USTAV ŽUPANIJE POSAVSKE1("Nar. novine Županije Posavske", br. 15/2023 - pročišćeni tekst2) |
Županija Posavska (u daljnjem tekstu: Županija) je Federalna jedinica Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Hrvati, Bošnjaci i Srbi, kao konstitutivni narodi u Federaciji Bosne i Hercegovine, zajedno s ostalima i građanima Županije Posavske, ravnopravno ostvaruju svoja ustavna prava sukladno ovome Ustavu, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavu Bosne i Hercegovine.3
Sastav svih tijela vlasti u Županiji i općinama Županije mora odražavati nacionalnu strukturu pučanstva Županije, odnosno općine, ukoliko Ustavom Federacije nije drugačije utvrđeno.
Službeno ime Županije je: ŽUPANIJA POSAVSKA.
Sjedište Županije je: Orašje.
Teritorij Županije obuhvaća područja općina:
1. Domaljevac-Šamac
2. Odžak
3. Orašje4
Županija ima grb, zastavu i pečat, kao i druga znamenja o kojima odluči Skupština Županije.
Znamenja Županije iz stavka 1. ovog članka upotrebljavat će se uz znamenje Federacije, sukladno zakonima Federacije i Županije.
Grb Županije Posavske je u obliku stiliziranog štita oivičenog zlatnom crtom, podijeljenog na tri polja različite veličine s dvije paralelne zlatne crte usmjerene koso od donje lijeve ka gornjoj desnoj strani polja.
Gornji dio polja podijeljen je na crveno-bijela polja - kvadrate, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu crvene boje.
Srednje polje grba je bijele boje s dva ravnomjerno raspoređena ljiljana zlatne boje.
Donje polje grba je plave boje, s četiri simetrično raspoređene vijugave bijele crte.5
Zastava Županije Posavske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i zelene, s grbom Županije Posavske u sredini.
Omjer širine i duljine zastave je 1:2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i zelena. Crvena i bijela boja čine po 42 posto, a zelena boja 16 posto zastave.
Grb Županije Posavske je smješten u sredinu zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.6
Službeni jezici Županije su: hrvatski jezik, bosanski jezik i srpski jezik.
Službena pisma su latinica i ćirilica.
Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave.7
Županija može, zajedno s drugim županijama s hrvatskim većinskim pučanstvom, osnovati Vijeće Županija u cilju uskladbe politike i djelatnosti u pitanjima od zajedničkog interesa za te Županije.
Radi efikasnijeg obavljanja poslova iz djelokruga Županije, Županija može osnovati, zajedno sa drugim Županijama, zajedničko tijelo sukladno posebnom sporazumu.
II. LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE
U ostvarivanju svojih ovlasti, Županija:
a) Poduzima sve potrebite mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u Ustavu Federacije i predviđenih u instrumentima u Aneksu Ustava Federacije i djeluje sukladno s Ustavom Federacije i ovim Ustavom;
b) Izvršava svoje ovlasti vodeći računa o nacionalnoj strukturi pučanstva u svakoj općini.
Županija posebice poduzima mjere za ostvarivanje prava svih izbjeglih i prognanika na slobodan povratak domovima svog podrijetla i obitavanja, iz kojih su prognani, na povrat sve imovine oduzete u tijeku etničkog progona, kao i nadoknadu sve imovine koja im ne može biti vraćena.
Prava iz stavka 1. ovog članka ostvaruju se sukladno federalnim i županijskim propisima.
Županija će osigurati suradnju svih tijela vlasti Županije i općina u njenom sastavu.
III OVLASTI ŽUPANIJSKE VLASTI
Županija ima ovlasti koje nisu Ustavom Federacije izričito povjerene federalnoj vlasti, a poglavito za:
a) donošenje odluka, u okviru utvrđene ekonomske politike, za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja,
b) financiranje djelatnosti županijske vlasti ili djelatnosti pod njenim pokroviteljstvom, oporezivanjem, posudbom ili drugim sredstvima,
c) uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje imaju jedinstvene federalne uniforme sa oznakama Županije,
d) utvrđivanje naobrazbene politike, uključujući donošenje propisa o naobrazbi, te osiguranje naobrazbe,
e) utvrđivanje i provedbu kulturne politike,
f) utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se odnose na uređivanje i izgradnju stambenih objekata,
g) utvrđivanje politike u svezi sa reguliranjem i osiguranjem javnih službi,
h) donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje,
i) donošenje propisa o lokalnim poslovima i karitativnim djelatnostima i njihovo unapređivanje,
j) donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti,
k) utvrđivanje politike u svezi sa osiguranjem radio i TV postaja, uključujući donošenja propisa o osiguranju njihovog djelovanja, te osiguranje njihovog rada,
l) provedbu socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite,
m) stvaranje i provedbu politike županijskog turizma, razboj turističkih resursa.
Ovlasti iz članka III.2. Ustava Federacije mogu biti ostvarene zajednički ili odvojeno, ili od strane Županije uz koordinaciju sa Federalnom vlašću, sukladno odredbama Ustava Federacija i zakona.
Županija može, sukladno Ustavu Federacije, zakonom prenijeti dio svojih ovlasti na općine na svom teritoriju ili na federalnu vlast.
Zakonodavnu vlast Županije obavlja Skupština.
Skupština Županije je jednodomna.
Skupština Županije (u daljnjem tekstu: Skupština) sastoji se od 21 zastupnika.8
Zastupnici u Skupštini biraju se na razdoblje od 4 (četiri) godine.9
Zastupnike u Skupštini biraju glasači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na cijeloj teritoriji Županije, sukladno Ustavu Federacije i zakonu. Svaki glasač može dati jedan tajni glas bilo kojoj od registriranih stranaka.
Svaka registrirana stranka dužna je, prije izbora, objaviti popis svojih kandidata.
Izabrani zastupnici Skupštine iz svake strane su osobe sa vrha liste te stranke, prema broju dobivenih glasova.
Zamjene za zastupnike vrši se od osoba koje slijede na vrhu ostatka liste.
Svaki građanin s pravom glasa može biti biran za zastupnika u Skupštini.
Skupština će biti sazvana prvi put najkasnije 10 dana nakon objavljivanja rezultata izbora.
Skupština ima predsjednika i dva dopredsjednika koji se biraju iz reda različitih konstitutivnih naroda.
U Skupštini se formira klub zastupnika konstitutivnog naroda uz uvjet da u Skupštini postoji najmanje jedan zastupnik tog konstitutivnog naroda.
Svaki klub konstitutivnog naroda predlaže jednog kandidata iz reda svojih članova za izbor na mjesto predsjednika ili dopredsjednika Skupštine kojeg potvrđuje Skupština u skladu sa svojim poslovnikom.
Ako jedan konstitutivni narod nije zastupljen u Skupštini, mjesto dopredsjednika iz tog konstitutivnog naroda ostaje upražnjeno.
Postupak izbora predsjednika i dopredsjednika Skupštine preciznije će se regulirati poslovnikom o radu Skupštine. 10
Skupština donosi Poslovnik o svom radu.
Skupština zasjeda javno, osim u izuzetnim okolnostima predviđenim poslovnikom Skupštine i objavljuje izvješća o zasjedanjima i odlukama.
Zastupnici u Skupštini neće biti krivično gonjeni ni odgovorni u građanskom postupku za djela u vršenju svoje dužnosti.
Nijedan zastupnik neće biti pritvoren ili uhićen od strane bilo kojeg tijela federalne ili županijske vlasti bez odobrenja Skupštine.
Skupština:
a) priprema i usvaja Ustav Županije
b) donosi zakone i ostale propise neophodne za izvršenje ovlasti Županije
c) usvaja proračun Županije i donosi zakone o oporezivanju i na drugi način osigurava potrebito financiranje
d) odobrava zaključivanje međunarodnih sporazuma s državama i međunarodnim organizacijama u skladu s Ustavom Federacije i ovim Ustavom
e) donosi poslovnik o radu Skupštine
f) bira predsjednika i dopredsjednike Skupštine te ostale dužnosnike sukladno Ustavu i zakonima
g) potvrđuje Vladu Županije
h) bira izaslanike Županije u Dom naroda Parlamenta Federacije iz reda zastupnika Skupštine sukladno Ustavu Federacije
i) provodi istrage i u tu svrhu može zahtijevati pribavljanje dokaza u vidu isprava i iskaza svjedoka, ne ulazeći u nadležnost sudbene vlasti
j) daje autentično tumačenje Ustava, zakona i drugih propisa koje donosi
k) vrši i druge poslove iz svog djelokruga. 11
Pitanje izjašnjavanja građana putem referenduma uredit će se posebnim zakonom.12
Skupština dvotrećinskom većinom:
a) priprema i usvaja Ustav Županije,
b) donosi zakon o prenošenju ovlasti Županije na općinsku ili federalnu vlast.
c) 13
Ostale odluke iz svog djelokruga Skupština donosi natpolovičnom većinom glasova zastupnika u Skupštini.
Županijski zakoni stupaju na snagu kao što je u njima određeno, ali ne prije nego što budu objavljeni u službenom glasilu Županije.
Ostali propisi Županije mogu stupiti na snagu kao što je u njima određeno, a najranije danom donošenja.14
Kandidata za mjesto predsjednika Vlade imenuje predsjednik Skupštine u konzultaciji s dopredsjednicima Skupštine.
Kandidat za mjesto predsjednika Vlade predlaže ministre.
Vladu čine predsjednik Vlade i ministri.
Vlada ima zamjenike predsjednika Vlade koji se biraju iz reda ministara.
Vladu potvrđuje Skupština većinom glasova od ukupnog broja zastupnika.
Vlada preuzima dužnost nakon potvrđivanja u Skupštini.
Sastav Vlade odražava nacionalni sastav pučanstva Županije.23
Vladi prestaje mandat ako joj u bilo koje vrijeme Skupština izglasa nepovjerenje.24
Ustroj Vlade uređuje se posebnim zakonom sukladno Ustavu.
Vlada je odgovorna za:
a) provedbu županijske politike, predlaganje i izvršavanje zakona i drugih propisa
b) pripremu prijedloga proračuna Županije
c) osiguranje suradnje s ombudsmenima
d) nadzor nad istragom i krivičnim gonjenjem u svezi s kršenjem županijskih zakona, kao i nadzor nad županijskom policijom
e) osiguranje nacionalne strukture policije, tako da ona odražava nacionalnu strukturu pučanstva Županije, s tim da nacionalna struktura policije svake općine mora odražavati nacionalnu strukturu pučanstva te općine
f) vršenje drugih nadležnosti utvrđenih ovim Ustavom i drugim propisima.
Vlada je ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u izvanrednim okolnostima i kad Skupština nije u stanju djelovati.
Propis donesen sukladno stavku 1. ovog članka prestaje važiti čim prestanu uvjeti zbog kojih Skupština nije bila u mogućnosti djelovati, a najkasnije 60 dana od njegovog objavljivanja u službenom glasilu Županije.
Predsjednik Vlade, zamjenici predsjednika Vlade i ministri neće biti građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti.25
Sudsku funkciju u Županiji vrše Županijski/Kantonalni sud i Općinski sud.26
Sudbena vlast u Županiji je samostalna i neovisna i vrši se na temelju Ustava i zakona Federacije i Županije.
Sudovi u Županiji osiguravaju jednak položaj svim stranama u sudskim postupcima.
Svi sudski postupci su javni ukoliko za određene izuzetne situacije nije drugačije određeno. Sve presude se javno objavljuju.
Sudovi se osnivaju zakonom.27
Županijski /Kantonalni sud ima žalbenu nadležnost u odnosu na općinske sudove u Županiji i prvostupanjsku nadležnost u stvarima koje ne spadaju u nadležnost općinskih sudova te druge nadležnosti utvrđene zakonom.28
Odluke Županijskog suda, donesene po žalbama na odluke općinskih sudova, su konačne i obavezujuće.
Suce Županijskog/Kantonalnog suda, uključujući i predsjednika Županijskog/Kantonalnog suda, bira, imenuje, provodi stegovni postupak i smjenjuje Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće) sukladno zakonu.29
Suci Županijskog/ Kantonalnog suda, osim pričuvnih sudaca, imenuju se doživotno, osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u mirovinu ili ako ih s razlogom ne smijeni Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće sukladno zakonu. Starosna dob propisana za obvezni odlazak u mirovinu sudaca Županijskog/Kantonalnog suda utvrđuje se zakonom.
Uvjeti za obnašanje dužnosti uključujući i imunitet za suce Županijskog/Kantonalnog suda utvrđuju se zakonom.
Plaće i druge nadoknade sucu ne mogu biti umanjene za vrijeme obnašanja sudačke dužnosti, osim kao posljedica stegovnog postupka sukladno zakonu.30
Svi suci Županijskog i općinskih sudova bit će ugledni pravnici najviših moralnih osobina.
Suci Županijskog i općinskih sudova neće biti krivično gonjeni niti odgovorni u građanskom postupku za bilo koju radnju učinjenu u vršenju svoje funkcije.
D. MEHANIZAM ZAŠTITE VITALNOG NACIONALNOG INTERESA32
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda se odnose na:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu zastupljeni u zakonodavnim izvršnim i pravosudnim tijelima vlasti,
- identitet jednog konstitutivnog naroda,
- ustavne amandmane,
- organizaciju tijela javne vlasti,
- prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka,
- obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturnog naslijeđa,
- teritorijalnu organizaciju,
- sustav javnog informiranja i
- druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova zastupnika konstitutivnih naroda u Skupštini.33
Ako najmanje dvoje, od predsjednika i dopredsjednika Skupštine, tvrde da neki zakon potpada u listu vitalnih interesa utvrđenih u prethodnom članku, za usvajanje takvog zakona potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini.
Predsjednik i dopredsjednici Skupštine dužni su u roku od sedam dana odlučiti potpada li neki od zakona, propisa ili akata pod listu iz članka 54.a ovog Ustava.
Ako samo predsjednik ili samo jedan od dopredsjednika tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda Skupštine može proglasiti da je riječ o pitanju s liste vitalnih nacionalnih interesa.34
U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u Skupštini odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta, potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini.
Ako se većina iz stava 1. ovog članka ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije koji donosi konačnu odluku o tome odnosi li se dati zakon, propis ili akt na vitalni interes konstitutivnog naroda.
Ako sud odluči da se radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra neusvojenim te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta.
U slučaju da Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom interesu, zakon, propis ili akt se smatra usvojenim odnosno usvaja se jednostavnom većinom glasova.35
U ostvarivanju svojih nadležnosti svaka općina:
a) poduzima sve potrebite mjere zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u Ustavu Federacije i predviđenih u instrumentima u aneksu Ustava Federacije i djeluje sukladno Ustavu Federacije, ovim Ustavom i statutom općine
b) izvršava svoje nadležnosti vodeći računa o nacionalnoj strukturi pučanstva u toj općini
U općini se ostvaruje lokalna samouprava i vrše poslovi predviđeni ovim Ustavom i oni koje na njih prenose Županija ili Federacija.
Lokalna samouprava ostvaruje se vršenjem nadležnosti utvrđenih ovim Ustavom, županijskim zakonom i statutom općine.
U općini se posebice:
a) ostvaruju i razvijaju materijalni i drugi uvjeti za život i rad i zadovoljenje materijalnih i zajedničkih potreba, u skladu sa utvrđenom politikom i propisima Županije i Federacije
b) izgrađuju i održavaju putevi, vodovod i ostala infrastruktura lokalnog značaja
c) poduzimaju mjere za osiguranje higijene i zdravlja
d) upravlja javnim dobrima u javnoj uporabi lokalnog značaja
e) donose propisi o oporezivanju i na druge načine osigurava potrebito financiranje koje nije osigurala županijska ili federalna vlast
f) donose propisi za izvršavanje općinskih nadležnosti
g) osiguravaju opći uvjeti za snabdijevanje građana i vršenje uslužnih djelatnosti
Općina ima Statut.
Statut i drugi propisi općine moraju biti sukladni Ustavu Federacije, ovom Ustavu i Županijskom zakonodavstvu.
Svaka općina ima Općinsko vijeće.
Broj članova Općinskog vijeća utvrđuje se Statutom općine.36
1. Općina ima Općinsko vijeće i općinskog načelnika.
2. Mandat članova Općinskog vijeća i općinskog načelnika traje četiri godine.37
Općinske vijećnike i općinskog načelnika biraju demokratskim putem birači na neposrednim i tajnim izborima na cijelom području općine na način utvrđen zakonom.
Svaki birač, u skladu sa zakonom, može biti biran za općinskog vijećnika ili za općinskog načelnika.38
Općinsko vijeće odgovorno je za:
a) pripremanje i donošenje Statuta općine, koji se usvaja dvotrećinskom većinom vijećnika općinskog vijeća
b) organiziranje izbora predsjednika općinskog vijeća
c) 39
d) usvajanje općinskog proračuna i donošenje propisa o oporezivanju i osiguravanje na druge načine potrebnog financiranja koje nije osigurala županijska ili federalna vlast
e) donošenje poslovnika o svom radu
f) donošenje drugih propisa u izvršavanju općinskih ovlasti
Općinsko vijeće zasjeda javno, osim u izuzetnim slučajevima predviđenim Poslovnikom, i vodi zapisnike o raspravama i donesenim odlukama.
Općinski propisi stupaju na snagu kao što je u njima propisano, ali ne prije nego budu objavljeni u službenom glasniku općine.
Statutom općine utvrđuje se postupak izbora predsjednika (predsjedatelja) Općinskog vijeća i postupak opoziva općinskog načelnika sukladno Zakonu o izravnom izboru općinskog načelnika u F BiH.40
Svaka općina ima općinskog načelnika.
Općinski načelnik i predsjednik (predsjedatelj) Općinskog vijeća u općinama ili općinskim vijećima višenacionalnog sastava ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih, izuzev u onim općinama u kojima jedan konstitutivni narod čini više od 80% stanovnika, prema posljednjem popisu stanovništva u BiH.41
Nespojive su funkcije općinskog načelnika i općinskog vijeća.
Općinski načelnik odgovoran je za:
a) imenovanje i smjenjivanje općinskih dužnosnika
b) provođenje općinske politike, izvršavanje općinskih propisa i prenesenih nadležnosti općini od županijske ili federalne vlasti
c) osiguranje suradnje općinskih dužnosnika sa ombudsmenima
d) podnošenje izvješća općinskom vijeću i javnosti o provođenju općinske politike i svojim aktivnostima
e) 42
f) pripremanje prijedloga koje razmatra općinsko vijeće, i
g) za obavljanje drugih ovlasti utvrđenih zakonom i Statutom općine.
Općinski sudovi osnivaju se zakonom Županije.
Financiranje općinskih sudova se vrši iz proračuna Županije.
Općinski sud se osniva na području općine.
Za dvije ili više općina može se osnovati jedan općinski sud.
Općinski sudovi imaju izvornu nadležnost za sve građanske i krivične stvari, osim ako Ustavom Federacije, ovim Ustavom, zakonom Federacije ili zakonom Županije dio izvorne nadležnosti nije prenesen na neki drugi sud.
Suce općinskih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabire, imenuje, provodi stegovni postupak i smjenjuje Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće sukladno zakonu.43
Suci općinskih sudova osim pričuvnih sudaca, imenuju se doživotno osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u mirovinu ili ako ih s razlogom ne smijeni Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće sukladno zakonu.
Starosna dob propisana za obvezni odlazak u mirovinu sudaca općinskih sudova utvrđuje se zakonom.
Uvjeti za obnašanje dužnosti, uključujući i imunitet za suce općinskih sudova utvrđuju se zakonom.
Plaće i druge nadoknade sucima ne mogu biti umanjene za vrijeme obnašanja sudačke dužnosti, osim kao posljedica stegovnog postupka, sukladno zakonu.44
VI. AMANDMANI NA USTAV ŽUPANIJE
Amandmane na Ustav Županije može predlagati predsjednik Skupštine, Vlada, većina zastupnika u Skupštini i klubovi konstitutivnih naroda.
Predloženi amandman na Ustav Županije neće se konačno razmatrati u Skupštini prije isteka roka od 2 tjedna nakon što je prvi put podnesen.
Predloženi amandman usvaja se dvotrećinskom većinom glasova zastupnika u Skupštini.45
Nijednim amandmanom na Ustav Županije ne mogu se ukinuti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrđenih u Ustavu Federacije i instrumentima predviđenim u Aneksu Ustava Federacije.
VII. USVAJANJE I STUPANJE NA SNAGU USTAVA ŽUPANIJE I PRIJELAZNA RJEŠENJA
Ustav Županije usvojit će i proglasit Skupština u prijelaznom razdoblju, koja se sastoji od po 5 odbornika iz svake općinske skupštine, koje između sebe biraju odbornici u svakoj općinskoj skupštini, izabrani na izborima 1990. godine i s još važećim mandatom.
Ustav se usvaja dvotrećinskom većinom glasova zastupnika u Skupštini i stupa na snagu u ponoć onog dana kada ga Skupština usvoji, a objavit će se u "Narodnim novinama Županije Posavske".46
Nijedna osoba osuđena za ratne zločine ili protiv koje je pokrenut sudski postupak zbog počinjenih ratnih zločina ne može biti izabrana ni na jednu javnu funkciju u Županiji.
Objavljeni rezultati popisa pučanstva iz 1991. godine koristit će se u proračunima koji zahtijevaju podatke o pučanstvu.
Amandmani na Ustav Županije Posavske stupaju na snagu u ponoć onog dana kada ih Skupština usvoji, a objavit će se u "Narodnim novinama Županije Posavske".
__________
1 Ustav Županije Posavske objavljen je u "Narodnim novinama Županije Posavske", broj: 1/96 od 10. travnja 1996.godine
2 Sadrži: Amandman od 23. studenog 1996. godine ("Narodne novine Županije Posavske", broj: 3/96), Amandman od 30. studenog 1999. godine ("Narodne novine Županije Posavske", broj: 7/99), Amandman od 12. travnja 2000. godine ("Narodne novine Županije Posavske", broj: 3/00), Amandman od 17. srpnja 2000. godine ("Narodne novine Županije Posavske", broj: 5/00), Amandman od 01.10.2004. godine koji sadrži Amandmane V-XII ("Narodne novine Županije Posavske", broj: 7/04) i Amandmane XIII-XXXIII ("Narodne novine Županije Posavske", broj: 18/21) od 16.12.2021.godine
3 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XIII
4 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XIV
5 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom od 12. travnja 2000. godine
6 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom od 12. travnja 2000. godine
7 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXXIII
8 Stavak 1. prvobitnog članka mijenjao se Amandmanom iz 17. srpnja 2000. godine, a stavak 2. prvobitnog članka brisan je Amandmanom XV
9 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XVI
10 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XVII
11 Prvobitni članka zamijenjen je Amandmanom XVIII
12 Članak 26.a je novi članak koji je dodan Amandmanom XIX
13 Točka c) stavka 1. prvobitnog članka brisana je Amandmanom XX
14 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXI
15 Prvobitni članak brisan je Amandmanom XXII
16 Prvobitni članak brisan je Amandmanom XXII
17 Prvobitni članak brisan je Amandmanom XXII
18 Prvobitni članak brisan je Amandmanom XXII
19 Prvobitni članak brisan je Amandmanom XXII
20 Prvobitni članak brisan je Amandmanom XXII
21 Prvobitni članak brisan je Amandmanom XXII
22 Prvobitni članak brisan je Amandmanom XXII
23 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXIII
24 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXIII
25 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXIV
26 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXV
27 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXVI
28 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXVI
29 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXVII
30 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXVII
31 Prvobitni članak brisan je Amandmanom XXVIII
32 Amandmanom XXIX dodan je novi naslov
33 Članak 54.a dodan je Amandmanom XXIX
34 Članak 54.b dodan je Amandmanom XXIX
35 Članak 54.c dodan je Amandmanom XXIX
36 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom od 23. studenog 1996. godine, zatim Amandmanom od 30. studenog 1999. godine, zatim Amandmanom V
37 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom VI
38 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom VII
39 Točka c) brisana je Amandmanom VIII
40 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom IX
41 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom X
42 Točka e) brisana je Amandmanom XI
43 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXX
44 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXX
45 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XXX
46 U prvobitnom članku stavak 2. zamijenjen je Amandmanom XXXI
47 Navedeni članak brisan je Amandmanom XXXII
48 Navedeni članak brisan je Amandmanom XXXII
49 Navedeni članak brisan je Amandmanom XXXII
50 Navedeni članak brisan je Amandmanom XXXII
51 Navedeni članak brisan je Amandmanom XXXII
52 Navedeni članak brisan je Amandmanom XXXII
53 Prvobitni članak zamijenjen je Amandmanom XII