanje održanom dana 31.01.2019. godine, a nakon provedenog nadmetanja i konačnih stavljanja ponuda, ponuđač J. Z. ukazao sudu da se nakon nadmetanja steklo uvjerenje da prva tri ponuđača neće uplatiti licitiranu cijenu, a koje proizilazi iz samog toka nadmetanja i dotadašnjeg iskustva u istovjetnim situacijama. Iz navedenih razloga predložio je sudu da pored formiranja liste tri najbolja ponuđača, formira listu i ostalih ponuđača, te primijeni načelo prodaje najpovoljnijem ponuđaču.

Odredba člana 89. stav 3. ZIP-a propisuje da će sud u roku od 30 dana zakazati drugo ročište ako se nepokretnost ne proda na prvom, kao i da će u istom roku zakazati ročište u slučaju da tri ponuđača sa najvišom ponudom na prvom ročištu nisu uplatila prodajnu cijenu u skladu sa odredbom člana 92. stav 3. ovog zakona. Međutim, po ocjeni ovog suda, prvostepeni sud je pravilno pošao od osnovnog cilja izvršnog postupka, a to je namirenje potraživanja povjerioca, koje se postiže unovčenjem imovine izvršenika u najvećem mogućem obimu. Naime, cilj prodaje nekretnine javnim nadmetanjem u izvršnom postupku ima prednost u odnosu na sopstvene ciljeve potencijalnih kupaca koji se nadmeću, tako da za izvršni postupak i sud koji ga je dužan efikasno sprovesti, nije mjerodavan interes ponuđača da ishode zakazivanje drugog ročišta za prodaju na kojem bi se nekretnina prodala za iznos ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti.

Žalbama se pobija valjanost same prodaje uz tvrdnju da je sud, nakon što prva tri najpovoljnija ponuđača nisu uplatila kupoprodajnu cijenu, trebao zakazati drugo ročište za prodaju nekretnine, a ne nekretninu prodati osmom po redu ponuđaču za cijenu iznad jedne polovine utvrđene vrijednosti. Po mišljenju ovog suda, odgovor na pitanje koja je namjera zakonodavca bila kad je odredbom člana 89. stav 3. ZIP-a propisao da će sud zakazati drugo ročište u roku od 30 dana i u slučaju da tri ponuđača sa najvišom ponudom na prvom ročištu nisu uplatila prodajnu cijenu, leži u načelu hitnosti izvršnog postupka (član 5. stav 1. ZIP-a), čime mu namjera svakako nije bila da ograničavanjem liste ponuđača spriječi prodaju nekretnine po najpovoljnijoj cijeni.

Naime, odredbom člana 90. ZIP-a (Ročište za nadmetanje i prodaja) je regulisan način nadmetanja i prodaje nekretnine, pa je tako propisano da se nakon zaključenja nadmetanja utvrđuje lista ponuđača koji su ponudili cijenu iznad minimuma i da je nepokretnost prodata najpovoljnijem ponuđaču ukoliko su ispunjeni ostali uslovi (stav 5.). Odredbom člana 92. ZIP-a propisano je da se pravilo proglašenja nevaljalom prodajom primjenjuje na prva tri ponuđača, ali i da kad oni ne ispune obavezu plaćanja prodajne cijene u roku, sud može oglasiti da prvo ročište nije uspjelo i zakazati novo ročište (stav 3.). Iz navedenog slijedi da nije isključeno diskreciono pravo suda da pozove na uplatu i ostale ponuđače redom prema utvrđenoj listi iz člana 90. stav 5. ZIP-a, te da nije obavezan zakazati drugu prodaju, ukoliko ocijeni da bi se svrha izvršnog postupka (namirenje povjerioca) ostvarila prodajom nekretnine onom ponuđaču koji će biti spreman (ili je od početka bio spreman) platiti prodajnu cijenu.

Javno nadmetanje, općenito kao vrsta prodaje, se zasniva na načelima javnosti, konkurencije, ravnopravnosti i podobnosti. Nadmetanje učesnika ima smisla i nekretnina može da se proda pod najpovoljnijim uslovima, samo ako su ova načela ostvarena. U suprotnom, njihovim kršenjem i ograničavanjem, nadmetanje gubi smisao. Načelo javnosti zadovoljeno je ako se na odgovarajući način objavi zaključak o prodaji, putem kojeg se javnost informira o predmetu i uslovima prodaje i ako se zainteresovanim licima omogući da prisustvuju prodaji u vrijeme i na mjestu koje je određeno u zaključku. Da bi se zadovoljilo načelo konkurencije potrebno je da više lica uzme učešća u postupku, pri čemu nadmetanje mora da se odvija u skladu sa ciljem zbog kojeg se samo nadmetanje i provodi. Ako ti uslovi nisu zadovoljeni, načelo konkurencije nije ostvareno, pa se ne može govoriti o nadmetanju. Načelo podobnosti doprinosi da se obezbijedi ozbiljnost nadmetanja, te prodaju nekretnine licu koje raspolaže neophodnim kapacitetom da može da se pojavi kao kupac u konkretnom slučaju, što se postiže, obavezom da zainteresovani kupci plate osiguranje.

Polaganje osiguranja ima značaj ozbiljnosti nadmetanja. Kako je u konkretnom slučaju nesporno da su ponuđači sa utvrđene liste (osim tražioca izvršenja) u momentu nadmetanja ispunili ovaj uslov, to vraćanje osiguranja nema uticaj na valjanost stavljenih ponuda (pa i ponude kupca), sačinjene liste ponuđača, postupka nadmetanja, te u konačnici i rješenja o dosudi, jer je kupac po pozivu suda u roku uplatio prodajnu cijenu u cijelosti i time otklonio svaku sumnju u ozbiljnost svoje ponude na nadmetanju. Za razliku od kupca nepokretnosti, prva tri ponuđača (žalitelji) su uplatom osiguranja pokazali samo prividnu ozbiljnost, što proizilazi iz činjenice da su dali ponude u visokim iznosima, koje nisu platili pouzdajući se u odredbu člana 89. stav 3. ZIP-a i zakazivanje druge prodaje nekretnine na kojoj se ista ne bi mogla prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Potrebno je istaći i da osiguranje u smislu odredbe člana 92. stav 4. i 5. ZIP-a, služi i za pokriće troškova održavanja ročišta radi neuplate prodajne cijene od strane najpovoljnijeg ponuđača, pa kako je kupac, kojem je nekretnina dosuđena, položio punu prodajnu cijenu, to je prethodno vraćanje osiguranja izgubilo ovaj značaj.

Pravilno je prvostepeni sud primijenio odredbu člana 10. ZPP-a, a u vezi sa članom 21. stav 1. ZIP-a, kojim je regulisana obaveza suda da provede postupak i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama (i učesnicima) pripadaju u postupku. Naime, sud u situaciji kad su više učesnika u nadmetanju položili osiguranje i kod činjenice da je jedan od učesnika prigovorio da su prva tri ponuđača tu kako bi osujetili prodaju ozbiljnim kupcima, nije mogao znati da li se zaista radi o ozbiljnim kupcima (tri najpovoljnija ponuđača), pa je pravilno sačinio listu svih ponuđača koji su ponudili prodajnu cijenu iznad jedne polovine utvrđene vrijednosti, čime je obezbijedio ravnopravnost i u konačnici saznanje o osnovanosti prigovora kojim je ukazano na mogućnost manipulacije samim postupkom. Na obavezu primjene člana 10. ZPP-a i sprječavanje zloupotrebe prava, te obavezu postizanja najviše tržišne vrijednosti nekretnine i ocjenu okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, ukazao je i Ustavni sud BiH u više svojih odluka, tako na primjer u odlukama AP-1154/14 i AP-3719/16. Vrhovni sud F BiH je za svoje pravno shvatanje broj 280 I 052479 16 Spp od 05.12.2016. godine, imao također u vidu naprijed navedeno.

Iz navedenog slijedi da prvostepeni sud nije povrijedio prava ni stranaka ni učesnika u postupku, kad nije zakazao drugo ročište, nakon što tri ponuđača sa najvišom ponudom na prvom ročištu nisu uplatila prodajnu cijenu u skladu sa odredbom člana 92. stav 3. istog zakona. Prvostepeni sud je, po mišljenju ovog suda pravilno postupio kad je nekretninu izvršenika prodao osmom po redu ponuđaču, koji je u konačnici položio prodajnu cijenu na depozit suda, čime su bili ispunjeni uslovi da istu dosudi pobijanim rješenjem, što nije u suprotnosti sa odredbom člana 89. stav 3. ZIP-a. Zbog toga, su žalbe prva tri ponuđača neosnovane, kao i žalba P. uprave kao razlučnog povjerioca, koji ima pravo na namirenje iz iste nekretnine, a postavlja se pitanje i kakav je njegov pravni interes da iz navedenih razloga pobija rješenje o dosudi, s obzirom da bi prostim jezičkim tumačenjem odredbe člana 89. stav 3. ZIP-a, došlo samo do eventualne prodaje po nižoj cijeni od one po kojoj je nekretnina prodata na prvom ročištu, pa bi bilo upitno i njegovo namirenje.

Imajući u vidu sve navedeno ovaj sud je ocijenio žalbene navode razlučnog povjerioca i prva tri ponuđača neosnovanim u pogledu valjanosti postupka prodaje i dosude nepokretnosti kupcu, pa je na osnovu člana 235. tačka 2. ZPP-a u tom dijelu odlučio kao u izreci.

Žalba radnika izvršenika nije dozvoljena iz razloga što su bivši radnici, eventualno samo povjerioci u stečajnom postupku koji se vodi nad imovinom izvršenika, koje kao i sve ostale povjerioce u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom postupku zastupa stečajni upravnik. Žaliteljica nije dokazala da su bivši radnici i povjerioci izvršenika, niti da imaju poseban pravni interes, slijedom čega nisu ovlašteni na podnošenje žalbe, pa je istu ovaj sud odbacio u skladu sa odredbom člana 224. stav 1. tačka 1. ZPP-a.

Žalba dioničara izvršenika nije dozvoljena iz razloga što je danom otvaranja stečajnog postupka, pravo upravljanja i raspolaganja imovinom, kao i prava organa prešlo na stečajnog upravnika temeljem odredbe člana 51. Zakona o stečajnom postupku, pa dioničari nisu ovlašteni na podnošenje žalbe. Dioničari se ne mogu smatrati ni učesnicima u ovom izvršnom postupku u smislu odredbe člana 2. tačka 5. ZIP-a, jer nisu dokazali da imaju pravni interes u postupku izvršenja, samo na osnovu dionica s kojima su prije otvaranja stečajnog postupka raspolagali. Zbog toga je žalbu dioničara ovaj sud odbacio u skladu sa odredbom člana 224. stav 1. tačka 1. ZPP-a. U pogledu pobijanja rješenja o izvršenju i tvrdnje da je izvršenjem na nekretnini izvršenika, zahvaćeno pravo žalitelja, prvostepeni sud će postupiti u skladu sa odredbom člana 51. do 53. ZIP-a."



(Rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu, 65 0 Ip 231396 20 Pž 3 od 4.2.2020. godine)