* Odredbe čl. 53. i 54. i člana 58. st. 2. i 3. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u tijelima državne službe u Hercegbosanskoj županiji ("Nar. novine Hercegbosanske županije", br. 1/2014, 5/2016 i 1/2022), prestale su da važe danom početka primjene Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna Hercegbosanske županije ("Nar. novine Hercegbosanske županije", br. 8/2022), odnosno 1. avgusta 2022. godine.
ZAKON O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA U TIJELIMA DRŽAVNE SLUŽBE U HERCEGBOSANSKOJ ŽUPANIJI("Nar. novine Hercegbosanske županije", br. 1/2014, 5/2016, 1/2022, 8/2022 - dr. zakon i 10/2022) |
Predmet Zakona
1. Ovim Zakonom uređuje se radno-pravni status državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Županija).
2. Ovim Zakonom uređuje se i radno-pravni status državnih službenika i namještenika u jedinicama lokalne samouprave Hercegbosanske županije ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
3. Državni službenik je osoba postavljena rješenjem na radno mjesto državnog službenika u tijelo državne službe sukladno Zakonu, koji obavlja poslove temeljne djelatnosti iz mjerodavnosti tijela državne službe, a status državnog službenika stiče danom upisa u registar državnih službenika.
4. Namještenik je osoba raspoređena i postavljena rješenjem na radno mjesto namještenika u tijelo državne službe sukladno Zakonu, koji obavlja dopunske poslove temeljne djelatnosti iz mjerodavnosti tijela državne službe za koje je propisan kao uvjet stručni upravni ispit, a status namještenika stječe postavljenjem na radno mjesto namještenika.
Propisi o radu
Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuje se Zakon o radu, ostali zakoni i opći propisi kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa.
Načelo javnog natjecanja i profesionalne sposobnosti
1. Upošljavanje i unaprjeđenje profesionalne karijere državnog službenika i namještenika temelji se na javnom natječaju, odnosno javnom oglasu i profesionalnoj sposobnosti.
2. Upošljavanje u tijelima državne službe, državnih službenika i namještenika bez javnog natječaja odnosno javnog oglasa moguće je samo u slučajevima i prema uvjetima izričito propisanim ovim Zakonom.
a) jedinstva procedura i kriterija za prijem u državnu službu;
b) jedinstva planova i programa za obuku državnih službenika i namještenika;
c) jedinstvene politike upravljanja ljudskim resursima;
d) jedinstvenog Registra državnih službenika i namještenika;
e) jasno uređenog sustava plaća i naknada;
Načelo proporcionalne nacionalne zastupljenosti
1. Struktura državnih službenika i namještenika u državnoj službi Županije okvirno odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine.
2. Nacionalna pripadnost državnog službenika odnosno namještenika zasniva se na dragovoljnom izjašnjavanju.
3. Vlada Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu Vlada Županije) odnosno druga mjerodavna tijela vlasti (u daljnjem tekstu: mjerodavna tijela), nadziru zastupljenost državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe i poduzimaju odgovarajuće mjere da se ostvari poštivanje načela proporcionalne zastupljenosti u odnosu na nacionalnu pripadnost.
Načelo o ravnopravnosti spolova
Vlada Županije odnosno mjerodavno tijelo promicat će ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima državne službe Županije i voditi računa o ostvarivanju načela ravnopravne zastupljenosti spolova u tijelima državne službe, te poduzimati posebne mjere kada je zastupljenost jednog spola osjetno neuravnotežena.
Načelo zabrane diskriminacije
Prilikom zapošljavanja, ocjenjivanja, promicanja, raspoređivanja kao i u drugim statusnim i radno-pravnim pitanjima najstrože se zabranjuje diskriminacija državnih službenika i namještenika temeljem njihove nacionalnosti, spola, socijalnog podrijetla, entitetskog državljanstva, prebivališta, religije, političkog i drugog uvjerenja, rase, rođenja, bračnog statusa, godina starosti, imovinskog stanja, hendikepiranosti ili drugog statusa.
Načelo jedinstvenog sustava državne službe
1. Ovim Zakonom i podzakonskim popisima donesenim temeljem ovog Zakona osigurava se jednak položaj državnih službenika i namještenika u Županiji u odnosu na državne službenike i namještenike u drugim županijskim i federalnim tijelima državne službe.
2. Vlada Županije poduzima mjere koje će osigurati jedinstvo sustava državne službe u Županiji sa sustavom državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine, a naročito putem:
a) jedinstva procedura i kriterija za prijem u državnu službu;
b) jedinstva planova i programa za obuku državnih službenika i namještenika;
c) jedinstvene politike upravljanja ljudskim resursima;
d) jedinstvenog Registra državnih službenika i namještenika;
e) jasno uređenog sustava plaća i naknada;
Zakonska načela
Državni službenici i namještenici u svom radu u tijelima državne službe osiguravaju poštivanje i primjenu sljedećih načela:
a) zakonitosti;
b) transparentnosti i javnosti;
c) odgovornosti;
d) učinkovitosti i ekonomičnosti;
e) profesionalne nepristranosti;
f) političke neovisnosti.
Gramatička terminologija
Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog spola podrazumijeva uključivanje oba spola.
DIO DRUGI - DRŽAVNI SLUŽBENICI
POGLAVLJE I RADNA MJESTA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Radna mjesta u državnoj službi
1. Državni službenik se postavlja na jedno od sljedećih radnih mjesta:
a) Državni službenici s posebnim ovlastima i odgovornostima:
1) rukovoditelj samostalne uprave i rukovoditelj samostalne upravne organizacije Županije,
2) rukovoditelj uprave i rukovoditelj upravne organizacije u sastavu županijskog ministarstva.
3) tajnik s posebnim zadatkom
b) Rukovodeći državni službenici:
1) tajnik tijela državne službe,
2) pomoćnik rukovoditelja tijela državne službe.
3) glavni županijski inspektor.
c) Ostali državni službenici:
1) šef temeljne ustrojbene jedinice kojom ne rukovodi rukovodeći državni službenik,
2) šef unutarnje ustrojbene jedinice,
3) inspektor,
4) stručni savjetnik,
5) viši stručni suradnik,
6) stručni suradnik.
3. Vlada Županije propisuje vrstu i složenost poslova koji se vrše u okviru radnih mjesta državnih službenika iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog županijskog Ministarstva pravosuđa i uprave (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
4. Kategorije u okviru radnih mjesta državnih službenika utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe u skladu s ovim zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovog Zakona.
Podrazredi radnih mjesta u državnoj službi
1. Vlada Županije može radi djelotvornog praćenja rada državnih službenika, njihovog unapređenja i stimuliranja radi zalaganja na poslu, posebnim propisom odrediti podrazrede u okviru svakog radnog mjesta iz članka 10. stavak (1) točka c) alineja 3) do 6) ovoga Zakona koji sadrži osnovno službeno zvanje i oznaku podrazreda tog službenog zvanja.
2. Propisom Vlade Županije iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se uvjeti i način promicanja državnog službenika unutar radnog mjesta prema podrazredima.
3. Ukoliko Vlada Županije donese poseban propis o podrazredima, prijem u državnu službu na radna mjesta iz članka 10. stavak 1. točka c) alineja (3) do 6) ovoga Zakona, vrši se isključivo u najniži podrazred tog radnog mjesta, što se utvrđuje rješenjem o postavljenju, osim u slučaju kada je primljeni kandidat već bio postavljen na višem radnom mjestu u odnosu na radno mjesto za koje vrši prijem državnih službenika.
4. Razvrstavanje državnih službenika unutar svakog podrazreda je temelj za razvrstavanje po platnim razredima unutar osnovnog službenog zvanja.
Rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije
1. Rukovoditelj samostalne uprave i samostalne upravne organizacije rukovodi upravom, odnosno upravnom organizacijom i odgovoran je za obavljanje svih poslova iz mjerodavnosti uprave, odnosno upravne organizacije.
2. Rukovoditelj iz stavka 1. ovog članka za svoj rad i upravljanje odgovara Vladi županije.
Rukovoditelj uprave i upravne organizacije koje se nalaze u sastavu ministarstva
1. Rukovoditelj uprave i upravne organizacije koje se nalaze u sastavu ministarstva rukovodi upravom ili upravnom organizacijom i odgovoran je za obavljanje svih poslova iz mjerodavnosti uprave, odnosno upravne organizacije.
2. Rukovoditelj iz stavka 1. ovog članka za svoj rad i upravljanje odgovara ministru u čijem sastavu se nalazi uprava, odnosno, upravna organizacija i Vladi županije.
Tajnik s posebnim zadatkom
1. Tajnik sa posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih Zakonom, poslovnicima o radu tijela izvršne i zakonodavne vlasti i drugim propisima Županije.
2. Tajnici sa posebnim zadatkom su: tajnik Skupštine Županije, tajnik Vlade Županije i tajnik sa posebnim zadatkom sukladno posebnim propisima.
3. Tajnik sa posebnim zadatkom za svoj rad i rad službe kojom rukovodi odgovara tijelu izvršne odnosno zakonodavne vlasti u Županiji koje gaje imenovala na tu funkciju.
Tajnik tijela državne službe
1. Tajnik tijela državne službe obavlja poslove od značaja za unutarnje ustrojstvo i rad tijela državne službe, koordinira radom temeljnih ustrojbenih jedinica, surađuje između tijela i drugih tijela državne službe i pravnih osoba, prati izvršenje programa rada tijela državne službe i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih resursa za koje je ovlašten, obavlja i druge poslove koje mu odredi rukovoditelj tijela državne službe.
2. Tajnik tijela državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju tijela državne službe.
Pomoćnik rukovoditelja tijela državne službe
1. Pomoćnik rukovoditelja tijela državne službe rukovodi temeljnom ustrojbenom jedinicom i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih resursa koji se odnose na temeljnu ustroj benu jedinicu kojom rukovodi.
2. Pomoćnik rukovoditelja tijela državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju tijela državne službe.
Glavni inspektor
1. Glavni županijski inspektor rukovodi poslovima koji se odnose na inspekcijski nadzor nad provođenjem federalnih i županijskih zakona, drugih propisa i općih akata, odnosno propisa općine koji spadaju u njihovu nadležnost.
2. Glavni inspektor za svoj rad i rad inspekcije kojom rukovodi odgovara rukovoditelju tijela državne službe.
3. Glavni inspektor je rukovodeći državni službenik s posebnim ovlastima.
Šef temeljne ustrojbene jedinice kojom ne rukovodi rukovodeći državni službenik
1. Šef temeljne ustrojbene jedinice kojom ne rukovodi rukovodeći državni službenik obavlja najsloženije poslove i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih resursa za koje je ovlašten u temeljnoj ustrojbenoj jedinici kojom rukovodi.
2. Šef temeljne ustrojbene jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju tijela državne službe.
Šef unutarnje ustrojbene jedinice
1. Šef unutarnje ustrojbene jedinice rukovodi unutarnjom jedinicom, obavlja najsloženije poslove i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih resursa za koje je ovlašten u unutarnjoj ustrojbenoj jedinici kojom rukovodi.
2. Šef unutarnje ustrojbene jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodećem državnom službeniku koji rukovodi temeljnom ustrojbenom jedinicom, odnosno tajniku tijela državne službe ukoliko u tijelu državne službe nema rukovodećeg državnog službenika koji rukovodi temeljnom ustrojbenom jedinicom.
Inspektor
1. Inspektor obavlja najsloženije poslove upravnog nadzora koji se odnose na inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona, odnosno propisa jedinica lokalne samouprave i kolektivnih ugovora u organima državne službe i pravnim osobama sukladno svojim zakonskim mjerodavnostima.
2. Inspektor je državni službenik s posebnim ovlastima.
Stručni savjetnik
1. Stručni savjetnik obavlja najsloženije upravne i stručne poslove koji podrazumijevaju odgovornost, visok stupanj stručnosti i neovisnosti u određenim područjima rada u okviru ustrojbene jedinice.
2. Stručni savjetnik podnosi izvješće o svom radu pomoćniku rukovoditelja tijela državne službe, odnosno rukovoditelju ustrojbene jedinice.
Viši stručni suradnik
1. Viši stručni suradnik obavlja složenije upravne i stručne poslove koji podrazumijevaju odgovornost, veći stupanj stručnosti i neovisnosti u određenim područjima rada u okviru ustrojbene jedinice.
2. Viši stručni suradnik podnosi izvješće o svojemu radu rukovoditelju ustrojbene jedinice.
Stručni suradnik
Stručni suradnik obavlja određene vrste složenih poslova za koje je stručno osposobljen i koji su posebnim propisom određeni za to radno mjesto.
Imenovanje i ograničenje mandata
1. Rukovoditelja samostalne županijske uprave i rukovoditelja samostalne županijske upravne organizacije, rukovoditelja županijske uprave i rukovoditelja županijske upravne organizacije u sastavu ministarstva imenuje Vlada županije na razdoblje od 5 (pet) godina, izuzev šefa Ureda za borbu protiv korupcije kojeg Vlada Hercegbosanske županije imenuje na neodređeno vrijeme.
2. Tajnika s posebnim zadatkom imenuje tijelo izvršne, odnosno zakonodavne vlasti na razdoblje od 5 (pet) godina.
3. Tajnika tijela državne službe, pomoćnika rukovoditelja tijela državne službe i glavnog županijskog inspektora postavlja rukovoditelj tijela državne službe na razdoblje od 5 (pet) godina.
4. Za imenovanja i postavljenja na radna mjesta iz stavka 1., 2., i 3. ovog članka provodi se javni natječaj sukladno ovom Zakonu.
5. Nakon isteka razdoblja na koje su imenovani odnosno postavljeni državni službenici iz stavka 1., 2. i 3 ovog članka ostvaruju sva prava utvrđena ovim Zakonom.
POGLAVLJE II PRAVA I DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Prava državnog službenika
1. Državni službenik ima pravo:
a) na stalni radni odnos do stjecanja uvjeta za mirovinu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno;
b) na odsustvo utvrđeno ovim Zakonom, kao i na nastavak rada na istome ili sličnome radnom mjestu po isteku odsustva;
c) biti nagrađen na temelju zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno u poglavlju III. ovoga Zakona;
d) na plaću i druga materijalna prava na način utvrđen u poglavlju V. ovoga Zakona, kao i drugim propisima;
e) na potporu i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju;
f) na rad u prikladnim uvjetima, koji podrazumijevaju osiguranje nužnih organizacijskih i tehničkih uvjeta u kojima će moći obavljati zadatke u skladu sa načelima i standardima rada koji se zahtijevaju u državnoj službi, kao i zdrave uvjete rada bez izlaganja okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovo zdravlje ili sigurnost;
g) na zaštitu svojeg fizičkog i moralnog integriteta tijekom obavljanja službenih dužnosti;
h) da se nadređeni državni službenik prema njemu odnosi poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo;
i) utemeljiti ili se učlaniti u sindikat ili profesionalnu udrugu, sukladno zakonu;
j) na štrajk, sukladno zakonu;
k) kandidirati se na općim i lokalnim izborima, na način propisan ovim Zakonom;
l) na pošten i pravedan tretman u svim aspektima kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno podrijetlo, prebivalište, vjeroispovijest, politička i druga uvjerenja, spol, rasu, rođenje, bračni status, starosnu dob, imovno stanje, invalidnost ili drugi status.
Dužnosti državnog službenika
1. Državni službenik obavlja poslove predviđene opisom poslova radnog mjesta, primjenjuje i osigurava poštivanje ustavnopravnog poretka i zakona u županiji, Federaciji i državi Bosni i Hercegovini, savjesno, stručno i ne koristeći ih radi osobnog probitka.
2. Državni službenik je obvezan izvršavati naloge rukovoditelja tijela državne službe i rukovoditelja ustrojbene jedinice (u daljnjem tekstu: rukovoditelj jedinice) koje se odnose na vršenje službenih poslova utvrđenih u opisu radnog mjesta na koje je raspoređen, i obvezan je postupati po tim nalozima, ako nalozi nisu protivni zakonu i drugim propisima. Ako državni službenik primi nalog za kojeg se pretpostavlja da je nezakonit, ili da njegovo izvršenje može izazvati materijalnu štetu, ima pravo upozoriti izdavatelja naloga na te činjenice.
3. Ako izdavatelj naloga, i pored upozorenja, ostane pri nalogu, u tom je slučaju obvezan izdati nalog u pisanom obliku, ako već nije izdan u tom obliku. Ako je taj nalog izdao rukovoditelj jedinice, državni službenik će s tim nalogom upoznati rukovoditelja koji je nadređen rukovoditelju jedinice, a onda postupiti po nalogu, osim ako nalog predstavlja kazneno djelo, kada državni službenik ima pravo odbiti izvršenje takvog naloga i taj slučaj prijaviti mjerodavnom tužiteljstvu. Ako državni službenik izvrši pisani nalog čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, u tom slučaju za to odgovara državni službenik zajedno s izdavateljem tog naloga.
4. Državni službenik ne može biti pozvan na stegovnu ili drugu odgovornost zbog primjedbi stavljenih na nalog prema stavku 2. i 3. ovog članka.
5. Državni službenik je nepristran, te osobito:
a) izbjegava djelatnosti ili propuste u obavljanju svoje profesionalne dužnosti koje krše ili su nespojive s dužnostima utvrđenim ovim Zakonom i suzdržava se osobito od javnoga iznošenja svojih političkih uvjerenja i ne zlorabi vjerska uvjerenja;
b) ne traži i ne prihvaća za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, povlasticu, nagradu u novcu, uslugama ili slično.
6. Državni službenik je dužan:
a) prijaviti mjerodavnim tijelima slučajeve primanja bilo kakve dobiti, beneficija, naknade u novcu, uslugama ili drugih oblika koristi koje zahtjeva ili ostvari od fizičke ili pravne osobe bilo koji zaposlenik u tijelu državne službe u namjeri da u okviru svojih ovlasti učini što ne bi smio učiniti ili da ne učini što bi morao učiniti.
b) prijaviti mjerodavnim tijelima slučajeve davanja bilo kakve dobiti, beneficija, naknada u novcu, uslugama ili drugih oblika koristi koje učini ili obeća fizička ili pravna osoba bilo kojem zaposleniku u tijelu državne službe, u namjeri da zaposlenik u okviru svojih ovlasti učini što ne bi smio učiniti ili da ne učini što bi morao učiniti.
U slučajevima iz točke a) i b) ovog stavka državni službenik je dužan u pismenom obliku upoznat neposrednog rukovoditelja, s tim da zbog utemeljenog prijavljivanja ne može biti stegovno odgovoran niti imati bilo kakvih posljedica na svoj radnopravni status.
7. Državni službenik podliježe obveznom liječničkom pregledu jednom u tri godine, u cilju utvrđivanja njegove zdravstvene sposobnosti za vršenje poslova predviđenih za radno mjesto na koje je postavljeno.
8. Iznimno od odredaba stavka 7. ovoga članka, po pismenom nalogu rukovoditelja tijela državne službe službenik je dužan da se podvrgne liječničkom pregledu radi utvrđivanja njegove zdravstvene sposobnosti za vršenje poslova radnog mjesta na koje je postavljen, uvijek kada za to postoje naročito opravdani razlozi.
9. Državni službenik u obavljanju svojih zadataka osobito se rukovodi načelima utvrđenim u Etičkom kodeksu za državne službenike koje donosi Vlada Županije na prijedlog Ministarstva.
Nespojivosti s dužnostima državnog službenika
1. Državni službenik ne smije obavljati dužnost, aktivnost ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa s njegovim službenim dužnostima, a naročito:
a) ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio rukovoditelj tijela državne službe, sukladno propisu Vlade Županije koji se donosi na prijedlog Ministarstva, a sadrži slučajeve i uvjete u kojima se može dati ovakvo odobrenje;
b) smatra se da je državni službenik na odsustvu iz državne službe od trenutka kada bude izabran, izravno ili neizravno na javnu funkciju ili kada bude imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom tijelu ili na funkciju rukovoditelja organa državne službe ili za savjetnika nositelju funkcije na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini ili bude izabran na profesionalnu funkciju u sindikatu. Odredbe ovetočke odnose se na državnog službenika koji dužnost na koju je izabran, odnosno imenovan obnaša isključivo na profesionalnoj osnovi.
c) Državni službenik je dužan, u roku od 8 dana od dana izbora ili imenovanja o toj činjenici obavijestiti rukovoditelja tijela državne službe, koji donosi rješenje o odsustvu državnog službenika iz tijela državne službe i dostavlja ga Agenciji za državnu službu (u daljnjem tekstu Agencija).
d) državni službenik iz točke b) stavak 1. ovog članka može se vratiti na isto ili slično radno mjesto, s izuzetkom radnog mjesta državnog službenika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima iz članka 10. stavak 1. točka a) u istom ili drugom tijelu državne službe najkasnije u roku od jednog mjeseca od nastupanja sljedećih slučajeva: završetka mandata ili prestanka funkcije u zakonodavnom ili izvršnom tijelu na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini. (2) Državni službenik ne može biti član tijela političke stranke utvrđenih u aktima stranke i ne smije slijediti upute političkih stranaka u obavljanju poslova državne službe za koje je zadužen.
Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika
1. O pravima i dužnostima državnih službenika i namještenika iz radnog odnosa, temeljem ovog zakona i podzakonskih propisa, odlučuje rukovoditelj tijela državne službe, osim kada je ovim Zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugo tijelo.
2. O pravima i dužnostima iz stavka 1.ovog članka, donosi se rješenje.
3. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku i namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku.
4. Protiv rješenja iz stavka 2. ovog članka državni službenik i namještenik ima pravo u roku od osam (8) dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Žalbenom vijeću Vlade Hercegbosanske županije (u daljnjem tekstu: Žalbeno vijeće), radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja, ako za pojedina pitanja ovim Zakonom nije određen drugi rok i drugi organ.
5. Žalba odlaže izvršenje rješenja, osim ako ovim zakonom za pojedina pitanja nije drugačije određeno.
6. Rukovoditelj tijela državne službe dužan je izvršiti rješenje nadležnog inspektora kao i presudu suda koja se odnosi na prava i dužnosti državnog službenika iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.
POGLAVLJE III. POPUNA UPRAŽNJENIH RADNIH MJESTA, OCJENA RADA, UNAPRJEĐENJE, RASPORED U NIŽU KATEGORIJU I PREKOBROJNOST
Postavljenje državnog službenika na radno mjesto nakon donošenja pravilnika o unutarnjem ustrojstvu
1. Donošenjem novog pravilnik o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe ili izmjene i dopune tog pravilnika, rukovoditelj tijela državne službe vrši postavljenje zatečenih državnih službenika na radna mjesta za koja ispunjava predviđene uvjete.
2. U smislu odredbe prethodnog stavka, na radna mjesta rukovodećih državnih službenika rukovoditelj tijela državne službe može postaviti samo službenika koji je zatečen u istom statusu.
3. svim promjenama iz stavaka 1 i 2 ovog članka tijelo državne službe izvješćuje Ministarstvo i Agenciju.
Interni premještaj
1. Ukoliko u tijelu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika, rukovoditelj tijela državne službe može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na istoj ili sličnoj poziciji, s tim što premještaj državnog službenika koji se nalazi na istoj poziciji može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno mjesto iste pozicije, ako se cijeni da će stručne sposobnosti tih državnih službenika više doći do izražaja na radnim mjestima na kojima se vrši zamjena.
2. Pod sličnom pozicijom podrazumijeva se radno mjesto čija je pozicija ista kao i pozicija radnog mjesta sa kojeg se državni službenik premješta, a koja ima isti stupanj složenosti i po Pravilniku istu vrstu stručne spreme.
3. Rješenje o postavljenju putem internog premještaja dostavlja se Ministarstvu i Agenciji radi evidentiranja u Registru državnih službenika.
Sporazumno preuzimanje državnog službenika iz drugog tijela državne službe
1. Tijelo državne službe može sporazumno s drugim tijelom državne službe svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini i uz suglasnost ili na pismeni zahtjev državnog službenika, na istu ili nižu poziciju, preuzeti samo državnog službenika iz članka 10. stavka 1. točka c) ovog Zakona.
2. Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom između tijela državne službe. Primjerak sporazuma i rješenja o postavljenju dostavljaju se Ministarstvu i Agenciji radi evidentiranja u Registru državnih službenika.
Popuna upražnjenih radnih mjesta s liste prekobrojnih
1. Ako se popuna upražnjenog radnog mjesta iz članka 10. stavka 1. točka c) ovog Zakona ne izvrši na način propisan člankom 30 i 31. ovog zakona, odnosno, u tom slučaju rukovoditelj tijela državne službe podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta .
2. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi Ministarstvo i Agencija za sva tijela državne službe u Hercegbosanskoj županiji..
3. Popuna s liste prekobrojnih se vrši po kriterijima koje na prijedlog Ministarstva i mišljenja Agencije utvrdi Vlada Županije svojim propisom.
Interno oglašavanje
1. Ukoliko se upražnjeno radno mjesto iz članka 10. stavka 1. točka c) ovog Zakona ne može popuniti s liste prekobrojnih Agencija objavljuje interni oglas na službenoj web. stranici Vlade Županije, odnosno tijela državne službe koje se popunjava i na službenoj web stranici Agencije.
2. Pravo prijave na oglas imaju državni službenici iz tijela državne službe u Županiji.
3. Oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Interni oglas se provodi na način i po postupku koji je propisan za provođenje javnog natječaja, s tim što se u okviru internog oglasa ne provodi ispit općeg znanja.
Javno oglašavanje
1. Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u tijelu državne službe ne popuni internim oglasom, radno mjesto se popunjava putem javnog natječaja.
2. Javni natječaj priprema Agencija i objavljuje se u jednom dnevnom tisku koji se distribuira na širem teritoriju Bosne i Hercegovine, web stranici Vlade županije, odnosno tijela državne službe koje se popunjava i na službenoj Internet stranici Agencije.
3. Tekst javnog natječaja sadrži:
a) naziv upražnjenog radnog mjesta i broj izvršitelja,
b) opće uvjete iz članka 35. ovog Zakona,
c) posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu,
d) popis potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnošenja,
e) opis poslova upražnjenog radnog mjesta koji se objavljuje samo na web stranici Vlade županije i na Internet stranici Agencije.
4. Prijava na javni natječaj podnosi se u roku od 8 (osam) dana od dana objave na web stranici Agencije.
5. Troškove objavljivanja i poništavanja javnog natječaja snosi tijelo državne službe za čije se potrebe provodi natječaj.
6. Zahtjev za poništenje javnog natječaja, odnosno internog oglasa može se podnijeti najkasnije do isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj, odnosno oglas u slučaju ako u međuvremenu dođe do ukidanja oglašenog radnog mjesta ili je pokrenuta aktivnost na unutarnjem preustroju ili ukidanju tijela državne službe.
Opći uvjeti za prijem u radni odnos državnog službenika
1. Da bi određena osoba mogla biti primljena u radni odnos i postavljena na radno mjesto državnog službenika, mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je starija od 18 godina;
c) imati sveučilišnu diplomu ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII. stupnja stručne spreme ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava obrazovanja.
d) da je zdravstveno sposobna za vršenje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto;
e) da u posljednje tri godine do dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta nije otpuštena iz državne službe kao rezultat stegovne mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini;
f) da nije obuhvaćena odredbom članka IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine;
g) da mu pravomoćnom sudskom presudom nije izrečena zaštitna mjera, odnosno sigurnosna mjera zabrane obavljanja poziva u tijelu državne službe, odnosno radnog mjesta za koje se prijavljuje, a čije trajanje nije isteklo do krajnjeg roka za podnošenje prijave za natječaj.
h) u državnu službu ne mogu biti primljene osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela, čovječnosti, morala, javnog ili privatnog vlasništva, javne uprave i javnog interesa ili zbog pronevjere u javnom sektoru, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
Povjerenstva za provođenje javnog natječaja
1. Agencija imenuje posebno povjerenstvo za provođenje javnog natječaja (u daljem tekstu: povjerenstvo za natječaj), koje je nepristrano u provođenju javnog natječaja.
2. Povjerenstvo za natječaj čine tri člana, od kojih su dva člana državni službenici: jedan iz tijela državne službe na koji se javni natječaj odnosi, jedan predstavnik Agencije i jedan član koji se imenuje s liste eksperata koju utvrdi Ministarstvo.
3. Članovi povjerenstva za natječaj imaju zamjenike koji se angažiraju u slučaju odsutnosti ili spriječenosti nekog od članova u radu povjerenstva.
4. Članovi povjerenstva moraju imati akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom javnog natječaja, a za provođenje javnog natječaja za upražnjene pozicije državnih službenika iz članka 10. stavak 1. točka a) i b) ovog Zakona članovi Povjerenstva, osim ekspertnog člana, moraju imati radno iskustvo rukovodećeg državnog službenika.
5. Ministarstvo propisuje uvjete koje moraju ispunjavati eksperti, način izbora eksperata i utvrđuje listu eksperata.
6. Povjerenstvo za natječaj bira predsjedavajućeg među svojim članovima i usvaja poslovnik o radu većinom glasova svih članova.
7. Članovima povjerenstva za natječaj za rad u povjerenstvu pripada naknada čija se visina utvrđuje posebnim rješenjem rukovoditelja tijela državne službe prema kriterijima koje utvrdi Vlada županije na prijedlog Ministarstva financija, uz prethodno mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave, a isplata se vrši iz sredstava tijela državne službe za čije je potrebe povjerenstvo imenovano.
Ostavke i izuzimanje članova povjerenstva za natječaj
1. Ukoliko postoji sukob interesa koji se odnosi na člana povjerenstva za natječaj, taj član daje ostavku na članstvo u povjerenstvu.
2. Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena članova povjerenstva za natječaj.
3. Svaki prijavljeni kandidat može, najkasnije do pristupanja polaganju stručnog ispita odnosno ispita radnog mjesta, zatražiti od Agencije izuzimanje bilo kojeg člana povjerenstva temeljem:
a) sukoba interesa iz članka 27. ovoga Zakona;
b) očiglednog rizika od predrasuda i pristranosti;
c) nedostatka neophodnog profesionalnog stručnog znanja iz članka 36. stavak 4. ovog Zakona.
4. Protiv rješenja Agencije kojim se odlučuje o izuzeću, može se u roku od 3 (tri) dana izjaviti žalba Odboru državne službe za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Odbor za žalbe).
5. Odbor za žalbe je obvezan riješiti žalbu iz stavka 4. ovog članka u roku od 3 (tri) dana od dana primitka žalbe.
Javni natječaj
1. Javni natječaj obuhvaća:
a) ispit općeg znanja;
b) stručni ispit, odnosno ispit radnog mjesta
2. Vlada Županije na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvrđuje uvjete, način i program polaganja ispita iz stavka 1. ovog članka na način da osigura jedinstvo sustava državne službe u Županiji sa sustavom državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine putem jedinstva procedura i kriterija za prijem u državnu službu sukladno odredbama članka 7. stavak 2. točke a) ovog Zakona.
3. Kandidati koji su položili ispit općeg znanja pred mjerodavnim tijelom u Bosni i Hercegovini, stručni upravni ispit za VSS ili pravosudni ispit oslobođeni su od polaganja ispita općeg znanja,
Stručni upravni ispit
1. Za rad u državnoj službi državni službenik mora imati položen ispit općeg znanja ili stručni upravni ispit.
2. Stručni upravni ispit polaže se pred povjerenstvom koje imenuje Županijski ministar pravosuđa i uprave.
3. Vlada Županije, na prijedlog Ministarstva, podzakonskim propisom utvrđuje uvjete i program polaganja stručnog upravnog ispita.
Rad povjerenstva za natječaj
1. Agencija vrši pregled svih prijava podnesenih na javni natječaj i utvrđuje:
a) Listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za prijem u radni odnos,
b) Listu kandidata koji ne ispunjavaju uvjete za prijem u radni odnos,
c) Listu kandidata koji su dužni polagati ispit općeg znanja
1. Povjerenstvo za natječaj, vrši provjeru profesionalnih sposobnosti svakog kandidata pojedinačno na temelju znanja koje kandidati pokažu polaganjem stručnog ispita iz članka 38.stavak 1. točka b) ovog Zakona i na temelju postignutih rezultata sačinjava Listu uspješnih kandidata, koju Agencija u roku od tri dana od održavanja stručnog ispita dostavlja tijelu državne službe po čijem zahtjevu se vrši popuna upražnjenog radnog mjesta.
2. Agencija pismeno izvješćuje sve kandidate o rezultatima koje su postigli na javnom natječaju. Protiv te obavijesti kandidat ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe.u roku od pet dana od dana prijema obavijesti. Žalba se podnosi putem Agencije.
3. Odbor za žalbe je obvezan rješenje po žalbi iz stavka 3. ovog članka donijeti i dostaviti stranci u roku za donošenje rješenja po žalbi utvrđenom Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine F BiH", broj: 2/98 i 48/99).
Postavljenje državnog službenika s liste uspješnih kandidata
1. Rukovoditelj tijela državne službe postavlja državnog službenika, nakon obavljenog usmenog intervjua s kandidatima s liste uspješnih kandidata, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije.
2. Rukovoditelj može po potrebi utemeljiti Povjerenstvo koje će obaviti intervju s kandidatima.
3. Usmeni intervju provodi se u tijelu državne službe po proceduri propisanoj Pravilnikom o obavljanju intervjua kojeg donosi Ministarstvo uz suglasnost Vlade i općim smjernicama kadrovske politike koje na prijedlog Ministarstva utvrdi Vlada Županije.
4. Rukovoditelj tijela državne službe je obvezan u roku od 15 dana od primitka konačne liste uspješnih kandidata iz članka 40. stavak 2. provesti usmeni intervju i nakon primjene osnovnih načela i dopunskih kriterija utvrđenih općim smjernicama kadrovske politike iz stavka 3. ovog članka i pribavljenog mišljenja Agencije iz stavka1. ovog članka izvršiti postavljenje kandidata s liste uspješnih kandidata.
5. Ukoliko državni službenik ne stupi na dužnost ili mu iz bilo kojeg razloga prestane radni odnos u periodu od šest mjeseci od dana postavljenja na upražnjeno radn mjesto postavlja se kandidat koji je sljedeći po redoslijedu s liste uspješnih kandidata na temelju postignutih rezultata na stručnom ispitu.
6. Ukoliko rukovoditelj tijela državne službe ne zatraži mišljenje Agencije ni po proteku roka od sedam dana nakon obavljenog usmenog intervjua Agencija će u narednom roku od pet dana dostaviti rukovoditelju tijela državne službe prijedlog za postavljenje kandidata koji je postigao najbolji rezultat na stručnom ispitu.
7. U slučaju iz stavka 5. ovog članka rukovoditelj tijela državne službe je dužan u roku tri dana od dana prijema prijedloga Agencije donijeti rješenje o postavljenju predloženog kandidata i dostaviti ga Agenciji u narednom roku od tri dana.
8. Rukovoditelj tijela državne službe obavještava sve kandidate s liste uspješnih kandidata o postavljenju iz stavka 4. i 7. u roku od pet dana od dana donošenja rješenja o postavljenju.
9. Protiv obavijesti o postavljenju državnog službenika kandidati imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe u roku od pet dana od dana primitka. Žalba se podnosi putem Agencije.
10. U slučaju da rukovoditelj ne postupi sukladno odredbama stavka 4. odnosno stavka 7. ovog članka kandidati s Liste uspješnih kandidata imaju pravo putem Agencije izjaviti žalbu Odboru za žalbe.
Rješenje o postavljenju državnog službenika
1. Postavljenje državnog službenika vrši rukovoditelj tijela državne službe rješenjem koje sadrži:
a) ime i prezime državnog službenika;
b) naziv tijela državne službe, naziv radnog mjesta, opis poslova i platni razred;
c) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme), odnosno period postavljenja, ako je zakonom propisan;
d) trajanje probnog rada.
2. Rješenje o postavljenju državnog službenika objavljuje se na oglasnoj ploči tijela državne službe i dostavlja izabranom kandidatu, te Ministarstvu i Agenciji, radi evidentiranja u Registru državnih službenika.
3. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem prisege vjernosti.
4. Tekst prisege utvrđuje Ministarstvo, a potpisani tekst prisege je sastavni dio personalnog dosjea državnog službenika.
5. U slučaju da drugostupanjski organ usvoji žalbu kandidata na obavijest Agencije iz članka 40. stavak 3. ovog Zakona i predmet vrati na ponovno razmatranje, rukovoditelj tijela državne službe će poništiti rješenje o postavljenju državnog službenika i u ponovljenom postupku izvršiti postavljenje državnog službenika.
6. U slučaju da drugostupanjski organ usvoji žalbu kandidata na obavijest rukovoditelja tijela državne službe iz članka 41. stavak 8. ovog Zakona i poništi rješenje o postavljenju državnog službenika rukovoditelj tijela državne službe je dužan Agenciji dostaviti rješenje o postavljenju državnog službenika u ponovljenom postupku.
Probno razdoblje
1. Kada je u pitanju prvo upošljavanje u tijelu državne službe, državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. Razdoblje probnoga rada državnog službenika obuhvaća vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci, osim ako ovim Zakonom nije drugačije utvrđeno.
2. Neposredno nadređeni državni službenik prati rad državnog službenika tijekom trajanja probnog rada i daje ocjenu o njegovim stručnim sposobnostima koje je pokazao na probnom radu. Ocjena se daje u pismenoj formi i mora biti obrazložena. Ocjenu probnog rada rukovodećih državnih službenika obavlja rukovoditelj tijela državne službe ili drugo tijelo sukladno s posebnim zakonom.
3. Ukoliko je ocjena rada:
a) zadovoljavajuća, rukovoditelj tijela državne službe rješenjem potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto;
b) nezadovoljavajuća, rukovoditelj tijela državne službe razrješava dužnosti državnog službenika, koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja sukladno članku 68. ovog Zakona. Razriješeni državni službenik ima pravo uložiti žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja odluke.
4. Državnom službeniku iz stavka 3. točka b) ovoga članka, može se produljiti probni rad do šest mjeseci trajanja temeljem opravdanog zahtjeva koji se podnosi rukovoditelju tijela državne službe.
5. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti, sukladno stavku 3. točka b) ovoga članka, kandidat s pričuvne liste iz članka 41. stavka 5. ovoga zakona, postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika.
6. Probnom radu ne podliježu vježbenici iz članka 50. ovoga Zakona.
Radni odnos na određeno vrijeme
1. Radni odnos na određeno vrijeme, s iz zetkom državnih službenika s posebnim ovlastima i odgovornostima i rukovodećih državnih službenika, može se zasnovati radi zamjene državnog službenika koji je na odsustvu iz državne službe, kao i u drugim slučajevima dužeg odsustvovanja službenika sa posla (bolovanje, porodiljsko odsustvo, izvanredni, privremeni ili po remenih poslovi, ili poslovi čiji se obujam privremeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera i sl.) i traje do povratka odsutnog državnog službenika, a najduže dvije godne.
2. Prijem u radni odnos iz stavka 1. ovog članka, prvo se vrši prema odredbi članka 32. ovog Zakona, a ako takva mogućnost ne postoji, u tom slučaju na zahtjev tijela državne službe popuna tog radnog mjesta vrši prema članku 34. ovog zakona.
3. Radni odnos iz stavka 1. ovog članka ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vrijeme.
4. Iznimno, prijem državnog službenika u radni odnos na određeno vrijeme do tri mjeseca može se izvršiti bez javnog natječaja u slučaju kada se zbog žurnog i neodložnog vršenja određenih poslova nije mogao pravodobno provesti javni natječaj i taj radni odnos se ne može produžiti bez provođenja javnog natječaja.
5. Radni odnos na određeno vrijeme zasnovan bez javnog natječaja iz stavka 4. ovog članka ni na koji način se ne može ponoviti a za slučaj potrebe popunjavanja tog radnog mjesta na period duži od tri mjeseca, rukovoditelj tijela državne službe obvezan je, najkasnije u roku 15 (petnaest) dana od dana prijema na određeno do tri mjeseca pokrenuti natječajnu proceduru.
6. Državni službenik mora ispunjavati posebne uvjete propisane pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe za radno mjesto na koje se privremeno postavlja.
Eksterni premještaj i raspoređivanje
1. Eksterni premještaj i raspoređivanje državnoga službenika iz tijela državne službe Županije u tijela državne službe Federacije Bosne i Hercegovine ili u tijela državne službe Bosne i Hercegovine može se vršiti u slučaju kada je utemeljeno novo tijelo državne službe Federacije Bosne i Hercegovine ili Bosne i Hercegovine na temelju prijenosa nadležnosti sa Županije na Federaciju Bosne i Hercegovine ili Bosnu i Hercegovinu sukladno Ustavu Županije.
2. Eksterni premještaj i raspoređivanje državnog službenika iz stavka 1. ovog članka u tijela državne službe Federacije Bosne i Hercegovine ili Bosne i Hercegovine vrši se na način i po postupku koji je reguliran posebnim propisom Federacije Bosne i Hercegovine ili Bosne i Hercegovine.
3. Premještaj iz stavka 1. ovog članka može se vršiti u postojeća ili novo utemeljena tijela državne službe u slučaju prenošenja nadležnosti iz županijskih i općinskih tijela uprave sukladno Ustavu Županije.
4. Sva prava i dužnosti službenika koji su premješteni i raspoređeni sukladno ovom članku ostvaruju se sukladno posebnom zakonu u ovisnosti od razine tijela državne službe na koju je izvršen premještaj.
Ocjena rada
1. Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog vršenja poslova utvrđenih opisom radnog mjesta za vrijeme razdoblja koje se ocjenjuje.
2. Ocjenu rada državnih službenika s posebnim ovlastima i odgovornostima iz članka 10. stavak (1) točka a), alineja 1., 2. i 3. ovog zakona izuzev tajnika Skupštine Županije i tajnika s posebnim zadatkom po posebnim propisima, utvrđuje Vlada Županije, temeljem izvješća o radu odnosno izvješća o stanju u oblasti za koju su odgovorni i drugih objektivnih kriterija i mjerila o stanju utvrđenih propisom Županije.
3. Ocjenu rada tajnika Skupštine Županije i tajnika s posebnim zadatkom po posebnim propisima, utvrđuje tijelo koje ih je imenovalo sukladno kriterijima i mjerilima i po postupku utvrđenim posebnim propisom koje donosi Skupština županije, odnosno tijelo koje je imenovalo tajnika s posebnim zadatkom.
4. Ocjenu rukovodećih državnih službenika iz članka 10. stavak (1) točka b), alineja 1., 2. i 3. ovog Zakona, utvrđuje rukovoditelj tijela državne službe neposredno. Ocjenu rada ostalih državnih službenika utvrđuje rukovoditelj tijela državne službe na prijedlog neposredno nadređenog državnog službenika, uz prethodno pribavljeno mišljenje rukovoditelja temeljne ustrojbene jedinice koji je pretpostavljeni neposredno nadređenom državnom službeniku.
5. Rukovoditelj tijela državne službe ocjenjuje rad državnih službenika najmanje jednom, a najviše dva puta godišnje, s tim da, ukoliko se državni službenik ocjenjuje dva puta godišnje između ocjenjivanja mora proteći najmanje šest mjeseci.
6. Ocjena rada se temelji na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog mjesta i prethodno zadanim radnim ciljevima koji su utvrđeni sukladno programu rada tijela državne službe i zahtjevima rukovoditelja.
7. Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u tijeku perioda koji se ocjenjuje označavaju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće, zadovoljavajuće, uspješno i izuzetno uspješno, što se bliže određuje propisom koje donosi Ministarstvo.
8. Rezultati ocjene rada se uzimaju u obzir prilikom promicanja, internih premještaja i drugim slučajevima u kojima ocjena rada predstavlja uvjet za ostvarivanje nekog prava.
9. Državni službenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ocjeni rada Žalbenom vijeću u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
10. Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik podliježe obvezi dopunske obuke po posebnom programu koji donosi rukovoditelj tijela državne službe.
11. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, rukovoditelj tijela državne službe, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, razrješava dužnosti državnog službenika. Državni službenik može izjaviti žalbu Odboru za žalbe u propisanom roku iz stavka 9. ovog članka.
12. Primjerak konačnog rješenja iz stavka 11. ovog članka dostavlja se Ministarstvu i Agenciji.
Promicanje državnog službenika
1. Rukovoditelj tijela državne službe može vršiti promicanje državnog službenika iz tijela kojim rukovodi na neposredno više radno mjesto za koje državni službenik ispunjava propisane uvjete. To promicanje se vrši u sklopu radnih mjesta iz članka 10. stavak 1. točka c) ovog zakona, a vrši se onda kada postoji upražnjeno takvo radno mjesto.
2. Ukoliko u tijelu državne službe nema sistematizirano neposredno više radno mjesto, ili neposredno više radno mjesto nije upražnjeno, promicanje se može izvršiti na sljedeće više radno mjesto predviđeno pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu, odnosno više radno mjesto koje je upražnjeno ukoliko su ispunjeni svi propisani uvjeti.
3. Promicanje se vrši temeljem postignutih rezultata rada i ocjene rada "Izuzetno uspješan" koju je ostvario državni službenik uzastopno dvije godine kao i njegove ukupne sposobnosti za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se raspoređuje.
4. Promicanje istog državnog službenika iz stava 1. ovog članka moguće je izvršiti nakon proteka tri godine od posljednjeg promicanja.
5. Rješenje o promicanju donosi rukovoditelj tijela državne službe. Primjerak rješenja dostavlja se Ministarstvu i Agenciji.
Raspored državnog službenika u nižu kategoriju
1. Rukovoditelj tijela državne službe može državnog službenika, rasporediti u neposredno niže radno mjesto ukoliko je državni službenik zbog nestručnog, neblagovremenog, neodgovornog ili nemarnog obavljanja poslova na radnom mjestu na kojem je postavljen ocijenjen ocjenom "nezadovoljavajuće".
2. Ukoliko u tijelu državne službe nema sistematizirano neposredno niže radno mjesto, ili neposredno niže radno mjesto nije upražnjeno državnom službeniku može se rješenjem odrediti plaća neposredno nižeg radnog mjesta, ali ne niže od plaće stručnog suradnika.
3. Protiv rješenja o određivanju niže plaće državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Žalbenom vijeću, a žalba odlaže izvršenje rješenja.
4. Državni službenik stječe pravo na unaprjeđenje na više radno mjesto prema članku 47. ovog Zakona, nakon što provede tri godine na radnom mjestu na koje je raspoređen iz razloga sadržanih u stavku 1. ovog članka, osim ukoliko i na tom radnom mjestu ne bude ponovo ocijenjen ocjenom "nezadovoljavajuće".
5. Primjerak rješenja o rasporedu državnog službenika u nižu kategoriju, dostavlja se Ministarstvu i Agenciji, a primjerak rješenja o određivanju niže plaće i Ministarstvu financija.
Prekobrojnost
1. Prekobrojnost državnog službenika nastaje isključivo kao posljedica reorganiziranja, smanjenja obujma poslova tijela državne službe ili njegovog ukidanja.
2. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog rukovoditelja tijela državne službe u skladu sa kriterijima iz Kolektivnog ugovora. Protiv rješenja o proglašenju prekobrojnosti državni službenik može, putem Agencije, u roku osam dana od dana primitka rješenja izjaviti žalbu Odboru za žalbe.
3. Radno pravni status državnog službenika koji je proglašen prekobrojnim može se riješiti sukladno člancima 31. i 32. ovog zakona:
a) rasporedom na isto ili slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugom tijelu državne službe, što se vrši na način predviđen u članku 32. ovog zakona. Raspored se vrši u roku do tri mjeseca od dana donošenja rješenja o utvrđivanju prekobrojnosti;
b) ukoliko je raspoređivanje iz točke a) ovog članka nemoguće, državnom službeniku se nudi prijevremeno umirovljenje, sukladno posebnom zakonu.
c) ukoliko je prijevremeno umirovljenje iz točke b) ovog članka nemoguće rukovoditelj tijela državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može uložiti žalbu Odboru za žalbe i tražiti preispitivanje svoga razrješenja, sukladno ovomu Zakonu;
4. Ukoliko državni službenik odbije ponuđeni raspored u skladu sa stavkom (3) točka a) prestaje mu radni odnos bez prava na otpremninu.
5. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim, a nije dalje raspoređen, ima pravo na otpremninu sukladno članku 60. ovoga zakona, te na naknadu za slučaj neuposlenosti, sukladno posebnom zakonu.
6. Ukoliko se u tijelu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti, prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog uposlenja u tijelu državne službe.
7. Prekobrojnim se ne može proglasiti državni službenik kojem nedostaje pet godina do ostvarenja uvjeta za umirovljenje.
POGLAVLJE IV. VJEŽBENICI I NAMJEŠTENICI KOJI UZ RAD STEKNU VISOKU STRUČNU SPREMU
Vježbenici i volonteri
1. Osoba koja se prvi put upošljava nakon završene visoke stručne spreme prima se u radni odnos u tijelu državne službe u svojstvu vježbenika radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad u struci.
2. Rukovoditelj tijela državne službe može primiti u radni odnos vježbenika, koji se upošljava na temelju javnog natječaja kojeg objavljuje Agencija, a prijem se vrši sukladno kriterijima koje podzakonskim propisom utvrdi Vlada Županije na prijedlog Ministarstva.
3. Vježbenički staž traje godinu dana, a provodi se po programu obuke vježbenika kojeg donosi rukovoditelj tijela državne službe.
4. Vježbenički staž iz stavka 3. ovog članka smatra se radnim odnosom na određeno radno vrijeme. Nakon isteka vježbeničkog staža vježbeniku prestaje radni odnos.
5. Za vrijeme vježbeničkog staža vježbeniku pripada plaća u visini od 80% od temeljne plaće utvrđene za radno mjesto stručnog suradnika, kao i sva druga prava iz radnog odnosa koja pripadaju državnim službenicima.
6. Odredbe stavka (1) i (2) ovog članka odnose se i na prijem volontera u tijelima državne službe.
7. Volonteri imaju pravo na naknadu sukladno posebnom zakonu.
8. Tijela državne službe mogu planirati i godišnje primati vježbenike na vježbenički staž sukladno osiguranim sredstvima u Proračunu tijela državne službe.
Status namještenika koji uz rad stekne visoku stručnu spremu
1. Namještenik tijela državne službe koji je stekao VII stupanj stručne spreme ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sustava studiranja, a koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u tijelima državne službe nakon položenog stručnog ispita za namještenike u tijelima državne službe, može se prijaviti na interni i javni natječaj na upražnjena radna mjesta stručnog suradnika u državnoj službi bez obveze obavljanja vježbeničkog staža.
2. Radno iskustvo iz stavka 1. ovog članka dokazuje se uvjerenjem tijela državne službe kod kojeg je i ostvareno to iskustvo.
Plaće i naknade
Državni službenik ostvaruje pravo na plaću i naknade sukladno posebnom županijskom propisu.
Čl. 53 i 54*
(prestali da važe)
Povećanje osnovne plaće na temelju uvjeta rada
Državni službenik koji se nalazi na radnom mjestu na kojem se poslovi obavljaju u otežanim uvjetima rada ima pravo na povećanje plaće za rad pod tim uvjetima, sukladno posebnim propisima.
Naknada za privremeno obavljanje drugih poslova
1. U slučaju da se u nekom od tijela državne službe ne može popuniti radno mjesto državnog službenika zbog nemogućnosti osiguravanja kadrova, poslove tog radnog mjesta privremeno će obavljati državni službenik koji je uposlen u tom tijelu državne službe i ispunjava sve potrebne uvjete za obavljanje poslova tog radnog mjesta.
Državni službenik iz stavka 1. ovog članka ima pravo na povećanje plaće do 20%, u ovisnosti od obujma posla koji će obavljati na tom radnom mjestu.
2. Odredba stavka 1. ovog članka može se primijeniti u slučaju kada je podnesen zahtjev za raspisivanje javnog natječaja za popunu tog radnog mjesta do okončanja natječajne procedure, ili kada je proveden javni natječaj ali se nije mogla izvršiti popuna tog radnog mjesta, ili kada se državni službenik s tog radnog mjesta nalazi na dužem bolovanju ili porodiljskom odsustvu i drugim slučajevima odsutnosti s posla.
3. Obavljanje poslova u slučajevima iz stavka 2. ovog članka može trajati najviše do tri mjeseca od dana donošenja rješenja o određivanju državnog službenika za obavljanje tih poslova.
4. Obavljanje poslova prema stavku 2. ovog članka vrši se na temelju rješenja kojeg donosi rukovoditelj tijela državne službe. Rješenje sadrži rok za obavljanje poslova i postotak povećanja plaće prema stavku 1. ovog članka.
Plaćeni dopust
Državni službenik ima pravo na naknadu plaće do visine jedne plaće za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta i za prvih 42 dana odsustva s posla uslijed bolesti ili invalidnosti.
Ostale naknade
1. Državni službenik ima pravo na naknadu za:
a) troškove prijevoza na posao i sa posla;
b) prehranu za vrijeme rada;
c) regres za godišnji odmor;
d) slučaj teže bolesti i naknadu koju u slučaju smrti državnog službenika ili člana uže obitelji prima član njegove obitelji;
e) troškove selidbe iz mjesta stalnoga prebivališta u mjesto u kojemu ima službeni stan i natrag;
f) troškove edukacije i stručnog usavršavanja;
g) jubilarne nagrade;
h) otpremninu pri odlasku u mirovinu;
i) kao i druge naknade u skladu sa posebnim propisom.
2. i 3. (prestali da važe)
Naknada za službena putovanja
1. Državni službenik ima pravo na naknadu troškova u svezi sa službenim putovanjima poput dnevnica, troškova prijevoza i slično.
2. Vlada Županije podzakonskim aktom utvrđuje vrstu i visinu troškova iz stavka 1. ovog članka.
Prava u slučaju prekobrojnosti
1. U slučaju razrješenja državnog službenika s dužnosti nastalog uslijed prekobrojnosti iz članka 49. ovog Zakona, razriješeni državni službenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje šest njegovih neto mjesečnih plaća.
2. Razriješeni državni službenik s radnim stražom dužim od šest godina ima pravo na jedan dodatni mjesec otpremnine za svaku dodatnu godinu radnog staža, a najviše do 12 godina radnog staža. Otpremnina za državne službenike koji imaju više od 12 godina radnog staža jednaka je iznosu od 12 njegovih jednomjesečnih neto plaća.
Osiguranje plaća i naknada državnih službenika
1. Sredstva za plaće i naknade državnih službenika utvrđuju se u proračunu Županije i općine.
2. Rukovoditelj tijela državne službe donosi Pravilnik o plaćama i naknadama, sukladno ovom zakonu i podzakonskim aktima.
Propisi o radu i socijalnom osiguranju
Na državnog službenika primjenjuje se Zakon o radu, ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obveze iz radnih odnosa, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Odsustvo i godišnji odmor
1. Državni službenici na radnim mjestima iz članka 10. stavka 1. točke a) i b) ovoga Zakona, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćeno odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
2. Državni službenici na radnim mjestima iz članka 10. stavka 1. točke c) ovog Zakona, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćeno odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
3. Godišnji odmor po svim temeljima ne može biti dulji od 36 radnih dana.
4. Ako se godišnji odmor koristi u dva dijela u tom slučaju prvi dio odmora mora biti najmanje 12 radnih dana.
Neplaćeno odsustvo i rad po skraćenom radnom vremenu
Državni službenik ima pravo na neplaćeno odsustvo i rad po skraćenom radnom vremenu sukladno posebnom propisom kojeg donosi Vlada Županije.
Stručno obrazovanje i usavršavanje
1. Državni službenik je obvezan neprestano raditi na svojemu stručnom usavršavanju i osposobljavanju.
2. Državni službenik ima pravo i obvezu sudjelovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.
3. sudjelovanju državnog službenika na savjetovanjima i drugim oblicima stručnog usavršavanja i osposobljavanja odlučuje rukovoditelj tijela državne službe.
4. Vlada Županije može svojim propisom utemeljiti posebno stručno tijelo za stručno usavršavanje i osposobljavanje državnih službenika tijela državne službe u Županiji.
POGLAVLJE VII. PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Prestanak radnog odnosa državnog službenika
1. Državnom službeniku prestaje radni odnos u tijelu državne službe u sljedećim slučajevima:
a) dragovoljnog istupanja iz državne službe;
b) kada navrši 65 godina života bez obzira na godine mirovinskog staža, odnosno kada navrši 40 godina mirovinskog staža bez obzira na godine životana dan dostave pravomoćnog rješenja o prestanku radnog odnosa zbog ispunjenja navedenih uvjeta;
c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine;
d) stjecanja državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njezinim zakonima;
e) smrću državnog službenika;
f) kad mjerodavno tijelo mirovinskoinvalidskog osiguranja utvrdi da je trajno i potpuno nesposoban za rad, na dan konačnosti akta o trajnoj nesposobnosti.
g) prekobrojnosti;
h) odbijanja polaganja prisege odanosti i/ili potpisivanja teksta prisege odanosti;
i) nezadovoljavajućeg probnog rada;
j) dvije uzastopno negativne ocjene rada;
k) ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora izbivati s rada u državnoj službi dulje od šest mjeseci;
l) temeljem izrečene stegovne mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi;
m) predajom dokumenata ili izjava tijekom postupka prijema u državnu službu, ili u tijeku trajanja državne službe, za koje se kasnije utvrdi da su lažni,
n) i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom.
Postupak za prestanak radnog odnosa
1. Državnom službeniku prestaje radni odnos, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, o čemu rukovoditelj tijela državne službe donosi rješenje.
2. Državni službenik iz stavka 1. ovoga članka može u roku od 15 dana od primitka rješenja o prestanku radnog odnosa da podnese žalbu Odboru za žalbe. Žalba odlaže izvršenje rješenja izuzev slučajeva prestanka radnog odnosa iz članka 66. stavak (1) točka b) ovog Zakona.
3. Rukovoditelj tijela državne službe dostavlja Agenciji rješenje o prestanku radnog odnosa državnog službenika u roku od osam dana od dana kada je postalo konačno.
Otpremnina u slučaju prestanka radnog odnosa
Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako mu prestane radni odnos, osim u slučaju iz članka 66. stavka 1. točke b), f) i g) ovog zakona.
POGLAVLJE VIII. STEGOVNA ODGOVORNOST DRŽAVNOG SLUŽBENIKA
Stegovna odgovornost
1. Državni službenik se može smatrati stegovno odgovornim zbog kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat njegove krivice.
2. Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.
3. Lake povrede službene dužnosti su:
a) učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla bez odobrenja;
b) napuštanje posla tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga;
c) neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije;
d) neizvješćivanje rukovoditelja ili druge odgovorne osobe u tijelu državne službe o spriječenosti dolaska na posao bez opravdanih razloga;
e) nepropisno rukovanje uređajima ili opremom koje službenik koristi u obavljanju dužnosti.
4. Teške povrede službene dužnosti su:
a) izvršenje radnji koje predstavljaju kazneno djelo protiv službene dužnosti ili drugo kazneno djelo, odnosno prekršaj, kojim se nanosi šteta ugledu državne službe što čini državnog službenika nepodobnim za rad u državnoj službi;
b) odavanje državne, vojne i službene tajne;
c) zloupotreba i prekoračenja službenih ovlasti ili bavljenje poslom u tijelu državne službe za koje nije ovlašten;
d) neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova i zadataka;
e) bavljenje aktivnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima ili drugim osobama ostvarivanje prava u postupcima pred tijelima državne službe;
f) bavljenje aktivnostima ili radom koji je u suprotnosti s interesima državne službe;
g) prouzrokovan)e veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje;
h) neopravdan izostanak s posla dva dana uzastopno ili tri dana tijekom jednog mjeseca;
i) kršenje pravila radne discipline u državnoj službi utvrđenih u Etičkom kodeksu;
j) neblagovremeno, neuredno i neodgovorno izvršenje povjerenih poslova i zadataka u državnoj službi;
k) neprimjerno ponašanje prema građanima, suradnicima i drugim osobama u vršenju državne službe;
l) učestalo vršenje lakših povreda službene dužnosti.
5. Odgovornost za izvršenje kaznenih djela i prekršaja ne isključuje stegovnu odgovornost državnog službenika, pod uvjetom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu službene dužnosti.
6. Vlada Županije na prijedlog Ministarstva donosi podzakonski propis kojim će se pobliže odrediti i druge povrede službene dužnosti i regulirati pravila stegovnog postupka.
Stegovne mjere i stegovne kazne
1. Za počinjenje povrede službene dužnosti iz članka 69. ovog Zakona, državnom službeniku se mogu izreći stegovne mjere i stegovne kazne, i to:
a) za lake povrede službene dužnosti izriču se stegovne mjere:
1) opomena;
2) javna pismena opomena;
3) novčana kazna do 10% od mjesečne plaće državnog službenika za period do tri mjeseca
b) za teške povrede službene dužnosti izriču se stegovne kazne:
1) suspenzija prava sudjelovanja na internom oglasu i javnom natječaju za državne službenike u periodu od najviše dvije godine;
2) novčana kazna do 30% od mjesečne plaće državnog službenika za period do šest mjeseci;
3) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz članka 10. ovog zakona;
4) prestanak radnog odnosa u državnoj službi.
Stegovni postupak
1. Stegovni postupak protiv državnog službenika pokreće rukovoditelj tijela državne službe ili osoba koju on odredi, a protiv državnog službenika iz članka 10. stavak 1. točka a) ovog zakona stegovni postupak pokreće tijelo koje je imenovalo odnosno postavilo državnog službenika.
2. Stegovni postupak protiv državnog službenika za lakšu povredu službene dužnosti provodi rukovoditelj tijela i izriče stegovne mjere.
3. Protiv odluka iz stavka 2. ovog članka državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Žalbenom vijeću u roku od osam dana oda dana primitka odluke.
4. Stegovni postupak za tešku povredu službene dužnosti provodi Stegovno vijeće i izriče stegovne kazne.
Stegovno vijeće
1. Stegovno vijeće je posebno stegovno tijelo utemeljeno sukladno Uredbi Vlade Županije.
2. Predsjedavajućeg i članove Stegovnog vijeća imenuje Vlada Županije na razdoblje od tri godine, a čine ga tri člana koji su po zanimanju diplomirani pravnici s dugogodišnjim iskustvom na radu u tijelima državne službe ili pravosuđu.
3. Vlada Županije propisuje Uredbom o utemeljenju Stegovnog vijeća posebne uvjete koji moraju ispunjavati članovi Stegovnog vijeća, način i postupak njihovog imenovanja, kao i druga bitna pitanja za rad i status Stegovnog vijeća.
4. Predsjednik i članovi Stegovnog vijeća ostvaruju pravo na naknadu za rad sukladno propisu Županije.
Postupak kojeg provodi Stegovno vijeće
1. Stegovno vijeće provodi postupak utvrđivanja stegovne odgovornosti državnih službenika za teže povrede službene dužnosti sukladno ovom Zakonu i pravilima stegovnog postupka utvrđenim podzakonskim propisom iz članka 69. stavak 6. ovog zakona.
2. Stegovno vijeće tijekom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj stegovnoj prijavi.
3. Protiv odluka Stegovnog vijeća za povrede službene dužnosti iz članka 71. stavaka 4. ovog Zakona državni službenik ima pravo izjaviti žalbu Odboru za žalbe u roku od osam dana od dana primitka odluke.
4. Konačna rješenja donesena u stegovnom postupku izvršava rukovoditelj tijela državne službe, a za državnog službenika iz članka 10. stavak 1. točke a) ovog Zakona izvršenje rješenja provodi tijelo koje je imenovalo odnosno postavilo državnog službenika.
5. Stegovno vijeće primjerak konačnog rješenja dostavlja Ministarstvu i Agenciji.
Kazneni postupak
1. U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene kazneni postupak temeljem istih činjenica koje su razmatrane u stegovnom postupku, svi pokrenuti stegovni postupci se suspendiraju.
2. Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi:
a) vraća se na svoje ranije radno mjesto i njegov osobni dosje ne smije sadržavati informacije o kaznenom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u svezi s tim postupkom;
b) stegovne mjere se ne mogu poduzeti temeljem istih činjenica, po kojima je državni službenik oslobođen u kaznenom postupku.
3. Ukoliko se optužba za kazneno djelo protiv državnog službenika odbije, stegovni postupak se može poduzeti temeljem istih činjenica, sukladno članku 69. ovog zakona.
4. Ukoliko se državni službenik protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak proglasi krivim i osudi, tijelo državne službe se obvezuje činjenicama koje je utvrdio mjerodavni sud.
Preventivna suspenzija
1. Ako se pokrene kazneni postupak rukovoditelj tijela državne službe dužan je državnog službenika odmah suspendirati u slučajevima ako se:
a) protiv državnog službenika pokrene kazneni postupak za kazneno djelo počinjeno u obavljanju službene dužnosti; i/ili
b) državni službenik nalazi u pritvoru.
2. Ako se pokrene kazneni postupak rukovoditelj tijela državne službe može suspendirati državnog službenika u slučajevima:
a) ako je protiv državnog službenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje pet godina;
b) ako je državni službenik zatečen u izvršenju kaznenog djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; i
c) ako postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje kaznenog djela.
3. U slučaju preventivne suspenzije:
a) državni službenik koji je suspendiran prima puni iznos plaće;
b) stegovni postupak se suspendira sve dok se ne donese presuda mjerodavnog suda.
Preventivna suspenzija temeljem stegovnog postupka
1. Državni službenik može biti suspendiran ako je protiv njega pokrenut stegovni postupak zbog povrede službene dužnosti za koju je predviđena stegovna kazna prestanka radnog odnosa ako bi njegovo zadržavanje na poslu moglo štetiti interesima službe.
2. Rješenje o suspenziji donosi rukovoditelj tijela državne službe po službenoj dužnosti.
3. Suspenzija traje do okončanja stegovnog postupka.
4. Za vrijeme suspenzije državni službenik prima puni iznos plaće.
Odgovornost za materijalnu štetu
1. Državni službenik je dužan nadoknaditi materijalnu štetu koju u obavljanju državne službe učini namjerno ili krajnjom nepažnjom.
2. Postojanje štete, njezinu visinu i okolnosti pod kojima je šteta učinjena, odnosno krivicu državnog službenika za učinjenu štetu utvrđuje povjerenstvo koje rješenjem imenuje rukovoditelj tijela državne službe, a o obavljanju tih poslova povjerenstvo sastavlja zapisnik.
3. Temeljem zapisnika iz stavka 2. ovog članka, rukovoditelj tijela državne službe donosi rješenje o naknadi štete kojim se utvrđuje visina štete, rok i način isplate štete.
4. Protiv rješenja o šteti iz stavka 3. ovog članka, državni službenik ima pravo uložiti žalbu Žalbenom vijeću u roku od 8 dana od dana prijema rješenje.
5. Štetu koju državni službenik učini građanima, pravnim osobama ili tijelu državne službe, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obavljanju državne službe, nadoknađuje tijelo državne službe čiji je državni službenik učinio štetu, a potom tijelo državne službe ima pravo regresa isplaćene štete od državnog službenika.
6. Tijelo državne službe obvezano je nadoknaditi štetu državnom službeniku koju on pretrpi na službi ili u svezi sa službom, po općim propisima o odgovornosti za štetu.
7. Ako državni službenik odbije nadoknaditi štetu utvrđenu u rješenju iz stavka 3. ovog članka u tom slučaju postupak za naknadu štete pokreće se pred mjerodavnim sudom.
Medijator državne službe
1. Medijator državne službe pomaže u provođenju i poštivanju pravilne primjene ovog zakona i drugih propisa i djeluje kao posrednik kod rukovoditelja tijela državne službe u svim pitanjima koja se odnose na radno-pravni status državnog službenika.
2. Svi državni službenici i namještenici tijela državne službe, u suradnji sa sindikatom gdje je sindikat organiziran, biraju na mjesto medijatora državne službe jednog državnog službenika.
3. Medijator državne službe ne smije biti rukovoditelj tijela državne službe u tijelu u kojem vrši svoju dužnost.
4. Dva ili više tijela državne službe mogu izabrati medijatora državne službe.
5. Izbor medijatora državne službe potvrđuje Ministarstvo i Agencija.
6. Kriterije za izbor medijatora državne službe, sadržaj poslova i način rada, uvjete rada, mandat i druga pitanja od značaja za rad medijatora državne službe donosi Vlada Županije na usuglašen prijedlog Ministarstva.
POGLAVLJE I. POSLOVI I RADNA MJESTA NAMJEŠTENIKA
Poslovi namještenika
1. Namještenici obavljaju poslove iz mjerodavnosti tijela državne službe koji su funkcionalno povezani sa poslovima temeljne djelatnosti iz mjerodavnosti tih tijela koji se ureduju propisom Vlade Županije i neposredno doprinose da se poslovi temeljne djelatnosti mogu u cjelini, pravilno i efikasno obavljati i za čije je obavljanje propisan kao poseban uvjet stručni upravni ispit (u daljem tekstu: dopunski poslovi temeljne djelatnosti).
2. Sadržaj dopunskih poslova temeljne djelatnosti, njihova vrsta, složenost i uvjeti za obavljanje tih poslova utvrđuju se podzakonskim propisom koji donosi Vlada Županije na prijedlog Ministarstva.
Radna mjesta namještenika
1. Radna mjesta namještenika u tijelima državne službe su:
Za namještenike više školske spreme:
- šef unutarnje ustrojbene jedinice
- viši samostalni referent
- samostalni referent
Za namještenike srednje školske spreme radna mjesta u tijelu državne službe su:
- šef unutarnje ustrojbene jedinice
- viši referent odnosno VKV uposlenik
- referent odnosno KV uposlenik
2. Radne mjesta namještenika iz stavka 1. ovog članka predstavljaju kategorije radnih mjesta namještenika, a utvrđuju se prema vrsti i složenosti dopunskih poslova temeljne djelatnosti
3. Radna mjesta namještenika s opisom poslova i uvjetima za njihovo obavljanje utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe sukladno ovom Zakonu i propisu koji se donosi temeljem članka 79. stavak 2. ovog zakona.
Poslovi ostalih zaposlenika
1. Poslove u tijelima državne službe za čije obavljanje kao poseban uvjet nije propisan stručni upravni ispit i nisu izravno vezani za poslove temeljne djelatnosti tijela državne službe (u daljnjem tekstu : poslovi pomoćne djelatnosti) obavljaju zaposlenici, čiji se radno-pravni status uređuje općim propisima o radu: Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom.
2. Sadržaj poslova iz stavka 1. ovog članka, njihova vrsta, složenost i uvjeti za obavljanje tih poslova uređuju se podzakonskim propisom iz članka 79. stavka 2. ovog Zakona.
3. Radna mjesta zaposlenika s opisom poslova i uvjetima za njihovo obavljanje utvrđuju se posebnim poglavljem Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe.
POGLAVLJE II. RASPOREĐIVANJE NAMJEŠTENIKA NA RADNA MJESTA, POPUNA UPRAŽNJENIH RADNIH MJESTA, ZAPOŠLJAVANJE I OCJENA RADA
Raspoređivanje i postavljanje namještenika na radno mjesto nakon donošenja pravilnika o unutarnjem ustrojstvu
Donošenjem pravilnika o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe ili izmjene i dopune pravilnika, rukovoditelj tijela državne službe vrši raspoređivanje i postavljanje zatečenih namještenika o čemu se donosi rješenje.
Interni premještaj unutar tijela državne službe
1. Kada u tijelu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto namještenika, rukovoditelj tog tijela prvo razmatra da li se može na to radno mjesto premjestiti namještenik koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u okviru tijela državne službe. Premještaj se može izvršiti po potrebi službe ili na zahtjev namještenika o čemu se donosi posebno rješenje.
2. Prilikom odlučivanja o premještaju namještenika na upražnjeno radno mjesto u obzir se uzimaju ocjene rada namještenika kao i njegovo ukupno angažiranje i rezultati rada.
Odlučivanje o potrebi prijema namještenika u radni odnos
O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovoditelj tijela državne službe sukladno smjernicama kadrovske politike u tijelima državne službe.
Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja
1. Popuna upražnjenog radnog mjesta namještenika u tijelu državne službe prvo se vrši putem internog oglasa.
2. Interni oglas se objavljuje na oglasnoj ploči i na web stranici tijela ili na drugi pogodan način koji osigurava da se zainteresirani kandidati upoznaju s oglasom.
3. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz tijela državne službe u Županiji.
4. Oglas ostaje otvoren najmanje osam (8) dana od dana posljednje objave.
5. Interni oglas sadrži:
a) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta i visina plaće;
b) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta;
c) popis dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas;
d) rok trajanja oglasa;
e) adresu tijela državne službe.
Povjerenstvo za provođenje internog oglasa
1. Rukovoditelj tijela državne službe utemeljuje povjerenstvo za provođenje internog oglasa. Povjerenstvo se sastoji od tri člana od kojih je jedan predstavnik Agencije za državnu službu. Povjerenstvo se utemeljuje za svaki interni oglas.
2. Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka razmatra sve prijave podnesene na interni oglas i utvrđuje listu kandidata koji ispunjavaju sve uvjete oglasa i listu kandidata koji ne ispunjavaju uvjete internog oglasa o čemu se sastavlja zapisnik. Lista se utvrđuje prema svim činjenicama koje su tražene internim oglasom.
3. Članovima povjerenstva iz stavka 1. ovog članka pripada naknada za rad čija se visina utvrđuje posebnim rješenjem rukovoditelja tijela državne službe prema kriterijima koje utvrdi Vlada Županije na prijedlog Ministarstva financija, uz prethodno mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave, a isplata se vrši iz sredstava tijela državne službe za čije je potrebe povjerenstvo imenovano.
4. Rukovoditelj tijela državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos s liste kandidata koji ispunjavaju uvjete internog oglasa o čemu se donosi rješenje, a kandidati koji nisu primljeni u radni odnos obavještavaju se o rezultatima internog oglasa.
5. Protiv rješenja, odnosno obavijesti iz stavka 3. ovog članka može se izjaviti žalba Žalbenom vijeću u roku od osam (8) dana od dana prijema rješenja odnosno obavijesti.
6. Primljeni namještenik stupa na posao kada rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno.
7. Rješenje o prijemu u radni odnos dostavlja se Ministarstvu i Agenciji radi evidentiranja u Registru namještenika.
Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja
Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne popuni internim oglasom u tom slučaju radno mjesto se popunjava putem javnog oglasa koji objavljuje tijelo državne službe u dva dnevna lista koji se distribuiraju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine i na web stranici tog tijela.
Dostava prijava i provođenje javnog oglasa
1. Prijave na javni oglas dostavljaju se tijelu u kojem se vrši popuna upražnjenog radnog mjesta u roku od osam (8) dana od dana objave u dnevnom tisku.
2. Provođenje javnog oglasa vrši se na način propisan člankom 85. do članka 88. ovog Zakona.
Opći uvjeti za prijem namještenika
1. U radni odnos u tijelo državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete:
a) daje državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je punoljetna;
c) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta;
d) da ima vrstu i stupanj školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe;
e) da u posljednje dvije godine do dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz tijela državne službe kao rezultat stegovne kazne na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini;
f) da nije obuhvaćena odredbom članka IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine;
g) da mu pravomoćnom sudskom presudom nije izrečena zaštitna mjera, odnosno sigurnosna mjera zabrane obavljanja poslova namještenika, odnosno radnog mjesta za koje se prijavljuje, a čije trajanje nije isteklo do krajnjeg roka za podnošenje prijave na javni oglas,
h) u državnu službu ne mogu biti primljene osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koja je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela, čovječnosti, morala, javnog ili privatnog vlasništva, javne uprave i javnog interesa ili zbog pronevjere u javnom sektoru, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
Prijem namještenika
1. Rukovoditelj tijela državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos s liste kandidata koji ispunjavaju uvjete javnog oglasa.
2. izboru kandidata s liste uspješnih kandidata rukovoditelj tijela državne službe obavještava ostale kandidate.
3. Kandidat koji nije primljen u radni odnos ima pravo da po prijemu obavijesti o rezultatima javnog oglasa izjavi žalbu Žalbenom vijeću u roku od osam (8) dana od dana prijema obavijesti.
4. Žalba iz stavka 3. ovog članka zadržava izvršenje rješenja o prijemu u radni odnos.
5. Rješenje Žalbenog vijeća doneseno po žalbi je konačno.
Rješenje o prijemu u radni odnos namještenika
1. Prijem namještenika u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži:
a) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos;
b) naziv tijela državne službe, naziv radnog mjesta i organizacijske jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi i opis poslova.
c) platni razred;
d) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme);
e) trajanje probnog rada;
f) datum stupanja na posao.
2. Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno.
3. Kandidati koji nisu primljeni u radni odnos, a ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa predstavljaju pričuvnu listu uspješnih kandidata i ta lista se čuva četiri mjeseca od dana konačnosti rješenja o prijemu namještenika.
4. Rukovoditelj tijela državne službe dostavlja Ministarstvu i Agenciji rješenje o prijemu namještenika u tijelo državne službe u roku od osam 8 dana od dana kada nastupi konačnost rješenja, radi evidentiranja u Registar namještenika.
Probni rad
1. Namještenici koji se prvi put primaju u radni odnos u tijelo državne službe podliježu obvezi probnog rada koji traje tri mjeseca.
2. Neposredni šef namješteniku prati rad tijekom trajanja probnog rada i daje ocjenu o njegovim stručnim sposobnostima koje je pokazao na probnom radu. Ocjena se daje pismeno i mora biti obrazložena.
3. Ocjena rada može biti zadovoljavajuća ili nezadovoljavajuća.
4. Ako je ocjena zadovoljavajuća rukovoditelj tijela državne službe donosi rješenje kojim potvrđuje postavljanje namještenika na radno mjesto, a ako je ocjena nezadovoljavajuća u tom slučaju donosi se rješenje o prestanku radnog odnosa tom namješteniku.
5. U slučaju kada se donese rješenje o prestanku radnog odnosa namješteniku iz razloga predviđenih u stavku 4. ovog članka, rukovoditelj tijela državne službe prima u radni odnos sljedećeg kandidata s pričuvne liste iz članka 91. stavak 3. ovog zakona i tog kandidata postavlja na to radno mjesto.
6. Primljeni namještenik iz stavka 5. ovog članka podliježe probnom radu sukladno odredbama ovog članka.
Radni odnos na određeno vrijeme
1. U slučaju duže odsutnosti namještenika s posla (bolovanje, porodiljsko odsustvo i sl.), može se primiti namještenik u radni odnos na određeno vrijeme koje traje do povratka odsutnog namještenika.
2. Postupak prijema namještenika u radni odnos na određeno vrijeme provodi se prema procedurama prijema namještenika iz ovog Zakona.
3. Iznimno, prijem namještenika u radni odnos na određeno vrijeme do tri mjeseca može se izvršiti bez javnog oglasa u slučaju kada se zbog žurnog i neodložnog vršenja određenih poslova nije mogao pravodobno provesti javni oglas i taj radni odnos se ne može produžiti bez provođenja javnog natječaja.
4. Radni odnos na određeno vrijeme zasnovan bez javnog natječaja iz stavka 3. ovog članka ni na koji način se ne može ponoviti, a za slučaj potrebe popunjavanja tog radnog mjesta na period duži od tri mjeseca, rukovoditelj tijela državne službe obvezan je, najkasnije u roku 15 (petnaest) dana od dana prijema na određeno do tri mjeseca pokrenuti natječajnu proceduru.
5. Za obavljanje poslova namještenika koji su utvrđeni u pravilniku o unutarnjem ustrojstvu tijela državne službe ne može se zaključiti ugovor o djelu.
Stručni upravni ispit
1. Namještenici koji se nalaze na radnim mjestima na kojima se obavljaju dopunski poslovi temeljne djelatnosti iz članka 79. ovog zakona, podliježu obvezi polaganja stručnog upravnog ispita.
2. Stručni upravni ispit sastoji se iz provjere znanja iz oblasti koje su potrebne za obavljanje poslova iz mjerodavnosti tijela državne službe koji se odnose na poslove namještenika.
3. Namještenici više ili srednje školske spreme koji za vrijeme prijema u radni odnos u tijelo državne službe imaju navršen radni ili vježbenički staž u trajanju od šest 6. mjeseci za namještenike srednje stručne spreme, odnosno devet 9. mjeseci za namještenike više školske spreme nakon stjecanja više ili srednje školske spreme, a nisu položili stručni upravni ispit mogu se primiti u radni odnos, ali su dužni ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema u radni odnos u tijelo državne službe.
4. Namješteniku koji ne položi stručni upravni ispit u roku iz stavka 3. ovog članka prestaje radni odnos u tijelu državne službe o čemu se donosi rješenje.
5. Izuzetno, ako namještenik iz stavka 3. ovog članka iz opravdanih razloga nije mogao izaći na polaganje stručnog ispita u predviđenom roku može se na njegov zahtjev produžiti rok za polaganje ispita do tri mjeseca o čemu rukovoditelj tijela državne službe donosi posebno rješenje.
6. Vlada Županije na prijedlog Ministarstva podzakonskim propisom utvrđuje način uvjete i program polaganja stručnog upravnog ispita za namještenike.
Povjerenstvo za polaganje stručnog ispita
1. Namještenici više ili srednje školske spreme iz tijela državne službe Županije i namještenici više ili srednje školske spreme iz općinskih tijela državne službe stručni upravni ispit polažu pred povjerenstvom koje imenuje Županijski ministar pravosuđa i uprave.
2. Stručni ispit položen pred povjerenstvom iz stavka 1. ovog članka priznaje se u svim tijelima državne službe na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini.
3. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit pred mjerodavnim tijelom u Bosni i Hercegovini oslobođeni su polaganja tog ispita.
Godišnji odmor namještenika
Namještenici na radnim mjestima iz članka 80. ovog zakona imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a najduže do 30 radnih dana.
Vježbenici i volonteri
1. Osoba koja se prvi put zapošljava nakon završene srednje ili više školske spreme prima se u radni odnos u tijelo državne službe u svojstvu vježbenika radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad u struci.
2. Prijem vježbenika u radni odnos vrši se putem javnog oglasa koji se provodi na način propisan u odredbama članaka 87. do 90. ovog Zakona.
3. Vježbenički staž za vježbenike srednje školske spreme traje šest mjeseci, a za vježbenike više školske spreme devet mjeseci, nakon čega vježbenik stječe pravo prijave na javni oglas za prijem namještenika u tijelo državne službe.
4. Vježbenik koji uspješno položi stručni ispit postavlja se bez javnog oglasa na radno mjesto namještenika svoje struke ako u tijelu državne službe ima upražnjeno odgovarajuće radno mjesto namještenika i ako postoji potreba za popunom toga mjesta, a ako ne postoji takvo radno mjesto, tom vježbeniku prestaje radni odnos u tijelu državne službe o čemu rukovoditelj tijela državne službe donosi posebno rješenje.
5. Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka odnose se i na prijem volontera u tijelima državne službe.
6. Volonteri imaju pravo na naknadu sukladno posebnom propisu.
POGLAVLJE IV. ODREDBE OVOG ZAKONA KOJE SE ODNOSE NA DRŽAVNE SLUŽBENIKE, A PRIMJENJUJU SE I NA NAMJEŠTENIKE
Primjena odredbi o državnim službenicima iz ovog Zakona na namještenike
Odredbe ovog zakona koje se odnose na prava i dužnosti državnih službenika: eksterni premještaj i raspoređivanje, ocjenu rada, unaprjeđenje i raspored u nižu kategoriju, prekobrojnost, plaće i naknade i druga primanja, odsustva, stručno usavršavanje, prestanak radnog odnosa, stegovnu odgovornost, kazneni postupak, odgovornost za materijalnu štetu, medijacija i druge odgovarajuće odredbe shodno se primjenjuju i na namještenike u tijelima državne službe, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
DIO ČETVRTI UPRAVLJANJE DRŽAVNOM SLUŽBOM ŽUPANIJE I RUKOVOĐENJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA
POGLAVLJE I. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM SLUŽBOM ŽUPANIJE
Smjernice vođenja kadrovske politike
1. Vlada županije odnosno općinsko vijeće utvrđuju opće smjernice za vođenje kadrovske politike u tijelima državne službe i o tome mogu donositi odgovarajuće akte, sukladno ovom Zakonu.
2. Rukovoditelj tijela državne službe zadužen je za provedbu odredbi ovoga zakona i osigurava upravljanje osobljem tijela državne službe, vodi osobne administrativne dosjee za svakog državnog službenika i osigurava svakom državnom službeniku nesmetan pristup svomu osobnom dosjeu.
3. Rukovoditelj tijela državne službe u obavljanju poslova iz stavka 2. ovoga članka surađuje s Agencijom.
Smjernice kadrovske politike
1. Smjernice kadrovske politike predstavljaju svojevrsnu strategiju reformiranja, razvoja i planiranja državne službe Županije i donosi ih Vlada Županije za mandatno razdoblje, na početku svog mandata.
2. Smjernice kadrovske politike sadrže:
a) eventualni plan restrukturiranja postojećih tijela uprave i upravnih organizacija u Županiji (spajanje, razdvajanje, transformiranje, formiranje, uspostavljanje novih ili ukidanje postojećih tijela uprave i upravnih organizacija);
b) zakonom određeni prijenos nadležnosti s jednog na drugo tijelo državne službe;
c) kadrovsko ojačavanje pojedinih tijela uprave, nositelja provođenja pojedinih izabranih Strategija razvoja Županije na koje će Vlada usmjeriti težište rada u svom mandatnom razdoblju;
d) plan doškolovanja i edukacije određenih postojećih kadrova na radu u provođenju određenih reformi i strategija.
3. Smjernice kadrovske politike predstavljaju temelj za izradu Smjernica kadrovske politike svakog tijela državne službe i temelj su za izradu Plana prijema u državnu službu Županije.
Plan prijema u državnu službu Županije
1. Rukovoditelj tijela državne službe na temelju Smjernica kadrovske politike Vlade Županije i općih smjernica kadrovske politike koje donosi za tijela državne službe kojim rukovodi, sačinjava i donosi Plan prijema u tijelo državne službe.
2. Planom prijema u tijelo državne službe najprije se utvrđuje stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u dotičnom tijelu državne službe te utvrđuje potreban broj državnih službenika i namještenika koje je potrebno uposliti na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi plan, planira broj vježbenika te prijem određenog broja državnih službenika i namještenika na određeno vrijeme zbog povećanog obujma posla.
3. Planom prijema u tijelo državne službe planira se zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika ili namještenika pripadnika nacionalnih manjina, osoba s tjelesnim nedostacima i mladih radi ostvarivanja utvrđenih načela iz ovog Zakona.
4. Planom prijema mora se predvidjet popuna radnih mjesta onih državnih službenika i namještenika koji su ispunili uvjete za odlazak u mirovinu, koji se nalaze na dugotrajnom bolovanju kao i onih koji se nalaze ili trebaju ići na porodiljsko odsustvo ili onih koji su otišli ili su najavili odlazak iz tijela državne službe.
Priprema i donošenje plana
1. Jedinica za upravljanje ljudskim potencijalima tijela državne službe priprema prijedlog plana prijema u tijelo državne službe istodobno uz pripremu nacrta Proračuna Županije za sljedeću kalendarsku godinu, radi financijske usklađenosti akata.
2. Temeljem prikupljenih prijedloga planova iz stavka (1) ovog članka, uz prethodno mišljenje Ministarstva i suglasnost Ministarstva financija Županije, a vodeći računa o potrebama državne službe u Županiji i raspoloživih financijskih sredstava u Proračunu, utvrđuju se planovi prijema u državnu službu Županije.
3. Plan prijema u državnu službu iz stavka (2) ovog članka utvrđuje se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu županijskog Proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.
4. Osim donošenja plana prijema u državnu službu za kalendarsku godinu (kratkoročni plan), posebnom odlukom Vlade može se donijeti i srednjoročni plan za razdoblje od dvije godine i dugoročni plan za razdoblje od četiri godine.
5. Plan prijema u državnu službu može se objaviti u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije" i na web stranici Vlade Hercegbosanske županije.
POGLAVLJE II. RUKOVOĐENJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA
Rukovoditelji tijela državne službe
1. Rukovoditelj tijela državne službe je odgovoran za provođenje odredaba ovog Zakona i rukovođenje državnim službenicima i namještenicima tijela državne službe; donosi opće smjernice kadrovske politike u tijelu državne službe koje moraju biti usklađene sa Smjernicama kadrovske politike Vlade i sukladno njima donosi Pravilnik o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta, te Plan prijema u tijelo državne službe; vodi administrativne (personalne) dosjee za svakog državnog službenika i namještenika i osigurava da svaki državni službenik i namještenik ima nesmetan pristup svom administrativnom (personalnom) dosjeu.
2. Rukovoditelj tijela državne službe u izvršavanju poslova iz stavka (1) ovog članka, surađuje s Agencijom i drugim tijela državne službe.
Jedinica za upravljanje ljudskim potencijalima
1. Tijela državne službe će utemeljiti jedinicu za upravljanje ljudskim potencijalima, koja može imati jednog ili više državnih službenika. Ove poslove može obavljati i državni službenik u okviru druge organizacijske jedinice. Način vršenja ovih poslova ovisi o broju državnih službenika i namještenika u organima državne službe.
2. Jedinica iz stavka (1) ovog članka mjerodavna je za sljedeće poslove:
a) vodi i ažurira evidencije državnih službenika i namještenika (personalni dosje državnih službenika i namještenika);
b) priprema plan potreba prijema državnih službenika i namještenika u radni odnos, vodi postupak prijema koji se po ovom zakonu nalazi u mjerodavnosti organa državne službe i priprema potrebne podatke za raspoređivanje i premještanje državnih službenika i namještenika na radna mjesta utvrđena u pravilniku o unutarnjoj organizaciji;
c) priprema planove stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika i namještenika, koji samostalno organizira i provodi tijelo državne službe;
d) provodi aktivnosti na organiziranju stručnog usavršavanja, osposobljavanja i edukacije državnih službenika i namještenika koje organizira i provodi Agencija sukladno članku 105. stavak (1) točka c) ovog Zakona.
DIO PETI - AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU
Agencija za državnu službu
1. Agencija za državnu službu, u okviru poslova povjerenih ovim Zakonom:
a) provodi jedinstvene kriterije o uvjetima, načinu i programu polaganja ispita iz članka 38. stavak (1) točka a) i b) ovog Zakona;
b) realizira proces provedbe javnog natječaja u postupku zapošljavanja državnih službenika na zahtjev i sukladno potražnji tijela državne službe;
c) organizira i realizira obuku državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe;
d) koordinira i zajedno s ministarstvom vodi registar državnih službenika i namještenika,
e) podnosi godišnje izvješće o stanju kadrova u tijelima državne službe u Županiji i izvršenim poslovima za kalendarsku godine Vladi županije;
f) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim Zakonom stavljeni u mjerodavnost.
2. Vlada Županije na prijedlog Ministarstva donosi propis kojim se utvrđuje sadržaj Registra državnih službenika i namještenika koji vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave za razinu Županije, propisuju ovlasti i poslovi koje Agencija vrši prigodom zajedničkog vođenja Registra sukladno odredbama članka 7. stavak (2) točka i) ovog Zakona radi osiguranja vođenja jedinstvenog Registra državnih službenika i namještenika u županijama i Federaciji BiH kao i način prikupljanja podataka, vođenje Registra i način čuvanja i korištenja podataka iz Registra, kao i obveze tijela državne službe i pravnih osoba s javnim ovlastima u svezi vođenja, ažuriranja i dostavljanja podataka županijskoj Vladi, Ministarstvu i Agenciji.
Obavljanje poslova Agencije
Obavljanje poslova iz članka 105. ovog Zakona povjerava se Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine.
Međusobna prava, obveze i odgovornosti koja se odnose na obavljanje povjerenih poslova iz stavka (1) ovog članka regulirat će se posebnim sporazumom.
Suradnja Agencije
U obavljanju poslova iz svoje mjerodavnosti Agencija ostvaruje suradnju s tijelima državne službe sukladno odredbama ovog Zakona.
DIO ŠESTI ŽALBENO VIJEĆE VLADE
Žalbeno vijeće Vlade
1. Žalbeno vijeće Vlade utemeljuje Vlada a sastoji se od pet članova;
2. Ustrojstvo, način rada kao i kriterije izbora članova Žalbenog vijeća, kao i ostala pitanja od značaja za rad Žalbenog vijeća utvrđuje Vlada posebnim propisom na prijedlog Ministarstva.
3. Član Žalbenog vijeća je u svom radu neovisan i nepristran i postupa sukladno ovom Zakonu, drugim propisima i kolektivnim ugovorom.
4. Javni natječaj za imenovanje članova Žalbenog vijeća Vlade oglašava se u dnevnom tisku koje se distribuira na cijelom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i službenom glasilu Hercegbosanske Županije.
5. Neovisno povjerenstvo za izbor članova Žalbenog vijeća imenuje Vlada Županije na prijedlog Ministarstva.
6. Vlada Županije imenuje članove Žalbenog vijeća, na prijedlog povjerenstva iz stavka (3) ovog člana za mandat od pet godina.
7. Član Žalbenog vijeća ostvaruje pravo na naknadu za rad u Vijeću čiju visinu određuje Vlada Županije propisom iz stavka 2. ovog članka.
Postupak pred Žalbenim vijećem
1. Žalbeno vijeće po prijemu žalbe:
a) saslušava podnositelja žalbe, ako ocijeni da je to potrebno;
b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim;
c) traži i dobiva sve relevantne informacije od tijela državne službe, potrebne za rješavanje žalbe;
d) pribavlja izjašnjenje od tijela državne službe o navodima žalbe čiji je državni službenik ili namještenik podnio žalbu;
e) usvaja Poslovnik o svom radu koji se objavljuje u Narodnim novinamaHercegbosanske županije.
2. Odluke Žalbenog vijeća moraju biti donesene na zakonskim temeljima pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju, najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka žalbe, a u iznimno složenim predmetima najkasnije u roku od 60 dana od dana primitka žalbe.
3. Odluke Žalbenog vijeća dostavit će se podnositelju žalbe tijekom osam (8) dana od dana donošenja.
4. Odluke Žalbenog vijeća su konačne i podliježu svakom preispitivanju od mjerodavnog suda u roku od 30 dana od dana primitka rješenja po žalbi.
Mjerodavnost Odbora za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine i Žalbenog vijeća Vlade Hercegbosanske županije
1. Odbor za žalbe Federacije Bosne i Hercegovine i Žalbeno vijeće Vlade, svako u granicama svoje mjerodavnost, sukladno ovom Zakonu, podzakonskim propisima, općim aktima i kolektivnom ugovoru, odlučuje u drugom stupnju o žalbama koje se izjave na rješenja rukovoditelja tijela državne službe, a koje se odnose na radnopravni status državnih službenika i namještenika, o žalbama koje se izjave na odluke stegovnih organa, kao i žalbama koje se izjave na odluke Agencije, na zahtjev:
a) državnog službenika, odnosno namještenika na kojeg se sporna odluka, poduzeta ili propuštena radnja odnosi;
b) tijela državne službe u kome državni službenik, odnosno namještenik obavlja svoju dužnost;
c) Agencije.
DIO SEDMI - NADZOR NAD PRIMJENOM I PROVEDBOM OVOG ZAKONA
Izvješća o stanju kadrova u državnoj službi
1. Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona, kao i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovog zakona, u tijelima državne službe Županije i općine obavlja Ministarstvo pravosuđa i uprave, putem upravne inspekcije i na drugi način, sukladno zakonu.
2. Nadzor nad primjenom ovog Zakona u dijelu koji se odnosi na plaće i druge naknade državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe u Županiji i općini, obavlja tijelo državne službe nadležno za financijske poslove.
3. Vlada Županije najmanje jedanput godišnje razmatra izvješće o provođenju ovog Zakona i donosi mjere za unaprjeđenje stanja u državnoj službi.
4. Vlada Županije, prema potrebi, dostavlja Skupštini Hercegbosanske županije izvješće o stanju u državnoj službi u Županiji.
DIO OSMI - PRIMJENA OVOG ZAKONA NA DRUGE ORGANE I SLUŽBE
Primjena Zakona na druga tijela i službe
Odredbe ovog Zakona koje se odnose na državne službenike i namještenike u tijelima državne službe Županije shodno se primjenjuju i na državne službenike i namještenike koji taj status imaju u stručnim i drugim službama tijela zakonodavne i izvršne vlasti, tijelima sudske vlasti, tužiteljstvu, pravobraniteljstvu, kao i u tijelima državne službe jedinica lokalne samouprave u Županiji, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
Prekršaji
1. Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM kaznit će se za prekršaj rukovoditelj tijela državne službe:
a) ako u kadrovskoj politici postupa suprotno odredbi članka 3. i 6. ovog Zakona;
b) ako ne poduzme mjere da se zaštiti fizički i moralni integritet državnog službenika ili namještenika ili se ne poštuje njegovo ljudsko dostojanstvo ili spriječi da se utemelji sindikat ili da državni službenik ili namještenik bude član sindikata (članak 25. stavak 1). točka f),g), i) ih);
c) ako ne donese rješenje o odsustvu državnog službenika ili namještenika iz državne službe sukladno članku 27. stavak 1. točka c) ovog Zakona;
d) ako ne izvrši rješenje inspektora ili presudu (članak 28, stavak 6.)
e) ako popunu upražnjenog radnog mjesta izvrši suprotno odredbama članaka 30. do 35. i članaka 82. do 85. ovog Zakona;
f) ako ne postupi po odredbi članka 34. stavak 2. i članka 90. ovog Zakona;
g) ako ne utvrđuje ocjenu rada državnog službenika i namještenika sukladno članku 46. ovog Zakona;
h) ako postupa suprotno odredbama članaka 44. stavak 5. 49. i 93 stavak 4. ovog Zakona;
i) ako onemogući korištenje odsustva i godišnjeg odmora državnom službeniku i namješteniku prema članku 63. i 96. ovog Zakona;
j) ako ne postupi po konačnoj odluci Žalbenog vijeća iz članka 109. stavak 4. ovogZakona, odnosno odluci Odbora za žalbe iz članka 110. ovog zakona;
k) ako rješenja predviđena ovim Zakonom ne dostavlja Agenciji i Ministarstvu.
l) ako ne postupi po odredbama članka 114. stavak 3 ovog Zakona;
m) ako ne postupi po odredbama članka 116. stavak 2 ovog Zakona.
DIO DESETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Donošenje propisa i općih akata
1. Propisi koji su u suprotnosti s odredbama ovog zakona imaju se uskladiti s ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
2. Vlada Županije i županijska tijela uprave koji su ovim Zakonom ovlašteni za donošenje podzakonskih propisa, dužni su te propise donijeti, odnosno postojeće uskladiti, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
3. Rukovoditelji tijela državne službe dužni su u roku od jednog mjeseca od dana donošenja propisa iz stavka 2. ovog članka donijeti, odnosno uskladiti svoje pravilnike o unutarnjoj organizaciji i pravilnike o plaćama i naknadama državnih službenika tijela državne službe s odredbama ovog Zakona.
4. Namještenici koji u tijelima državne službe obavljaju poslove pomoćne djelatnosti za čije obavljanje kao poseban uvjet nije propisan stručni upravni ispit, nakon stupanja na snagu ovog Zakona, zadržavaju stečena prava.
Prestanak primjene i važenja propisa
Postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona okončat će se sukladno odredbama Uredbe o pravima i dužnostima državnih službenika Hercegbosanske županije ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj 3/11) odnosno za namještenike sukladno Zakonom o namještenicima u tijelima državne služe u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 49/05) i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog Zakona.
Status osoba koje su zasnovale radni odnos u tijelu državne službe nakon objavljivanja presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: U-27/09
1. Osoba koja je zasnovala radni odnos na radnom mjestu državnog službenika u tijelu državne službe nakon objavljivanja presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj:U-27/09, ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 34/10) stupanjem na snagu ovog Zakona ostaje na radnom mjestu državnog službenika na koje je postavljena, dok se za to radno mjesto ne provede javni natječaj sukladno odredbama ovog Zakona.
2. Rukovoditelj tijela državne službe je dužan u roku od tri mjeseca od dana donošenja propisa iz članka 114. stavak 3. ovog Zakona, pokrenuti proceduru popune radnih mjesta iz stavka 1. ovog članka, putem javnog natječaja.
3. Osobi iz stavka 1. ovog članka prestaje radni odnos momentom okončanja javnog natječaja raspisanog sukladno odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, ako ne bude primljena u državnu službu po tom javnom natječaju.
Postojeći državni službenici postavljeni na temelju ranijih propisa na radna mjesta državnih službenika s posebnim ovlastima i odgovornostima i na ostala radna mjesta rukovodećih državnih službenika
1. Za radna mjesta državnih službenika iz članka 10. stavak 1. točka a) i b) ovog Zakona raspisat će se javni natječaj najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
2. Državni službenici koji se na dan stupanja na snagu ovog Zakona nalaze na radnim mjestima iz članka 10. stavak 1. točka a) i b) ovog Zakona ostaju na istim do popune tih radnih mjesta putem javnog natječaja, te se nakon isteka tog razdoblja, ako ne budu ponovno imenovani na ta radna mjesta, raspoređuju na odgovarajuće radno mjesto unutar istog ili nekog drugog tijela državne službe u Županiji, sukladno odredbama ovog Zakona, ukoliko im ne prestane radni odnos po posebnim propisima.
Prestanak primjene propisa
Danom stupanja na snagu ovog Zakona u Hercegbosanskoj županiji prestaje primjena Uredbe o pravima i dužnostima državnih službenika u Hercegbosanskoj županiji ("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj: 3/11), kao i drugi propisi koji su u suprotnosti s odredbama ovog Zakona.
Stupanje na snagu Zakona
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Narodnim novinama Hercegbosanske županije".