ZAKON O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA U TIJELIMA DRŽAVNE SLUŽBE U ŽUPANIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKOJ("Nar. novine Županije Zapadnohercegovačke", br. 16/2008, 7/2020, 8/2012 i 8/2013) |
Predmet Zakona
1. Ovim Zakonom uređuje se radno-pravni status državnih službenika u tijelima državne uprave u Županiji Zapadnohercegovačkoj (u daljem tekstu: Županija), grada i općine (u daljem tekstu: tijelo državne službe).
2. Državni službenik je osoba postavljena rješenjem na radno mjesto državnog službenika u tijelu državne službe, sukladno zakonu.
Proporcionalna zastupljenost
1. Struktura državnih službenika u tijelima državne službe Županije, gradova i općina okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva, prema posljednjem popisu stanovništva.
2. Vlada Županije Zapadnohercegovačke (u daljnjem tekstu: Vlada Županije) nadzire zastupljenost državnih službenika u tijelima državne službe iz stavka 1. ovog članka.
(Načelo zabrane diskriminacije)
Prilikom upošljavanja, ocjenjivanja, unapređenja, kao i u drugim statusnim i radno-pravnim pitanjima, najoštrije se zabranjuje diskriminacija državnih službenika na temelju njihove nacionalnosti, spola, socijalnog podrijetla, entitetskog državljanstva, prebivališta, religije, političkog i drugog uvjerenja, rase, rođenja, bračnog statusa, godina starosti, imovnog stanja, hendikepiranosti ili drugog obilježja.
Upošljavanje i unapređenje
1. Upošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika zasniva se na javnom natječaju i profesionalnoj sposobnosti.
2. Upošljavanje u tijelima državne službe obavlja se samo na temelju javnog natječaja i ispunjavanja uvjeta i kriterija propisanih ovim Zakonom i posebnim zakonom, te sukladno kriterijima propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju ovog Zakona.
Zakonska načela
Državni službenik u svom radu u državnoj službi osigurava poštivanje i primjenu sljedećih načela:
a) zakonitosti,
b) transparentnosti i javnosti,
c) odgovornosti,
d) efikasnosti i ekonomičnosti,
e) profesionalne nepristranosti,
f) političke neovisnosti.
Izuzeci u primjeni
1. Članovi Skupštine Županije, članovi Vlade Županije, suci Županijskog suda, suci općinskih sudova, Županijski tužitelji, Županijski pravobranitelj, zamjenik Županijskog pravobranitelja, ravnatelj Županijskog zavoda za pravnu pomoć i branitelji Županijskog zavoda za pravnu pomoć nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se određuje drugim propisima.
2. Članovi općinskih vijeća, općinski načelnici i općinski pravobranitelj i zamjenici općinskog pravobranitelja nisu državni službenici i njihov radnopravni status se određuje drugim propisima.
3. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se određuje drugim propisima.
4. (brisano)
5. Ovaj Zakon se ne primjenjuje na pripadnike policije Županije.
Gramatička terminologija
Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola podrazumijeva uključivanje oba spola.
II. RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI
Radna mjesta u državnoj službi
1. Državni službenik se postavlja na jedno od sljedećih radnih mjesta:
a) Rukovodeći državni službenici:
1) rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije;
2) tajnik tijela državne službe;
3) rukovoditelj uprave i upravne organizacije koje se nalaze u sastavu ministarstva;
4) pomoćnik rukovoditelja tijela državne službe;
5) glavni inspektor (županijski i općinski).
b) Ostali državni službenici:
1) šef unutarnje ustrojbene jedinice;
2) inspektor;
3) stručni savjetnik;
4) viši stručni suradnik;
5) stručni suradnik.
2. Vlada Županije propisuje vrstu i složenost poslova koji se obavljaju u okviru radnih mjesta državnih službenika iz stavka 1. ovog članka.
3. Kategorije u okviru radnih mjesta državnih službenika utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe, sukladno ovom Zakonu i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovog Zakona.
Rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije
1. Rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije rukovodi upravom, odnosno upravnom organizacijom i odgovoran je za obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno upravne organizacije.
2. Rukovoditelj za svoj rad i upravljanje odgovora Vladi Županije.
Tajnik tijela državne službe
1. Tajnik tijela državne službe obavlja poslove od značaja za unutarnje ustrojstvo i rad tijela državne službe, koordinira rad temeljnih ustrojbenih jedinica, surađuje između tijela i drugih tijela državne službe i pravnih osoba, realizira program rada tijela državne službe i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih resursa za koje je ovlašten i obavlja i druge poslove koje mu odredi rukovoditelj tijela državne službe.
2. Tajnik tijela državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju tijela državne službe.
Rukovoditelj uprave i upravne organizacije koje se nalaze u sastavu ministarstva
1. Rukovoditelj uprave i upravne organizacije koje se nalaze u sastavu ministarstva rukovodi upravom, odnosno upravnom organizacijom, sukladno zakonu.
2. Rukovoditelj za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i Vladi Županije.
Pomoćnik rukovoditelja tijela državne službe
1. Pomoćnik rukovoditelja tijela državne službe rukovodi temeljnom ustrojbenom jedinicom i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih resursa koji se odnose na temeljnu ustrojbenu jedinicu kojom rukovodi.
2. Pomoćnik rukovoditelja tijela državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju tijela državne službe.
Glavni inspektori
1. Glavni inspektor (županijski, gradski i općinski) rukovodi poslovima koji se odnose na inspekciju nad provođenjem federalnih i županijskih zakona, drugih propisa i općih akata odnosno propisa općine koji spadaju u njihovu nadležnost.
2. Za svoj rad i rad inspekcije kojom rukovodi glavni inspektor odgovara rukovoditelju tijela državne službe.
3. Glavni inspektori su rukovodeći državni službenici sa posebnim ovlastima.
Šef unutarnje ustrojbene jedinice
1. Šef unutarnje ustrojbene jedinice rukovodi jedinicom i obavlja najsloženije poslove i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih resursa za koje je ovlašten u unutarnjoj ustrojbenoj jedinici kojom rukovodi.
2. Šef unutarnje ustrojbene jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara pomoćniku, odnosno tajniku tijela državne službe ukoliko u tijelu državne službe nema pomoćnika rukovoditelja tijela državne službe.
Inspektor
1. Inspektor obavlja poslove koji se odnose na inspekcijski pregled nad primjenom zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona, odnosno propisa općine i kolektivnih ugovora u tijelima državne službe i pravnim osobama, sukladno zakonu.
2. Inspektori su državni službenici sa posebnim ovlastima.
Stručni savjetnik
1. Stručni savjetnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva visok stupanj stručnosti, odgovornosti i neovisnosti u obavljanju poslova određene oblasti rada u okviru ustrojbene jedinice u kojoj se nalazi i obavlja najsloženije poslove iz nadležnosti te jedinice.
2. Stručni savjetnik podnosi izvješće o svom radu pomoćniku rukovoditelja tijela državne službe, odnosno rukovoditelju ustrojbene jedinice.
Viši stručni suradnik
1. Viši stručni suradnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva veći stupanj stručnosti, osposobljenosti i odgovornosti za obavljanje poslova u određenoj ustrojbenoj jedinici, koji su posebnim propisom određeni za to radno mjesto.
2. Viši stručni suradnik podnosi izvješće o svom radu rukovoditelju ustrojbene jedinice.
Stručni suradnik
Stručni suradnik je državni službenik koji je stručno osposobljen za obavljanje određene vrste složenih poslova koji su posebnim propisom određeni za to radno mjesto.
Imenovanje i ograničenje mandata
(1) Rukovoditelja samostalne uprave i samostalne upravne organizacije, imenuje Vlada Županije na temelju javnog natječaja na mandat od četiri (4) godine.
(2) Odredbe stavka (1) ovog članka, odnose se na rukovoditelja samostalne uprave i samostalne upravne organizacije utvrđenih Zakonom o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave, izuzev ravnatelja Županijskog zavoda za pravnu pomoć.
(3) Za provođenje javnog natječaja iz stavka (1) ovog članka Vlada Županije imenuje posebno povjerenstvo koje će provesti natječaj u skladu s podzakonskim propisom kojeg će donijeti Vlada Županije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(4) Danom stupanja na snagu ovog Zakona rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije koji je postavljen prije stupanja na snagu ovog Zakona, ostaje na zatečenoj funkciji do okončanja javnog natječaja.
(5) Ukoliko nakon okončanja natječajne procedure zatečeni rukovoditelj iz stavka (4) ne bude ponovno imenovan, prestaje mu funkcija i raspoređuje se sukladno pravilniku o unutarnjoj organizaciji na rukovodeće ili drugo adekvatno radno mjesto u istom ili drugom tijelu državne službe, ali nikako ispod radnog mjesta stručnog savjetnika.
(6) Nakon isteka mandatnog razdoblja na koje je imenovan rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije, nema pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto u tijelu državne službe.
III. DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Dužnosti državnog službenika
1. Državni službenik izvršava zadatke predviđene opisom radnog mjesta na koje je postavljen i pri tome primjenjuje i osigurava poštovanje ustavno-pravnog poretka i zakona u državi Bosni i Hercegovini, Federaciji, Županiji i propisa grada i općina.
2. Ukoliko državni službenik primi naređenje za koje se pretpostavlja da je nezakonito, postupa na sljedeći način:
a) skreće pažnju izdavatelju naređenja na njegovu nezakonitost;
b) ako izdavatelj naređenja ponovi naređenje, državni službenik će zatražiti pismenu naredbu u kojoj se navodi identitet izdavatelja naredbe i precizan sadržaj naređenja;
c) ako je naređenje potvrđeno, državni službenik izvješćuje o naređenju neposredno nadređenog izdavatelja naređenja i prinuđen je da ga izvrši, osim ako naredba ne predstavlja kazneno djelo. U tom slučaju državni službenik odbija da ga izvrši i prijavljuje slučaj nadležnom tužiteljstvu.
3. Državni službenik je nepristran, te naročito:
a) izbjegava aktivnosti ili propuste u obavljanju svoje profesionalne dužnosti koje krše ili su nespojive sa dužnostima utvrđenim ovim Zakonom i uzdržava se naročito od javnog iznošenja svojih političkih uvjerenja i ne zloupotrebljava vjerska uvjerenja u obavljanju službenih poslova;
b) ne traži i ne prihvaća za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, nadoknadu u novcu, uslugama i slično.
4. Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene ovim Zakonom.
5. Državni službenik u obavljanju svojih zadataka naročito se rukovodi načelima utvrđenim u Etičkom kodeksu za državne službenike koji donosi Agencija za državnu službu (u daljem tekstu: Agencija).
Prava državnog službenika
1. Državni službenik ima pravo:
a) na stalni radni odnos do stjecanja uvjeta za mirovinu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno;
b) na odsustvo utvrđeno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom radnom mjestu po isteku odsustva;
c) da bude nagrađen na temelju zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno u poglavlju V ovog Zakona;
d) na plaću i naknade na način utvrđen u poglavlju V ovog Zakona;
e) na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju s ciljem napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge načine;
f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od države tijekom obavljanja službenih dužnosti;
g) da se nadređeni državni službenik prema njemu odnosi poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo;
h) da osnuje ili se učlani u sindikat ili profesionalno udruženje, sukladno zakonu;
i) na štrajk, sukladno zakonu.
2. (brisano)
Nespojivosti sa dužnostima državnog službenika
Državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima, a naročito:
a) ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio rukovoditelj tijela državne službe sukladno propisu Vlade Županije koji se donosi na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave Županije, a sadrži slučajeve i uvjete u kojima se može dati ovakvo odobrenje;
b) državni službenik koji je razriješen dužnosti, u roku od dvije godine od dana razrješenja u tijelu državne službe, ne može se uposliti niti primati naknadu kod poslodavca nad čijim radom je provodio redovan inspekcijski nadzor. Ova zabrana se utvrđuje u rješenju o prestanku radnog odnosa;
c) državnom službeniku prestaje radni odnos u tijelu državne službe od trenutka kada bude izabran, izravno ili neizravno na javnu funkciju ili kada bude imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom tijelu na bilo kojoj razini vlasti u Županiji, Federaciji i Bosni i Hercegovini ili bude izabran na profesionalnu funkciju u sindikatu. Rukovoditelj tijela državne službe u suradnji sa nadležnim izbornim povjerenstvom po službenoj dužnosti pribavlja podatke o izabranom, odnosno imenovanom državnom službeniku na javnu funkciju, odnosno položaj, ukoliko izabrani, odnosno imenovani državni službenik sam nije o toj činjenici upoznao rukovoditelja tijela državne službe. Prestanak radnog odnosa vrši se rješenjem koje donosi rukovoditelj tijela državne službe, u kojem se utvrđuje pravo na povratak prema točki d) stavka 1. ovog članka;
d) državni službenik iz stavka 1. točke c) ovog članka, može se vratiti na isto ili slično radno mjesto u istom ili drugom tijelu državne službe najkasnije u roku od jednog mjeseca od nastupanja sljedećih slučajeva: završetka mandata i prestanka funkcije u zakonodavnom ili izvršnom tijelu na bilo kojoj razini vlasti u Županiji, Federaciji i u Bosni i Hercegovini;
e) državni službenik ne smije slijediti upute političkih stranaka u obavljanju poslova državne službe za koje je zadužen.
(brisano)
Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika
1. O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnog odnosa, na temelju ovog Zakona, Zakona o radu i podzakonskih propisa, odlučuje rukovoditelj tijela državne službe, osim kada je ovim Zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugo tijelo (Agencija i Odbor za prizive) s tim što o pravima i dužnostima državnih službenika u općinskim i gradskim tijelima državne službe odlučuje općinski načelnik, odnosno gradonačelnik (u daljem tekstu: rukovoditelj tijela državne službe).
2. O pravima i dužnostima iz stavka 1. ovog članka, donosi se rješenje.
3. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku.
4. Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka, državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti priziv Odboru državne službe za prizive (u daljem tekstu: Odbor za prizive) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja.
5. Rukovoditelj tijela državne službe dužan je izvršiti rješenje nadležnog inspektora, kao i presudu suda koje se odnosi na prava i dužnosti državnih službenika iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
IV. UPRAŽNJENA RADNA MJESTA, PREMJEŠTAJ, UPOŠLJAVANJE, OCJENA RADA I UNAPREĐENJE
Popuna upražnjenog radnog mjesta
Popuna upražnjenog radnog mjesta državnog službenika u tijelu državne službe obavlja se na način predviđen u člancima 23., 24., 26., 27. i 38. ovog Zakona za koji se odluči rukovoditelj tijela državne službe.
Interni premještaj državnog službenika
1. Ukoliko u tijelu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika, u tom slučaju rukovoditelj tijela državne službe prvo razmatra može li na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u istom tijelu državne službe. Premještaj može biti dragovoljan uz suglasnost državnog službenika koji se premješta, a iznimno i nametnut ako postoje objektivno utvrđene potrebe službe. Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto. Rješenje o premještaju donosi rukovoditelj tijela državne službe. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji.
2. Prilikom odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je ostvario državni službenik koji se premješta, kao i njegova ukupna stručna sposobnost za obavljanje poslova na radno mjesto na koje se premješta.
3. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta u tom slučaju državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu za odvojeni život od obitelji, troškove smještaja, putne troškove i druge naknade, što se utvrđuje pravilnikom iz članka 53. stavak 2. ovog Zakona.
Sporazumno preuzimanje državnog službenika iz drugog tijela državne službe
(1) Tijelo državne službe može sporazumno sa drugim tijelom državne službe u Županiji, uz suglasnost ili pismeni zahtjev državnog službenika, preuzeti državnog službenika na poziciju koja je odgovarajuća poziciji s koje se vrši preuzimanje.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, tijelo državne službe, može ako to traže potrebe službe i bez pristanka državnog službenika uz obvezno navođenje razloga zbog kojih se vrši preuzimanje državnog službenika, sporazumno s drugim tijelom državne službe preuzeti državnog službenika na poziciju koja je odgovarajuća poziciji s koje se vrši preuzimanje.
(3) Preuzimanje se vrši pismenim sporazumom tijela državne službe uz suglasnost Agencije. Primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju se Agenciji radi evidentiranja u registru državnih službenika.
(brisano)
Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih
1. Kada rukovoditelj tijela državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog mjesta državnog službenika ne vrši na način predviđen člancima 23. i 24. ovog Zakona, odnosno ako se popuna ne izvrši na taj način, u tom slučaju rukovoditelj tog tijela podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta.
2. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi Agencija za sva tijela državne službe u Županiji. Ta popuna se vrši po kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima utvrđuje Agencija.
Javni natječaj
1. Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u tijelu državne službe ne bude moglo popuniti na način predviđen u članku 26. ovog Zakona, u tom slučaju to radno mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog natječaja koji se provodi prema odredbama ovog članka i članka 28. do 35. ovog Zakona, izuzev imenovanja rukovoditelja samostalne uprave i samostalne upravne organizacije reguliranih člankom 16a. Zakona.
2. Zabranjena je diskriminacija na temelju spola o postupku upošljavanja i unapređenja državnog službenika u smislu članka 3. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 16/03) i osigurava se ravnopravan tretman oba spola u ostvarivanju svih prava, dužnosti i odgovornosti predviđenih ovim Zakonom.
3. Javni natječaj se objavljuje u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i na službenoj internet stranici Agencije.
4. Javni natječaj sadrži:
a) naziv i opis upražnjenog radnog mjesta i broj izvršitelja,
b) opće uvjete iz članka 28. ovog Zakona,
c) posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu,
d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnošenja.
5. Javni natječaj se objavljuje na period od najmanje 15 dana.
6. Troškove objavljivanja i poništavanja javnog natječaja snosi tijelo državne službe za čije se potrebe provodi taj natječaj.
Opći uvjeti za prijem u radni odnos državnog službenika
(1) Da bi određena osoba mogla biti primljena u radni odnos i postavljena na radno mjesto državnog službenika, mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je starija od 18 godina;
c) da ima sveučilišnu diplomu ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII stupnja stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja, što se utvrđuje propisom kojim se uređuju poslovi temeljnih djelatnosti i pomoćno tehnički poslovi i uvjeti za njihovo obavljanje u tijelima državne službe u Županiji;
d) da je zdravstveno sposobna za obavljanje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto;
e) da u posljednje tri godine od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta nije otpuštena iz državne službe kao rezultat stegovne mjere na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini;
f) da nije obuhvaćena odredbom članka IX 1 Ustava Bosne i Hercegovine,
g) da nije potvrđena optužnica za kazneno djelo.
(2) Osoba sa završenim prvim ciklusom bolonjskog sustava studiranja koji se vrednuje sa 180 ECTS bodova može se postaviti isključivo, na radno mjesto stručnog suradnika.
Nediskriminacija
Prilikom provođenja javnog natječaja Agencija osigurava da će se kod izbora državnog službenika postupati sukladno članku 18. stavak 2.a ovog Zakona.
Povjerenstva za izbor
1. Agencija imenuje posebna povjerenstva za izbor (u daljem tekstu: povjerenstvo za izbor) koja su nepristrana u provođenju javnog natječaja.
2. Povjerenstvo za izbor sačinjava tri člana, od kojih su najmanje dva člana državni službenici iz tijela državne službe, od kojih je jedan član predstavnik sindikata koga predloži sindikat, ako je u tijelu državne službe organiziran sindikat i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog natječaja, dok se ostali članovi imenuju sa liste eksperata koju utvrdi Agencija.
3. Povjerenstva za izbor biraju predsjedavajućeg među svojim članovima i usvajaju poslovnik o svom radu većinom glasova svih članova.
4. Članovima povjerenstva za izbor za rad u povjerenstvu pripada naknada čija se visina utvrđuje rješenjem o imenovanju povjerenstva prema kriterijima koji utvrdi Agencija, a isplata se vrši iz sredstava tijela državne službe za čije je potrebe imenovano to povjerenstvo.
Ostavke i izuzimanja članova povjerenstava za izbor
1. Ukoliko postoji sukob interesa koji se odnosi na člana povjerenstva za izbor, taj član daje ostavku na članstvo u povjerenstvu.
2. Svaki prijavljeni kandidat može da traži i dobije od Agencije imena članova povjerenstva za izbor.
3. Svaki prijavljeni kandidat može najkasnije do pristupanja polaganju stručnog ispita zatražiti od Agencije izuzimanje bilo kog člana povjerenstva za izbor na temelju:
a) sukoba interesa iz članka 19. ovog Zakona;
b) očiglednog rizika od predrasuda i pristranosti;
c) nedostatka neophodnog profesionalnog stručnog znanja.
4. Protiv rješenja Agencije kojim se odlučuje o izuzeću, može se izjaviti priziv Odboru za prizive, u kom slučaju se postupak javnog natječaja neće obustaviti.
Javni natječaj
1. Agencija utvrđuje značaj i sadržaj javnog natječaja.
2. Javni natječaj sadrži:
a) ispit općeg znanja,
b) stručni ispit.
3. Vlada Županije, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvrđuje uvjete, način i program polaganja ispita iz stavka 2. ovog članka.
4. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit, pravosudni ispit, magistri i doktori pravnih znanosti izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja iz stavka 2. točka a) ovog članka.
Rad Povjerenstva za izbor
(1) Agencija vrši pregled svih podnijetih prijava na javni natječaj utvrđuje listu kandidata koji ispunjavaju uvijete za prijem u radni odnos, listu kandidata koji ne ispunjavaju te uvijete i listu kandidata koji su dužni polagati ispit općeg znanja.
(2) Povjerenstvo za izbor vrši provjeru profesionalnih sposobnosti svakog kandidata pojedinačno na temelju znanja koje kandidat pokaže polaganjem stručnog ispita iz članka 32. stavak 2. točka b. ovog Zakona i sačinjava listu uspješnih kandidata.
(3) Listu uspješnih kandidata iz stavka 2. ovog članka Agencija dostavlja rukovoditelju tijela državne službe koji vrši popunu upražnjenog radnog mjesta.
(4) Agencija objavljuje listu uspješnih kandidata na Internet stranici Agencije i pismeno obavještava sve kandidate o rezultatima koje su postigli na javnom natječaju.
(5) Protiv Obavještenja iz stavka (4) ovog članka, kandidat ima pravo priziva Odboru za prizive u roku 5 (pet) dana od dana prijema Obavještenja. Priziv se podnosi putem Agencije.
Postavljanje državnog službenika
1. Državnog službenika postavlja rukovoditelj tijela državne službe, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije, s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni natječaj.
2. Pričuvna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenoga državnog službenika.
3. Postavljenje državnog službenika se obavlja rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči tijela držane službe i dostavlja državnom službeniku. Prije preuzimanja dužnosti, postavljeni državni službenik prima pismeni opis svojega radnog mjesta i opis uvjeta službe.
4. Rješenje o postavljenju sadrži:
a) ime i prezime državnog službenika;
b) naziv tijela državne službe u koji je državni službenik postavljen;
c) naziv radnog mjesta i platni razred.
5. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem prisege pred rukovoditeljem tijela državne službe. Tekst prisege utvrđuje Agencija. Potpisani tekst prisege sastavni je dio osobnog dosjea državnog službenika.
Probni period
1. Kada se radi o prvom upošljavanju u tijelo državne službe, državni službenik prolazi period probnog rada.
Period probnog rada državnog službenika obuhvaća period uvođenja u posao i period obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci, osim ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno.
2. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Ocjenjivanje probnog rada rukovodećih službenika vrši rukovoditelj tijela državne službe.
3. Ukoliko je ocjena rada:
a) zadovoljavajuća, rukovoditelj tijela državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto,
b) nezadovoljavajuća, rukovoditelj tijela državne službe razrješava dužnosti državnog službenika, koji time gubi svoj status bez prava primanja naknade zbog prestanka radnog odnosa. Sukladno članku 80. ovog Zakona, razriješeni državni službenik ima pravo da podnese priziv Odboru za prizive, radi preispitivanja odluke.
4. Suprotno stavku 3. točka b) ovog članka, državnom službeniku može se produžiti probni rad do šest mjeseci sukladno opravdanom zahtjevu koji službenik podnosi rukovoditelju tijela državne službe.
5. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti, sukladno stavku 3. točka b) ovog članka, sljedeći uspješni kandidat s pričuvne liste iz članka 34. stavak 3. ovog Zakona, postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika.
6. Probnom radu ne podliježu vježbenici iz članka 41. ovog Zakona
Ocjena rada
1. Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog obavljanja poslova utvrđenih opisom radnog mjesta za vrijeme perioda koji se ocjenjuje. Državni službenik ravnopravno surađuje tijekom danog razdoblja sa njemu neposredno nadređenim državnim službenikom.
2. Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovoditelj tijela državne službe.
3. Rukovoditelj tijela državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika, na prijedlog neposredno nadređenog službenika, najmanje svakih 12 mjeseci.
4. Ocjena rada se temelji na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dano razdoblje utvrdi neposredno nadređeni službenik.
5. Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u tijeku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće, zadovoljavajuće, uspješno i iznimno uspješno, što se bliže određuje propisima koje donosi Agencija.
6. Rezultati ocjene rada se uzimaju u obzir prilikom promicanja i internih premještaja. Svi državni službenici imaju:
a) nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u osobnom dosjeu, sukladno članku 68. stavak 1. ovoga Zakona;
b) mogućnost u odgovarajućem vremenskom roku priložiti pismene informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo uložiti priziv Odboru za prizive radi preispitivanja ocjene o radu.
7. Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik, s ciljem poboljšanja stanja, prolazi poseban program koji uz konzultacije s njim odredi njegov neposredno nadređeni državni službenik.
8. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, rukovoditelj tijela državne službe po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, razrješava dužnosti državnog službenika. Državni službenik može uložiti priziv Odboru za prizive radi preispitivanja razrješenja, sukladno članku 73. ovoga Zakona.
Napredovanje i unapređenje
1. Napredovanje državnog službenika na više radno mjesto iz članka 6. stavak 1. točka a) ovog Zakona, u istomu ili u drugomu tijela državne službe obavlja se isključivo putem javnog natječaja.
2. Unapređenje državnog službenika u višu kategoriju iz članka 6. stavak 1. točka b) ovog Zakona, temelji se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odlučuje rukovoditelj tijela državne službe.
Unapređenje državnog službenika
1. Rukovoditelj tijela države službe može vršiti unapređenje državnog službenika na neposredno više radno mjesto. Unapređenje se vrši u okviru radnih mjesta iz članka 6. stavak 1. točka b) ovog Zakona, a vrši se onda kada postoji upražnjeno radno mjesto.
2. Unapređenje se vrši putem internog natječaja koji traje najmanje 7 dana od dana objave, a objavljuje se na oglasnoj tabli tijela državne službe u kojoj se vrši unapređenje. Interni natječaj sadrži naziv radnog mjesta, opis poslova i uvjete za obavljanje poslova utvrđenih u pravilniku o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe.
3. Rukovoditelj tijela državne službe imenuje povjerenstvo od tri člana, koje će predložiti za unapređenje jednog državnog službenika koji bude imao najbolje stručne i druge kvalitete koji se zasnivaju na ocjeni rada i pokazanim drugim stručnim i profesionalnim sposobnostima državnih službenika koji se prijave na interni natječaj što se procjenjuje putem intervjua. Rješenje o unapređenju donosi rukovoditelj tijela državne službe. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji.
Eksterni premještaj i raspoređivanje
1. Eksterni premještaj i raspoređivanje državnog službenika iz tijela državne službe Županije u instituciju Federacije Bosne i Hercegovine ili u instituciju Bosne i Hercegovine može se vršiti u slučaju kada je formirana nova institucija Federacije Bosne i Hercegovine ili Bosne i Hercegovine na temelju prijenosa nadležnosti sa Županije na Federaciju Bosne i Hercegovine ili Bosnu i Hercegovinu u skladu sa Ustavom Županije.
2. Eksterni premještaj i raspoređivanje državnih službenika iz stavka 1. ovog članka u instituciju Federacije Bosne i Hercegovine ili Bosne i Hercegovine vrši se na način i po postupku koji je reguliran posebnim propisom Federacije Bosne i Hercegovine ili Bosne i Hercegovine.
3. Premještaj iz stavka 1. ovog članka može se vršiti i u novu formiranu instituciju u slučaju prenošenja nadležnosti županijskih, gradskih i općinskih tijela uprave u skladu sa Ustavom Županije.
4. Državni službenici koji su premješteni i raspoređeni na temelju ovog članka ne ostvaruju prava vezana za prestanak radnog odnosa propisana ovim Zakonom.
Prekobrojnost
1. Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganiziranja, smanjenja obujma poslova tijela državne službe ili njegovog ukidanja.
2. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog tijela državne službe.
3. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim može se, sukladno članku 22. ovoga Zakona:
a) rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugomu tijelu državne službe;
b) ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, državnom službeniku se nudi prijevremeno umirovljenje, sukladno zakonu (posebnom zakonu);
c) ukoliko je privremeno umirovljenje nemoguće rukovoditelj tijela državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može uložiti priziv Odboru za prizive i tražiti preispitivanje svoga razrješenja, sukladno ovom Zakonu;
d) državni službenik koji je proglašen prekobrojnim, a nije dalje raspoređen, ima pravo na otpremninu sukladno članku 52. ovog Zakona, te na naknadu za slučaj neuposlenosti, sukladno zakonu.
4. Ukoliko se u tijelu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti, prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog uposlenja u tijelo državne službe.
Vježbenici
1. Rukovoditelj tijela državne službe može zatražiti od Agencije da u radni odnos primi vježbenika koji se upošljava na temelju javnog natječaja kojeg objavljuje Agencija, a prijem se obavlja sukladno kriterijima koje podzakonskim propisom utvrdi Vlada Županije na prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave Županije.
2. Vježbenički staž traje godinu dana, a provodi se po programu obuke vježbenika kojeg donosi rukovoditelj tijela državne službe. Nakon isteka vježbeničkog staža vježbenik stječe pravo prijave na javni natječaj, sukladno članku 27. ovog Zakona za upošljavanje u tijelo državne službe.
3. Za vrijeme vježbeničkog staža vježbeniku pripada plaća u visini od 80% od osnovne plaće utvrđene za radno mjesto stručnog suradnika, kao i ostala prava iz radnog odnosa koja pripadaju državnim službenicima.
4. Tijela državne službe mogu planirati i godišnje primati vježbenike na vježbenički staž sukladno osiguranim sredstvima u Proračunu tijela.
Status namještenika koji uz rad stekne visoku stručnu spremu
Namještenik tijela državne službe koji je uz rad stekao VII stupanj stručne spreme ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja, a koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u tijelima državne službe nakon položenog stručnog ispita za namještenika u tijelima državne službe, može se primiti putem javnog natječaja na upražnjeno radno mjesto stručnog suradnika u tijelu državne službe bez obveze obavljanja pripravničkog staža.
Radni odnos na određeno vrijeme
1. U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje, porodiljno odsustvo i sl.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno vrijeme koje traje do povratka odsutnog državnog službenika, s tim da se taj radni odnos može zasnovati i za obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova čiji se obujam privremeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera. Radni odnos za obavljanje tih poslova može se zasnovati dok traju potrebe za obavljanje tih poslova, a najduže dvije godine.
2. Prijem u radni odnos iz stavka 1. ovog članka, prvo se obavlja prema odredbi članka 26. ovog Zakona, a ako takva mogućnost ne postoji, u tom slučaju na zahtjev tijela državne službe Agencija popunu tog radnog mjesta obavlja prema članku 27. ovog Zakona.
3. Radni odnos iz stavka 1. ovog članka ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme.
4. Iznimno, prijem državnog službenika u radni odnos na određeno vrijeme do tri mjeseca može se obaviti bez javnog natječaja u slučaju kada se zbog žurnog i neodložnog obavljanja određenih poslova nije mogao blagovremeno provesti javni natječaj i taj radni odnos se ne može produžiti bez provođenja javnog natječaja.
Kriteriji za utvrđivanje plaća
1. Državni službenik ima pravo na plaću koja odgovara radnom mjestu državnog službenika na koje je postavljen.
2. Državni službenik pravo na plaću, naknadu plaće i druga primanja ostvaruje prema odredbama članaka 43. do 53. ovog Zakona.
Struktura plaće
1. Polazna osnova za obračun plaće svim državnim službenicima u tijelima državne službe ista je na svim razinama vlasti i utvrđuje se sukladno radnim mjestima državnih službenika utvrđenih u članku 6. stavak 1. ovog Zakona.
2. Polaznu osnovu iz stavka 1. ovog članka za obračun plaće državnim službenicima dogovaraju svake godine Vlada Županije i sindikat, ukoliko je organiziran, prilikom izrade nacrta proračuna za narednu kalendarsku godinu.
3. Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razreda utvrđuje Vlada Županije za županijska tijela državne službe sukladno radnim mjestima u državnoj službi utvrđena u članku 6. stavak 1. ovog Zakona.
Obračun plaća
1. Osnovna plaća se određuje tako da se osnovica iz članka 44. stavak 2. ovog Zakona, pomnoži sa koeficijentom platnog razreda.
2. Državnom službeniku može se povećati plaća svake kalendarske godine na temelju dobivene ocjene rada za prethodnu kalendarsku godinu, i to:
a) za ocjenu rada "izuzetno uspješan" može se povećati plaća najviše do 10% od osnovne plaće utvrđene za radno mjesto na koje je postavljen;
b) za ocjenu rada "uspješan" može se povećati plaća najviše do 5% od osnovne plaće utvrđene za radno mjesto na koje je postavljen.
3. Povećanje plaće iz stavka 2. ovog članka može se izvršiti samo ako su u proračunu tijela državne službe osigurana sredstva za tu namjenu i važi samo za kalendarsku godinu za koju je to povećanje utvrđeno.
4. Osnovna plaća se povećava za 0,5 % za svaku započetu godinu radnog staža, a najviše do 20%.
Dodatak na poziciju radnog mjesta
1. U ovisnosti od složenosti i značaja poslova svakog radnog mjesta, obujma i vrste odgovornosti i ovlasti u obavljanju poslova, državni službenik ima pravo na dodatak na poziciju radnog mjesta iz članka 6. stavak 1. ovog Zakona na kojem se nalazi.
2. Uvjete i visinu dodatka iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Vlada Županije za županijska tijela, a općinski načelnik, odnosno gradonačelnik za općinska odnosno gradska tijela državne službe.
Povećanje osnove plaće na temelju uvjeta rada
1. Državni službenik koji se nalazi na radnom mjestu na kojem se poslovi obavljaju pod otežanim uvjetima rada ima pravo na povećanje plaće za rad pod tim uvjetima.
2. Radna mjesta koja spadaju u otežane uvjete i procent povećanja plaće po tom osnovu utvrđuju se pravilnikom kojeg donosi rukovoditelj tijela državne službe.
Naknada za privremeno obavljanje drugih poslova
1. U slučaju da se u tijelu državne službe ne može popuniti radno mjesto državnog službenika zbog nemogućnosti osiguravanja kadrova, državni službenik koji privremeno obavlja posao tog radnog mjesta, ima pravo na povećanje plaće do 50%, u ovisnosti od obujma posla koje će obavljati na tom radnom mjestu.
2. Odredba stavka 1. ovog članka može se primijeniti u slučaju kada je podnesen zahtjev za raspisivanje javnog natječaja za popunu tog radnog mjesta do okončanja natječajne procedure ili kada je proveden javni natječaj, ali se nije mogla izvršiti popuna tog radnog mjesta ili kada se državni službenik sa tog radnog mjesta nalazi na dužem bolovanju ili porodiljskom odsustvu i drugim slučajevima odsutnosti s posla.
3. Obavljanje poslova u slučajevima iz stavka 2. ovog članka može trajati najviše do šest mjeseci od dana donošenja rješenja o određivanju državnog službenika za obavljanje tih poslova.
4. Obavljanje poslova prema stavku 2. ovog članka vrši se na temelju rješenja koje donosi rukovoditelj tijela državne službe. U tom rješenju se utvrđuje rok za obavljanje poslova i procent povećanja plaće prema stavku 1. ovog članka.
Plaćeno odsustvo
Državni službenik ima pravo na naknadu plaće do visine jedne plaće za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva i naknadu plaće za prvih 42 dana odsustva sa posla radi bolesti ili invalidnosti.
Ostale naknade
1. Državni službenik ima pravo na naknadu za:
a) troškove prijevoza na posao i sa posla;
b) prehranu za vrijeme rada;
c) regres za godišnji odmor;
d) slučaj teže bolesti i smrti za člana uže obitelji naknadu prima državni službenik, a u slučaju smrti državnog službenika naknadu prima član njegove uže obitelji;
e) troškove edukacije i stručnog usavršavanja i osposobljavanja;
f) jubilarne nagrade;
g) nagradu za postignute natprosječne rezultate rada:
h) otpremninu za odlazak u mirovinu.
2. Vlada Županije podzakonskim propisom utvrđuje kriterije i uvjete za ostvarivanje naknada iz stavka 1. ovog članka.
3. Vlada Županije, odnosno gradsko i općinsko vijeće svojim aktom utvrđuje visinu naknada iz stavka 1. ovog članka.
Naknada za službena putovanja
1. Državni službenik tijela državne službe ima pravo na naknadu troškova u vezi sa službenim putovanjima u zemlji i inozemstvu što se odnosi na dnevnice, troškove prijevoza i druge troškove.
2. Vlada Županije podzakonskim aktom utvrđuje vrstu, uvjete i visinu troškova iz stavka 1. ovog članka.
Prava u slučaju prekobrojnosti
1. U slučaju razrješenja državnog službenika sa dužnosti nastalog zbog prekobrojnosti iz članka 40. ovog Zakona, razriješeni državni službenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje šest njegovih neto mjesečnih plaća.
2. Razriješeni državni službenik sa radnim stažom dužim od šest godina ima pravo na jedan dodatni mjesec otpremnine za svaku dodatnu godinu radnog staža, a najviše do 12 godina radnog staža. Otpremnina za državne službenike koji imaju više od 12 godina radnog staža jednaka je iznosu od dvanaest njegovih neto jednomjesečnih plaća.
Osiguravanje plaća i naknada državnih službenika
1. Sredstva za plaće i naknade državnih službenika utvrđuju se u Proračunu Županije, grada i općine.
2. Rukovoditelj tijela državne službe donosi Pravilnik o plaćama i naknadama, sukladno ovom Zakonu i podzakonskim aktima.
VI. UVJETI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Propisi o radu i socijalnom osiguranju
Na državnog službenika primjenjuju se Zakon o radu, ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se određuju prava i obveze iz radnih odnosa, osim ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno.
Odsustvo i godišnji odmor
1. Državni službenici na radnim mjestima iz članka 6. stavak 1. točka a) ovog Zakona, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
2. Državni službenici na radnim mjestima iz članka 6. stavak 1. točka b) ovog Zakona, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
3. Godišnji odmor za državne službenike u trajanju dužem od odmora predviđenog u stavku 1. i 2. ovog članka, utvrđuje Vlada Županije u dogovoru sa sindikatom, ukoliko je isti organiziran.
4. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana.
5. Ako se godišnji odmor koristi u dva dijela u tom slučaju prvi dio odmora mora biti najmanje dvanaest radnih dana i mora se koristiti u godini za koje je određen.
Neplaćeno odsustvo i rad po skraćenom radnom vremenu
Vlada Županije utvrđuje bliže uvjete sukladno kojima državni službenik može uzeti neplaćeno odsustvo, i kada se može dužnost državnog službenika obavljati po skraćenom radnom vremenu.
Stručno usavršavanje i osposobljavanje
1. Državni službenici su obvezni da neprestano rade na svom stručnom usavršavanju i osposobljavanju.
2. Državni službenik ima pravo i obvezu da sudjeluje na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.
3. O sudjelovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima stručnog usavršavanja i osposobljavanja odlučuje rukovoditelj tijela državne službe, vodeći pri tome računa o podjednakom sudjelovanju svih državnih službenika.
4. Vlada Županije može svojim propisom osnovati poseban centar za provođenje stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika tijela državne službe u Županiji.
Prestanak radnog odnosa državnog službenika
Državnom službeniku prestaje radni odnos u tijelu državne službe u sljedećim slučajevima:
a) dobrovoljnog istupanja iz tijela državne službe;
b) navršavanjem 40 godina mirovinskog staža odnosno ispunjenjem zakonske godine života;
c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine;
d) stjecanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima;
e) prekobrojnošću;
f) odbijanjem polaganja prisege vjernosti i/ili potpisivanja teksta prisege vjernosti;
g) nezadovoljavajućim probnim periodom;
h) dvije uzastopne negativne ocjene rada;
i) ako je osuđen na kazneno djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci;
j) na temelju izrečene stegovne mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi;
k) predajom dokumenta ili izjava tijekom postupka podnošenja prijava za prijem u državnu službu ili u tijeku trajanja službe, za koje se kasnije pokaže da su lažni.
Postupak za prestanak radnog odnosa
1. Državnog službenika razrješava rukovoditelj tijela državne službe, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije.
2. Državni službenik iz stavka 1. ovog članka, može, u roku od 15 dana od prijema rješenja o prestanku radnog odnosa, da podnese žalbu Odboru za prizive. Priziv odlaže izvršenje rješenja.
Naknade
Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako mu prestane radni odnos, osim u slučaju iz članka 58. stavak 1. točka b) i e) ovog Zakona.
VIII - STEGOVNA ODGOVORNOST DRŽAVNOG SLUŽBENIKA
Stegovna odgovornost
(1) Državni službenik odgovara stegovno za učinjene povrede službene dužnosti utvrđene ovim Zakonom, nastale kao rezultat njegove krivice.
(2) Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.
(3) Lake povrede službene dužnosti su:
a) učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla bez odobrenja;
b) napuštanje radnog mjesta tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog službenika;
c) neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije;
d) neopravdan izostanak s posla jedan dan;
e) neobavještavanje rukovoditelja ili druge odgovorne osobe u tijelu državne službe o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata, bez opravdanih razloga;
f) nepropisno rukovanje uređajima ili opremom koje službenik koristi u obavljanju dužnosti;
g) neprimjereno i neljubazno ponašanje prema strankama u postupku prilikom ostvarivanja njihovih prava u postupcima pred tijelima državne službe;
h) neovlaštena posluga sredstvima povjerenim za izvršavanje poslova.
(4) Teške povrede službene dužnosti su:
a) neizvršavanje, neblagovremeno, neuredno ili neodgovorno izvršavanje povjerenih poslova i zadataka u državnoj službi;
b) izvršavanje radnji koje predstavljaju kazneno djelo protiv službene dužnosti ili drugo kazneno djelo, odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu državne službe što čini državnog službenika nepodobnim za rad u državnoj službi;
c) odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe;
d) zloupotreba i prekoračenje službenih ovlaštenja ili bavljenje poslom u tijelu državne službe za koje nije ovlašten;
e) bavljenje aktivnostima ili radom koji je u suprotnosti sa interesima državne službe;
f) prouzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje;
g) neopravdan izostanak s posla dva ili više dana.
(5) Odgovornost za izvršenje kaznenih djela i prekršaja ne isključuje stegovnu odgovornost državnog službenika, pod uvjetom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu službene dužnosti.
(6) Vlada Županije donosi podzakonske propise kojima će se pobliže odrediti povrede službene dužnosti i regulirati pravila stegovnog postupka.
Stegovni postupak
(1) Stegovni postupak protiv državnog službenika iz članka 6. stavak (1) ovog Zakona, pokreće rukovoditelj tijela državne službe ili državni službenik kojeg on ovlasti.
(2) Stegovni postupak protiv državnog službenika za laku povredu službene dužnosti provodi rukovoditelj tijela ili osoba koju on ovlasti.
(3) Stegovni postupak protiv državnog službenika za tešku povredu službene dužnosti provodi Stegovno vijeće.
(4) Protiv odluke rukovoditelja tijela državne službe za laku povredu službene dužnosti i protiv odluke Stegovnog vijeća za tešku povredu službene dužnosti, državni službenik ima pravo podnijeti priziv Povjerenstvu za prizive državne službe Županije u roku od 15 dana od dana prijema odluke.
Stegovno vijeće
(1) Stegovno vijeće je posebno stegovno tijelo osnovano u skladu s Uredbom Vlade Županije. Predsjednika i članove Stegovnog vijeća imenuje Vlada Županije na period od dvije godine. Stegovno vijeće ima tri člana i tri zamjenika.
(2) Vlada Županije propisuje Uredbom o osnivanju Stegovnog vijeća posebne uvjete koje moraju ispunjavati članovi Stegovnog vijeća i način i postupak njihovog imenovanja i druga pitanja bitna za status i rad Stegovnog Vijeća.
Postupak pred Stegovnim vijećem
(1) Stegovno vijeće provodi postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti državnih službenika za teže povrede službene dužnosti u skladu sa pravilima stegovnog postupka utvrđenim podzakonskim propisom iz člana 61. stavak (6) Zakona.
(2) Stegovno vijeće tijekom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj stegovnoj prijavi.
(3) Stegovno vijeće primjerak odluke donesene u postupku protiv državnog službenika, dostavlja Agenciji.
Stegovne mjere i stegovne kazne
(1) Za počinjene povrede službene dužnosti iz članka 61. ovog Zakona, državnom službeniku se mogu izreći slijedeće stegovne mjere i stegovne kazne, i to:
a) za lake povrede službene dužnosti izriču se stegovne mjere:
1. pismena opomena,
2. novčana kazna na vrijeme od jednog do tri mjeseca u visini do 15 % plaće državnog službenika isplaćene u mjesecu u kojem je kazna izrečena.
(2) Za teške povrede službene dužnosti izriču se stegovne kazne:
a) suspenzija prava sudjelovanja na internom natječaju i javnom natječaju za državne službenike u periodu od najviše dvije godine,
b) novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci u visini do 30 % plaće državnog službenika isplaćene u mjesecu u kojem je kazna izrečena,
c) premještaj na neposredno niže radno mjesto u okviru platnih razreda državnih službenika,
d) prestanak radnog odnosa u državnoj službi.
Kazneni postupak
1. U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene kazneni postupak na temelju istih činjenica koje se razmatraju u stegovnom postupku, svi pokrenuti stegovni postupci protiv tog državnog službenika se suspendiraju.
2. Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi:
a) vraća se na svoje ranije radno mjesto i njegov osobni dosje ne smije sadržavati informacije o kaznenom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u svezi s tim postupkom,
b) stegovne mjere se ne mogu poduzeti na temelju istih činjenica po kojima je državni službenik oslobođen u kaznenom postupku.
3. Ukoliko se optužba za kazneno djelo protiv državnog službenika odbije, stegovni postupak se može poduzeti na temelju istih činjenica, sukladno članku 61. ovog Zakona.
4. Ukoliko se državni službenik protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak proglasi krivim i osudi, tijelo državne službe se obvezuje činjenicama koje je utvrdio nadležni sud.
Preventivna suspenzija
1. Ako se pokrene kazneni postupak sukladno članku 64. ovog Zakona, rukovoditelj tijela državne službe, dužan je državnog službenika odmah suspendirati u slučaju:
a) ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti, i/ili
b) ako se državni službenik nalazi u pritvoru.
2. Ako se pokrene kazneni postupak sukladno članku 64. ovog Zakona, rukovoditelj tijela državne službe može suspendirati državnog službenika u slučajevima:
a) ako je protiv državnog službenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina;
b) ako je državni službenik zatečen u izvršenju kaznenog djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina.
3. U slučaju preventivne suspenzije:
a) državni službenik koji je suspendiran ili koji se nalazi u pritvoru ima pravo na 70% plaće, a ako bude oslobođen odgovornosti ima pravo na razliku do pune plaće za period u kojem je bio suspendiran;
b) stegovni postupak se suspendira sve dok se ne donese pravomoćna presuda nadležnog suda.
Preventivna suspenzija na temelju stegovnog postupka
(1) Državni službenik može biti suspendiran ako je protiv njega pokrenut stegovni postupak zbog povrede službene dužnosti za koju je predviđena stegovna kazna prestanka radnog odnosa, ako bi njegovo zadržavanje na poslu moglo štetiti interesima službe.
(2) Rješenje o suspenziji donosi rukovoditelj tijela državne službe po službenoj dužnosti.
(3) Suspenzija traje do okončanja stegovnog postupka za koje vrijeme državni službenik prima puni iznos plaće.
Odgovornost za materijalnu štetu
1. Državni službenik je dužan da naknadi materijalnu štetu koju je u vršenju državne službe učini namjerno ili krajnjom nepažnjom.
2. Postojanje štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je šteta učinjena, odnosno krivicu državnog službenika za počinjenu štetu utvrđuje povjerenstvo koje rješenjem formira rukovoditelj tijela državne službe. O izvršenju tih poslova povjerenstvo sastavlja zapisnik.
3. Na temelju zapisnika iz stavka 2. ovog članka, rukovoditelj tijela državne službe donosi rješenje o naknadi štete kojim se utvrđuje visina štete, rok i način isplate štete.
4. Protiv rješenja o šteti iz stavka 3. ovog članka, državni službenik ima pravo da izjavi priziv Odboru za prizive u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
5. Štetu koju državni službenik napravi građanima, pravnim osobama ili tijelu državne službe, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u vršenju državne službe, naknađuje tijelu državne službe čiji je državni službenik počinio štetu, a onda tijelo državne službe ima pravo regresa isplaćene štete od državnog službenika.
6. Tijelo državne službe obvezno je da naknadi štetu državnom službeniku koju on pretrpi na službi ili u svezi sa službom, po općim propisima o odgovornosti za štetu.
7. Ako državni službenik odbije da naknadi štetu utvrđenu u rješenju iz stavka 3. ovog članka, u tom slučaju postupak za naknadu štete pokreće se pred nadležnim sudom.
IX. RUKOVOĐENJE DRŽAVNOM SLUŽBOM
Smjernice vođenja kadrovske politike
Vlada Županije, odnosno općinsko i gradsko vijeće utvrđuju opće smjernice za vođenje kadrovske politike u tijelima državne službe i o tomu mogu donositi odgovarajuće akte, sukladno ovom Zakonu.
Rukovoditelji tijela državne službe
1. Rukovoditelj tijela državne službe zadužen je za provođenje odredaba ovog Zakona i osigurava rukovođenje zaposlenicima tijela državne službe i vodi osobne administrativne dosje sa svakog državnog službenika, i osigurava da svaki državni službenik koji obavlja dužnosti u tijelu državne službe ima nesmetan pristup svom administrativnom (osobnom) dosjeu.
2. Rukovoditelj tijela državne službe u izvršavanju poslova iz stavka 1. ovog članka, usklađuje svoje aktivnosti i surađuje sa Agencijom u pitanjima iz nadležnosti Agencije.
Medijator državne službe
1. Medijator državne službe pomaže u provođenju i poštivanju pravilne primjene ovog Zakona i drugih propisa i djeluje kao posrednik kod rukovoditelja tijela državne službe u svim pitanjima koja se odnose na radnopravni status državnog službenika.
2. Svi državni službenici i namještenici tijela državne službe, u suradnji sa sindikatom gdje je sindikat organiziran, biraju na mjesto medijatora državne službe jednog državnog službenika. Medijator državne službe ne smije biti rukovoditelj tijela državne službe u tijelu u kojem vrši svoju dužnost.
3. Dva ili više tijela državne službe mogu izabrati zajedničkog medijatora državne službe.
4. Izbor medijatora državne službe potvrđuje Agencija.
5. Kriterije za izbor medijatora državne službe, djelokrug i način rada, uvjete rada, mandat i druga pitanja od značaja za rad medijatora državne službe uređuje Vlada Županije na usuglašen prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave Županije i sindikata, ukoliko je isti organiziran.
X - AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU I ODBOR ZA PRIZIVE
Agencija za državnu službu
1. Vlada Županije osniva Agenciju za državnu službu Županije.
2. Agencija obavlja sljedeće poslove:
a) utvrđuje jedinstvene kriterije, pravila i postupke izbora, imenovanja i postavljanja državnih službenika u tijelima državne službe u Županiji, sukladno ovom Zakonu;
b) planira i realizira proces upošljavanja državnih službenika, na zahtjev i sukladno potražnji tijela državne službe;
c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika uposlenih u tijelima državne službe, kao i razvitak državne službe;
d) organizira izobrazbu kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji je uvjetom za rad u tijelu državne službe;
e) pruža stručnu pomoć tijelima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike, organizacijskih poboljšanja i razvitka, kao i uspostavu i vođenje registra državnih službenika;
f) podnosi godišnje izvješće o stanju kadrova u tijelima državne službe u Županiji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Županije na odobravanje;
g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim Zakonom stavljeni u nadležnost.
Rukovođenje Agencijom
1. Agencijom rukovodi ravnatelj Agencije kojeg imenuje Vlada Županije na temelju javnog natječaja.
2. Ravnatelj Agencije ima status tajnika.
3. Ravnatelj Agencije donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Agencije uz suglasnost Vlade Županije.
4. Ravnatelj Agencije za svoj rad odgovara Vladi Županije.
Suradnja Agencije
U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti Agencija ostvaruje suradnju s tijelima državne službe obavljanju poslova stručnog usavršavanja osposobljavanja državnih službenika suradnju ostvaruje s Ministarstvom pravosuđa i uprave Županije, koje je dužno pružiti pomoć u organiziranju i provođenju te obuke.
Odbor državne službe za prizive
1. Vlada Županije uspostavlja Odbor državne službe za prizive (u daljnjem tekstu: Odbor za prizive).
2. Odbor za prizive sastoji se od tri člana, koji na temelju prijedloga Ministarstva pravosuđa i uprave Županije imenuje Vlada, nakon provedenog javnog natječaja.
3. Članovi Odbora za prizive imenuju se na mandat od 2 godine, s mogućnošću drugog uzastopnog mandata.
4. Odbor za prizive za svoj rad odgovara Vladi Županije.
5. Član Odbora za prizive je u svom radu neovisan i nepristran i postupa sukladno ovom Zakonu, drugim propisima i kolektivnom ugovoru.
6. Članovi Odbora za prizive za svoj rad primaju naknadu, čiju će visinu kao i ostala pitanja od značaja za rad Odbora utvrditi Vlada Županije podzakonskim aktom.
Nadležnost Odbora za prizive
1. Odbor za prizive, sukladno ovom Zakonu, podzakonskim propisima, općim aktima i kolektivnom ugovoru, odlučuje u drugom stupnju o svim prizivima koje se izjave na rješenja rukovoditelja tijela državne službe, i o prizivima koji se izjave na odluke stegovnog povjerenstva, kao i prizivima koje se izjave na odluke ravnatelja Agencije, i to na zahtjev:
a) državnog službenika na kog se sporna odluka, poduzeta ili propuštena radnja odnosi;
b) tijela državne službe u kojem državni službenik obavlja svoju dužnost;
c) Agencije.
2. Odbor za prizive:
a) saslušava podnositelja priziva, ako ocijeni da je to potrebno;
b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim;
c) traži i dobiva sve relevantna izvješća od tijela državne službe, potrebne za rješavanje priziva;
d) pribavlja izjašnjenje od tijela državne službe o navodima priziva čiji je državni službenik podnio priziv;
e) usvaja Poslovnik o svom radu koji se objavljuje u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke".
3. Odluke Odbora za prizive moraju biti donesene na zakonskim osnovama i pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju.
4. Odluke Odbora za prizive:
a) su konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda u radnom sporu. Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne odluke.
b) dostavljaju se podnositelju priziva u roku od osam dana od dana donošenja.
Postojeći državni službenici
1. Državni službenici na radnim mjestima iz članka 6. stavak 1. ovog Zakona u tijelima državne službe u Županiji koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona, nalaze u radnom odnosu u tijelima državne službe, podliježu postupku revizije koju provodi Agencija, ukoliko za iste nije završen postupak revizije, a kojom se utvrđuje da li su uposleni sukladno Zakonu o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine, računajući od 11.1.2006. godine kao danom stupanja na snagu Zakona o prestanku važenja Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika tijela uprave u Županiji Zapadnohercegovačkoj ("Narodne novine ŽZH", broj: 1/06) kojim je predviđeno da će se do donošenja županijskih zakona i propisa iz ovog područja na području Županije primjenjivati Zakon o državnoj službi u Federaciji BiH i koji je se primjenjivao na području Županije do dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno da li ispunjavaju uvjete iz članka 28. ovog Zakona i posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe.
2. Agencija donosi rješenje o prestanku radnog odnosa državnim službenicima iz stavka 1. ovog članka za koje utvrdi da su uposleni suprotno Zakonu iz stavka 1. ovog članka, ili koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 28. ovog Zakona i posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu.
3. Za radna mjesta koja ostanu upražnjena na temelju rješenja iz stavka 2. ovog članka Agencije će, u suradnji sa rukovoditeljem tijela državne službe, raspisati javni natječaj sukladno odredbi članka 27. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana kada rješenja o prestanku radnog odnosa postanu konačna.
4. Za državne službenike za koje Agencija utvrdi da ne ispunjavaju uvjete iz članka 28. ovog Zakona radni odnos prestaje kada rješenje iz stavka 2. ovog članka postane konačno.
5. Za državne službenike za koje Agencija utvrdi da su uposleni suprotno zakonu iz stavka 1. ovog članka radni odnos prestaje kada se okonča javni natječaj raspisan sukladno odredbi stavka 4. ovog članka, ako ne budu primljeni u službu po tom natječaju.
6. Iskustvo kandidata iz stavka 5. ovog članka koji je prethodno bio na radnom mjestu za koje je raspisan javni natječaj prema stavku 4. ovog članka, može biti uzeto u obzir za vrijeme provođenja tog natječaja.
Započeti postupci
Svi započeti postupci do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a u svezi radno-pravnog statusa državnih službenika u tijelima državne službe u Županiji, kod Agencije za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine i Odbora za prizive državne službe Federacije Bosne i Hercegovine okončat će se sukladno Zakonu o državnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i podzakonskim propisima donesenim na temelju navedenog Zakona.
Rok za okončanje revizije
Revizija za državne službenike u tijelima državne službe koja nije završena do stupanja na snagu ovog Zakona, izvršit će se prema odredbama ovog Zakona najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Otpremnina u reviziji
1. Službenik u tijelu državne službe kojem, u smislu članka 75. ovog Zakona, prestane radni odnos ima pravo na otpremninu u visini njegove neto mjesečne plaće isplaćene u tijelu državne službe u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kom je državni službenik primio konačnu odluku o prestanku radnog odnosa.
2. Otpremnina iz stavka 1. ovog članka, isplaćuje se državnom službeniku za ukupan radni staž osiguranja, a utvrđuje se tako da se prosječna plaća iz stavka 1. ovog članka, pomnoži sa koeficijentom, i to za:
Radni staž osiguranja |
Koeficijent |
a) do 5 godina |
1,33 |
b) od 5 do 10 godina |
2,00 |
c) od 10 do 20 godina |
2,66 |
d) preko 20 godina |
3,00 |
Odlučivanje o otpremninama
1. Rukovoditelj tijela državne službe dužan je u rješenju o prestanku radnog odnosa, po službenoj dužnosti da odluči i o pravu na otpremninu službenika u smislu članka 78. ovog Zakona.
2. Otpremninu utvrđenu u rješenju iz stavka 1. ovog članka isplaćuje tijelo državne službe u kojem je državni službenik bio uposlen.
Priziv
Službenik koji smatra da je rukovoditelj tijela državne službe ili Agencija povrijedili neko njegovo pravo koje je utvrđeno u prijelaznim odredbama ovog Zakona, može u roku od 15 dana od dana prijema takvog rješenja izjaviti priziv Odboru za prizive, radi preispitivanja pravilnosti tog rješenja.
XII. PRAĆENJE IZVRŠENJA ZAKONA
1. Vlada Županije najmanje jedanput godišnje razmatra izvješće o provođenju ovog Zakona i donose mjere za unapređenje stanja u državnoj službi.
2. Vlada Županije na kraju svake godine, a i ranije prema potrebi, dostavlja Skupštini Županije, izvješće o stanju u državnoj službi u Županiji.
1. Upravni nadzor nad primjenjivanjem ovog Zakona, kao i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovog Zakona, u tijelima državne službe u Županiji obavlja Ministarstvo pravosuđa i uprave Županije, putem upravne inspekcije i na drugi način, sukladno Zakonu.
2. Nadzor nad primjenom ovog zakona u dijelu koji se odnosi na plaće i druge naknade državnih službenika u tijelima državne službe u Županiji, vrši Ministarstvo financija Županije.
XIII - PRIMJENA OVOG ZAKONA NA DRUGA TIJELA I SLUŽBE
Odredbe ovog Zakona koje se odnose na državne službenike u tijelima državne službe shodno se primjenjuju i na državne službenike koji taj status imaju u stručnim i drugim službama tijela zakonodavne vlasti i tajnike tih tijela, tijela izvršne vlasti, tijelima sudske vlasti, tužiteljstvima, pravobraniteljstvima, ustanovama za izvršenje kaznenih sankcija, zatvorima i službama za zajedničke poslove tih tijela, ako posebnim zakonom za ta tijela i službe nije drugačije određeno.
1. Do uspostavljanja i početka rada Agencije, poslove iz nadležnosti Agencije obavljat će Povjerenstvo za državnu službu Županije.
2. Povjerenstvo za državnu službu Županije je privremeno radno tijelo Vlade Županije, a sastoji se od predsjednika i četiri člana.
3. Predsjednika Povjerenstva za državnu službu Županije imenuje i razrješava Vlada Županije iz reda državnih službenika, a na prijedlog ministra pravosuđa i uprave Županije.
4. Članove Povjerenstva za državnu službu Županije imenuje i razrješava Vlada Županije iz reda državnih službenika, a na prijedlog općinskih načelnika iz općina Županije Zapadnohercegovačke, na način da općinski načelnici predlože po jednog člana povjerenstva.
5. Do uspostavljanja i početka rada Odbora za prizive, poslove iz nadležnosti Odbora obavljat će Povjerenstvo za prizive državne službe Županije.
6. Povjerenstvo iz stavka 5. ovog članka je privremeno radno tijelo Vlade Županije, koje se sastoji od predsjednika i dva člana.
7. Predsjednika i članove Povjerenstva za prizive imenuje i razrješava Vlada Županije iz reda rukovodećih državnih službenika, a na prijedlog predsjednika Vlade Županije.
8. Vlada Županije će podzakonskim aktom urediti način rada i ostala pitanja od značaja za rad Povjerenstva za državnu službu i Povjerenstva za prizive državne službe Županije.
Donošenje propisa i općih akata
1. Vlada Županije i županijska tijela uprave koja su ovim Zakonom ovlaštena za donošenje podzakonskih propisa, dužna su te propise donijeti odnosno postojeće uskladiti u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog Zakona.
2. U roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, tijela državne službe dužna su svoje Pravilnike o unutarnjem ustrojstvu uskladiti s odredbama ovog Zakona.
3. Rukovoditelji tijela državne službe dužni su u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti, odnosno uskladiti svoje pravilnike o plaćama i naknadama državnih službenika tijela državne službe sa odredbama ovog Zakona.
Osobe imenovane na javnu funkciju prije stupanja na snagu zakona Iznimno od članka 19. stavak 1. točke c) i d) ovog Zakona, državni službenici imenovani na javnu funkciju prije stupanja na snagu ovog Zakona, a koji su zatečeni na izabranoj funkciji prilikom stupanja na snagu ovog Zakona, istekom mandata mogu se vratiti na isto ili slično radno mjesto u okviru istog ili drugog tijela državne službe u roku od 30 dana od dana isteka mandata, ukoliko postoji upražnjeno takvo radno mjesto.
1. Danom stupanja na snagu ovog Zakona, u Županiji se prestaje primjenjivati Zakon o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06).
2. Do donošenja podzakonskih akata na temelju ovog Zakona, primjenjuju se podzakonski akti kojima je do sada bio uređen radno-pravni status državnih službenika, osim ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke".
Samostalni član Zakona o izmjeni
Zakona o državnim službenicima u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj
("Sl. novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 7/2009)
Članak 2
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke".
Samostalni član Zakona o izmjenama
Zakona o državnim službenicima u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj
("Sl. novine Zeničko-dobojskog kantona", br. 8/2012)
Članak 4
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke".
Samostalni članovi Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o državnim službenicima u tijelima državne službe u Županiji Zapadnohercegovačkoj
("Nar. novine Županije Zapadnohercegovačke", br. 8/2013)
Članak 17
(Donošenje propisa i općih akata)
(1) Vlada Županije i županijska tijela uprave koji su ovim Zakonom ovlašteni za donošenje podzakonskih propisa, dužni su te propise donijeti odnosno postojeće uskladiti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Rukovoditelji tijela državne službe, dužni su u roku od tri mjeseca od dana donošenja propisa iz stava (1) ovog članka uskladiti svoje pravilnike o unutarnjem ustrojstvu.
Članak 18
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke".