Zastava Srbije | Zastava Crne Gore

BESPLATNO | Propisi BiH / Propisi RS / Propisi FBiH / Propisi Brčko/ Propisi Kantona Sarajevo / Registar službenih glasila / Neradni dani RS / Neradni dani FBiH / Neradni dani Brčko distrikta

Alarm za glasila

Alarm za glasila Vas informiše o najnovijim službenim glasilima koja su objavljena

ZAKON O ŠUMAMA BRČKO DISTRIKTA BIH

("Sl. glasnik Brčko Distrikta BiH", br. 14/2010 i 26/2016)

 

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1

Ovim zakonom propisuju se očuvanje, zaštita i jačanje općekorisnih funkcija šuma, planiranje u šumarstvu, upravljanje šumama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapređenje šuma na teritoriji Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt), nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja vezana za upravljanje šumama.

(Definicije)

Član 2

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:

a) "upravljanje šumama i šumskim zemljištem" podrazumijeva upravne poslove i obuhvata administrativnu podršku i kontrolu nad šumama i šumskim zemljištem;

b) "gazdovanje šumama" obuhvata planiranje, uzgoj, zaštitu, njegu i korištenje šuma i šumskog zemljišta;

c) "trajnost gazdovanja šumama" je održavanje i unapređenje dugoročnog zdravlja i diverziteta šumskih ekosistema uz obezbjeđivanje privrednih, ekoloških, socijalnih i kulturnih funkcija šuma;

d) "vlasnik šume" je pravno ili fizičko lice koje ima pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem;

e) "šumsko privredno područje" je zaokružena cjelina u stanišnom, biološkom, geografskom, saobraćajnom, ekološkom i ekonomskom pogledu, u okviru koje se obezbjeđuje trajnost gazdovanja šumama i šumskim zemljištem i dijeli se na privredne jedinice;

f) "privredna jedinica" je dio šumskoprivrednog područja koji je, u pravilu, prilagođen konfiguraciji terena, organizacionim potrebama i saobraćajnicama i na kome je obezbijeđena trajnost gazdovanja šumom i dijeli se na odjele a odjeli na odsjeke - sastojine;

g) "korištenje šuma" je sječa i transport drveta i korištenje ostalih šumskih proizvoda, kao i prodaja šumskih drvnih sortimenata i ostalih šumskih proizvoda;

h) "sanitarna sječa" podrazumijeva sječu oboljelih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala;

i) "krčenje šuma" podrazumijeva sječu stabala i vađenje panjeva kako bi se šumsko zemljište moglo koristiti u druge svrhe, izuzev sječe radi izgradnje šumskih objekata ili instalacija;

j) "čista sječa" je sječa svih ili skoro svih stabala u sastojini, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime se stvaraju ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine, izuzev uklanjanja starih sastojina ukoliko je reprodukcija starih sastojina obezbijeđena na odgovarajući način;

k) "pustošenje šuma" podrazumijeva sječu koja nije odobrena kao redovan vid obnavljanja šuma, sječa rijetkih vrsta drveća i grmlja, podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje podmlatka i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta ili onemogućava trajnost šumske proizvodnje i ugrožava opstanak šuma i njihove funkcije;

l) "šumski proizvodi" su proizvodi šuma i šumskog zemljišta uključujući:

1) šumsko drveće i žbunje i sve njihove dijelove,

2) ostale šumske proizvode;

m) "ostali šumski proizvodi" su:

1) sjeme, koštuničavo voće, bobičasti plodovi, kora drveta, korijen biljaka, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume,

2) mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke,

3) gljive,

4) biljni sok ili smola;

5) med,

6) listinac;

7) travnati ili pašnjački prekrivač,

8) treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen;

n) "šumski reprodukcioni materijal " je:

1) sjeme, šišarke i plodovi namijenjeni za proizvodnju biljaka,

2) grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka,

3) biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka;

o) "šumsko-uzgojne mjere" su mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta, a uključuju:

1) mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina,

2) njegu mladih razvojnih faza šuma, uključujući proredu mlađih sastojina,

3) specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i njegu rubova šuma,

4) konverziju izdanačkih šuma i šikara;

p) " šumska infrastruktura" su šumski putevi, stalne vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gazdovanje šumama;

q) "šumski putevi" su putevi sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prevoz šumskih proizvoda i saobraćaj vezan za gazdovanje i spajanje sa sistemom javnih puteva, kao i vlake ako zadovoljavaju minimalne standarde određene za šumske puteve;

r) "otvorena vatra" je vatra zapaljena izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem;

s) "površinske vode" su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi i stajaće vode;

t) "promet drveta i ostalih šumskih proizvoda" podrazumijeva prevoz saobraćajnicama, kupovina, prodaja, poklon, skladištenje, kao i primanje drveta na pilane u kojima se vrši rezanje drveta;

u) "slučajnim užitkom" smatraju se izvale i prijelomi stabala nastali pod uticajem elementarnih nepogoda, kao i stabala koja zbog uticaja biljnih bolesti i drugih štetnih faktora ne pokazuju fiziološke znake života i predstavljaju opasnost po stabilnost šume;

v) "uređajni period" je vremenski period za koji se donosi dugoročni plan gazdovanja šumama i šumskim zemljištima šumskoprivrednog područja.

(Šuma i šumsko zemljište)

Član 3

(1) Šumom, u smislu ovog zakona, smatraju se:

a) zemljište obraslo šumskim drvećem ili šumskim grmljem kao šumski ekosistem izgrađen od biotopa i biocenoze, čija površina prelazi 500 m2 i čija je širina najmanje deset metara;

b) šumski rasadnici i plantaže šumskog drveća;

c) šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura;

d) jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma.

(2) Šumskim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se:

a) zemljište koje nije trajno sposobno za drugu vrstu kulture osim za uzgoj šume, s obzirom na položaj, konfiguraciju, fizički i hemijski sastav zemljišta;

b) zemljište koje je prostornim, odnosno urbanističkim planom namijenjeno za šumsku proizvodnju;

c) zemljište koje pored zemljišta obraslog šumom obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume;

d) područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, čistine i livade unutar šuma.

(3) Šumom se ne smatraju sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu procesom sukcesije ako su mlađe od 20 godina i ako njihove krošnje ne pokrivaju najmanje 50% zemljišta, groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 500 m2 kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima.

(4) U slučajevima sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom, odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem, odlučuje Odjeljenjeza poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Distrikta (u daljnjem tekstu: Odjeljenje) na osnovu mišljenja stručne komisije, u čijem sastavu mora biti najmanje po jedan stručnjak iz oblasti šumarstva i oblasti poljoprivrede.

(5) Šef Odjeljenja imenuje komisiju iz stava 4 ovog člana i utvrđuje način rada komisije.

(6) Šume i šumska zemljišta na području Distrikta su u vlasništvu Distrikta (u daljnjem tekstu: šume Distrikta) ili u vlasništvu fizičkih ili pravnih lica (u daljnjem tekstu: privatne šume).

(7) Nad šumama i šumskim zemljištem ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću.

(Značaj i funkcije šuma)

Član 4

(1) Šume i šumsko zemljište je, zbog svojih općekorisnih funkcija i privrednog značaja, dobro od općeg interesa i uživaju posebnu brigu i zaštitu Distrikta i koriste se pod uslovima i na način koji je propisan ovim zakonom.

(2) Šume se održavaju, obnavljaju i koriste tako da se očuva i poveća njihova vrijednost i općekorisne funkcije, obezbijedi trajnost produkcije, zaštita i stalno povećanje prirasta i prinosa.

(3) Šumsko zemljište koristi se za šumsku proizvodnju, a u druge svrhe se može koristiti pod uslovima propisanim ovim zakonom.

(4) Funkcije šuma, u smislu ovog zakona, su ekološka, socijalna i privredna.

(5) Pod ekološkom funkcijom šuma podrazumijeva se njihov pozitivan uticaj na zaštitu staništa i zemljišta od erozije, bujica i poplava, na vodni režim i hidroenergetski sistem, na klimatske faktore uključujući obogaćivanje vazduha kiseonikom, apsorbovanje ugljendioksida i drugih štetnih materija.

(6) Pod socijalnom funkcijom šuma podrazumijeva se uticaj šume na ljepotu okoline i stvaranje povoljnih uslova za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, razvoj lova, ribolova i turizma, uticaj na obrazovanje, naučno istraživanje, odbranu, zaštitu objekata i infrastrukture.

(7) Privredna funkcija šuma podrazumijeva proizvodnju i iskorištavanje drvne mase, proizvodnju i iskorištavanje ostalih šumskih proizvoda.

(8) Prema namjeni šume mogu biti privredne, zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom.

DIO DRUGI - ZAŠTITA ŠUMA

(Zabrana krčenja šuma)

Član 5

(1) Krčenje šuma je zabranjeno.

(2) Izuzetno, krčenje šuma može se dozvoliti:

a) ako se time ne ugrožavaju zaštitne funkcije šuma i ako se zemljište dobijeno krčenjem koristi za podizanje investicionih objekata ili za kulture koje trajno daju veće koristi nego postojeća šuma, u slučajevima: promjene vrste drveća, sastojinskih oblika šume, podizanje šumskih plantaža ili objekata koji služe šumskoj proizvodnji kao što su: rasadnici, šumski putevi, šumske prosjeke, građevinski objekti u šumarstvu, lovni objekti i drugi objekti koji služe gazdovanju šumama, ukoliko to već nije predviđeno šumskoprivrednom osnovom;

b) ako je šumsko zemljište zbog općeg interesa potrebno privesti drugoj namjeni;

c) ako je to potrebno radi provođenja plana prostornog uređenja;

d) ako to zahtijevaju interesi bezbjednosti i odbrane zemlje.

(3) Dozvolu za krčenje šuma izdaje Odjeljenje na period od godinu dana.

(4) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stava 3 ovog člana prilaže se:

a) izvod iz zemljišnih knjiga, katastra nekretnina i kopija katastarskog plana;

b) procjena okolišnog uticaja u skladu sa odredbama propisa koji tretiraju zaštitu okoliša;

c) izvod iz važećeg prostornog plana;

d) saglasnost organa nadležnih za zaštitu istorijskog i prirodnog naslijeđa i vodoprivredu;

e) investiciono-tehnička dokumentacija o opravdanosti krčenja šuma.

(5) Podnosilac zahtjeva iz stava 4 ovog člana dužan je uplatiti naknadu čija vrijednost se određuje utvrđivanjem tržišne vrijednosti drveta koje se dobije krčenjem ili sječom dodajući troškove podizanja i održavanja novih šuma na površini koja ne može biti manja od iskrčene.

(6) Sredstva iz stava 5 ovog člana uplaćuju se na Jedinstveni račun Trezora (u daljnjem tekstu:JRT) i mogu se koristiti isključivo u svrhu:

a) kupovine šuma i šumskog zemljišta,

b) za pošumljavanje u skladu sa odredbama ovog zakona.

(7) Ako se u roku od dvije godine od dana izdavanja dozvole iskrčeno zemljište ne privede namjeni radi koje je krčenje izvršeno, podnosilac zahtjeva dužan je izvršiti njegovo pošumljavanje u roku koji odredi Odjeljenje.

(Zabrana čiste sječe)

Član 6

(1) Čista sječa šuma je zabranjena.

(2) Izuzetno, čista sječa se može vršiti:

a) u posebnim slučajevima u pripremi šumsko-uzgojnih zahvata sa ciljem unapređenja šumskih sastojina i to u mjeri koja je planirana u šumskoprivrednoj osnovi;

b) ako je neophodna zbog sanitarne sječe ili provođenja preventivnih zaštitnih mjera.

(Zabrana pustošenja šuma)

Član 7

(1) Zabranjeno je pustošenje šuma, pustošenje ostalih šumskih proizvoda i sječa rijetkih vrsta drveća i grmlja.

(2) Izuzetno, dozvoljena je sječa rijetkih vrsta šumskog drveća i grmlja ako:

a) su u tolikoj mjeri oštećena ili bolesna da im predstoji neposredno sušenje;

b) ako predstavljaju leglo zaraze od biljnih bolesti ili štetočina.

(Gradnja objekata)

Član 8

(1) U šumi i na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gazdovanje šumama, kao i objekti predviđeni prostornim planom.

(2) Prostornim planom se može predvidjeti da se u šumi, na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i ribolova, ako ih iz tehničkih ili ekonomskih razloga nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta.

(3) Član 5. ovog zakona primjenjuje se i za zgrade, trase puteva, izgradnju elektro i PTT vodova, površinske kopove i druge objekte koji se planiraju izgraditi u šumi i na udaljenosti do 50 m od ruba šume.

(Zaštita od požara)

Član 9

(1) Zabranjeno je loženje otvorene vatre u šumi, na šumskom zemljištu i na drugom zemljištu u neposrednoj blizini šume.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume, može se ložiti otvorena vatra ili paliti drveni ugalj na mjestima koje odredi i obilježi Odjeljenje, uz prethodno pribavljenu saglasnost odjeljenja nadležnog za poslove protivpožarne zaštite i uz pridržavanje propisanih uslova i mjera bezbjednosti.

(3) Na poljoprivrednom i drugom zemljištu na udaljenosti manjoj od 150 m od ruba šume zabranjeno je paljenje trave, otpadaka i ostalog materijala.

(4) U šumi i na udaljenosti do 200 m od ruba šume, zabranjena je izgradnja i rad fabrika, krečana, ciglana i drugih objekata koji rade sa otvorenim plamenom.

(5) Odjeljenje je dužno obezbijediti dežurnu čuvarsku službu u šumi i na šumskom zemljištu namijenjenom za izletišta, u dane praznika i neradne dane.

(6) U cilju zaštite šuma od požara, Odjeljenje i vlasnici privatnih šuma dužni su preduzimati mjere radi zaštite šuma od požara.

(7) Mjere zaštite šuma od požara provode se prema planu zaštite šuma od požara koji se donosi u skladu sa Pravilnikom o zaštiti šuma od požara.

(8) Plan zaštite šuma od požara za šume Distrikta i privatne šume donosi Odjeljenje.

(9) Pravilnikom o zaštiti šuma od požara utvrđuju se mjere i radnje neophodne za sprovođenje i unapređenje zaštite šuma od požara.

(10) Odjeljenje i vlasnici privatnih šuma dužni su redovno obavještavati odjeljenje nadležno za poslove protivpožarne zaštite o svim požarima u šumi i na šumskom zemljištu.

(11) Pravilnik iz stava 7 ovog člana donosi šef Odjeljenja.

(Hemijska sredstva i odlaganje otpada)

Član 10

(1) U šumi je zabranjena upotreba hemijskih sredstava.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, testirana hemijska sredstva mogu biti korištena u šumi za:

a) zaštitu sadnica od divljači i korovskih vrsta;

b) za smanjenje prekomjerne populacije insekata;

c) za gašenje šumskih požara, ako ne ugrožavaju biološku ravnotežu.

(3) U šumi i na šumskom zemljištu zabranjeno je:

a) odlaganje smeća i drugih štetnih i opasnih otpadaka;

b) ispuštanje otpadnih voda, zagađujućih i zapaljivih tečnosti i materija;

c) spaljivanje otpadaka, piljevine i drugih materija koje zagađuju vazduh, zemljište i vodu.

(4) Odjeljenje i vlasnici privatnih šuma obavezni su iz šume ukloniti otpad i smeće.

(5) Ukoliko pravno i fizičko lice deponuje u šumu otpad ili smeće, Odjeljenje i vlasnici privatnih šuma imaju pravo tražiti naknadu troškova nastalih uklanjanjem otpada ili smeća, od tih lica.

(Pašarenje u šumi)

Član 11

(1) U šumi je zabranjena: paša, žirenje, brst, kresanje grana i lisnika, sakupljanje i iznošenje šušnja i mahovine (u daljnjem tekstu: pašarenje).

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, Odjeljenje može dozvoliti pašarenje u šumama Distrikta na površinama koje se odrede u šumskoprivrednoj osnovi.

(3) Paša, žirenje i brst se može dozvoliti samo ako je stoka pod nadzorom čobana.

(4) Pristup stoke na pašu, odnosno žirenje i pojila, kroz dijelove šume u kojima nije odobrena paša i žirenje, dozvoljeno je putevima koje odredi i obilježi Odjeljenje.

(5) Uslovi pod kojim se vrši pašarenje u šumama Distrikta utvrđuju se pravilnikom koji donosi šef Odjeljenja.

(Ostali šumski proizvodi)

Član 12

(1) Uzgoj i iskorištavanje ostalih šumskih proizvoda iz člana 2 tačke m) ovog zakona vrši Odjeljenje, a drugim pravnim i fizičkim licima njihovo iskorištavanje može odobriti u obimu i na mjestima koja su određena u šumskoprivrednoj osnovi na osnovu investiciono-tehničke dokumentacije koja sadrži:

a) podatke o količini, mjestu, vrsti, načinu proizvodnje i iskorištavanja,

b) vremenu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda.

(2) Investiciono-tehnička dokumentacija sadrži način revitalizacije i predviđa sredstva za unapređenje stanja resursa za ostale šumske proizvode.

(3) Saglasnost na investiciono-tehničku dokumentaciju daje Odjeljenje.

(4) Pravna i fizička lica koja vrše iskorištavanje ostalih šumskih proizvoda dužna su na JRT uplatiti sredstva za revitalizaciju ostalih šumskih proizvoda u iznosu od 2% od prodajne cijene ostalih šumskih proizvoda.

(5) Uslovi za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet ostalih šumskih proizvoda utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi šef Odjeljenja.

(Zaštita ugroženih vrsta)

Član 13

(1) Ne dozvoljava se paša u šumi i korištenje ostalih šumskih proizvoda ako bi se s tim ugrozio biodiverzitet, odnosno vrste flore i faune zaštićene u skladu sa propisima o zaštiti prirode.

(2) Zabranjena je sječa, iskorjenjavanje ili bilo kakvo oštećivanje stabala planinskog javora (Acer heldreichii Orph.), zelene johe (Alnus viridis (Chaidž) Lam. & DC.,), mečje lijeske (Corylus colurna L.), zanovjeti (Petteria ramentacea (Sieber) Presl.), brijesta (Ulmus sp.), kao i drugih rijetkih i vrijednosnih vrsta drveća određenih šumskoprivrednom osnovom.

(3) Sječa drveća iz stava 2 ovog člana može se dozvoliti samo u slučaju uzgojne i sanitarne sječe.

(4) Šef Odjeljenja može zabraniti sječu i drugih vrsta drveća čiji je opstanak doveden u pitanje.

(Divljač u šumi)

Član 14

(1) U šumi se može uzgajati divljač čija se vrsta i broj utvrđuju u skladu sa propisima o lovstvu.

(2) Pravno lice koje gazduje lovištem dužno je nadoknaditi pričinjenu štetu na stablima koju je prouzrokovala divljač u šumi.

(Zdravstveno stanje šuma)

Član 15

(1) Odjeljenje prati obim i nivo degradacije šuma i štete u šumama o čemu obavještava Vladu Distrikta (u daljnjem tekstu: Vlada) i javnost.

(2) Ostala pitanja vezana za zdravstveno stanje šuma uređuju se Pravilnikom o praćenju zdravstvenog stanja šuma koji donosi šef Odjeljenja.

(Izgradnja i održavanje šumskih puteva)

Član 16

(1) Šumski putevi se izgrađuju, održavaju i koriste na način da sprečavaju:

a) ugrožavanje izvora vode;

b) uzrokovanje erozionih procesa;

c) prelivanja vode iz bujica;

d) narušavanje ravnoteže nestabilnog tla i povećanje rizika od klizišta;

e) uticaj na područja koja su važna za opstanak divljih životinja i biološku raznolikost;

f) uticaj na prirodno i kulturno naslijeđe;

g) ugrožavanje ostalih funkcija šume.

(2) Šumski put se može graditi u skladu sa projektom za njegovu izgradnju.

(3) Odjeljenje vodi katastar šumskih puteva za šume Distrikta.

(Saobraćaj u šumama)

Član 17

(1) Zabranjeno je kretanje motornih vozila u šumi i na šumskim putevima osim u svrhu: gazdovanja šumom, spašavanja, policijskih istraga, mjera za zaštitu od prirodnih katastrofa i održavanja javne infrastrukture.

(2) Odjeljenje izdaje dozvolu za organizovanje takmičenja koja uključuju motorna vozila u šumi i na šumskim putevima.

(3) Odjeljenje postavlja i održava znakove na šumskim putevima, održava i nadgleda šumske puteve i promet na šumskim putevima u skladu sa odredbama ovog zakona.

(4) U slučajevima gdje znakovi na putu i nadzor nisu dovoljni mogu se koristiti rampe.

(Pristup šumama)

Član 18

(1) Ako nije drugačije određeno ovim ili drugim zakonom, šumom ili šumskim zemljištem u cilju rekreacije mogu se kretati sva lica.

(2) Bez odobrenja Odjeljenja ili vlasnika privatne šume zabranjeno je u šumi:

a) razapinjati šator ili postavljati logor;

b) smještati pčelinjake;

c) sakupljati ostale šumske proizvode;

d) pomjerati međe šuma, odnosno granične oznake;

e) ulaziti u fizički i znakovima ograđena šumska područja i zatvorene šumske puteve;

f) ulaziti u područja gdje se vrši sječa;

g) ulaziti u područja prirodne regeneracije, pošumljena područja i šumske rasadnike.

(3) Postavljanje ograda u šumi dozvoljeno je u mjeri koja je neophodna za odgovarajuće radove gazdovanja šumama, zaštitu i uzgoj divljači, sprečavanje štete od divljači i na način koji ne remeti pristup šumi i šumskom zemljištu.

DIO TREĆI - ŠUMSKOPRIVREDNA OSNOVA I GODIŠNJI PLAN GAZDOVANJA ŠUMAMA

(Šumskoprivredna osnova i godišnji plan gazdovanja šumama)

Član 19

(1) Šumama i šumskim zemljištem gazduje se na osnovu šumskoprivredne osnove i projekata za izvođenje.

(2) Šumskoprivredna osnova je plan za dugoročno gazdovanje šumama kojim se određuju osnovne smjernice i ciljevi gazdovanja šumama, mjere unapređivanja šuma, očuvanje i jačanje općekorisnih funkcija šuma i zaštita šuma, a sadrži analizu dosadašnjeg gazdovanja šumama, prikaz stanja šuma, ciljeve gazdovanja šumama, vrstu i obim radova.

(3) Šumskoprivredna osnova, prostorni plan, vodoprivredna osnova, lovnoprivredna osnova i evidencije o kulturno-istorijskom i prirodnom naslijeđu, se međusobno usklađuju.

(4) Izuzetno od stava 1 ovog člana, ako ne postoje objektivne mogućnosti pravovremene izrade nove šumskoprivredne osnove, šumama Distrikta i privatnim šumama može se gazdovati najduže tri godine na osnovu godišnjih planova gazdovanja.

(5) Godišnji plan gazdovanja šumama usvaja Vlada na prijedlog šefa Odjeljenja.

(6) Odredbe šumskoprivredne osnove i godišnjih planova gazdovanja su obavezne.

(7) Ne može se prekoračiti ukupan obim sječa u visokim šumama planiran šumskoprivrednom osnovom za uređajni period.

(8) Za privredne jedinice ukupan obim sječa u visokim šumama, po vrstama drveća i po gazdinskim klasama, ne može se prekoračiti.

(9) Radovi planirani šumskoprivrednom osnovom, odnosno projektima za izvođenje, izvršavaju se za svaku godinu po mjestu izvođenja, obimu i kvalitetu radova.

(Izrada šumskoprivredne osnove)

Član 20

(1) Šumskoprivredna osnova izrađuje se odvojeno za šume Distrikta i za privatne šume.

(2) Šumskoprivredna osnova izrađuje se za period od deset godina.

(3) Postupak izrade šumskoprivredne osnove za šume Distrikta i privatne šume provodi Odjeljenje.

(4) Troškove izrade šumskoprivredne osnove za šume Distrikta snosi Distrikt, a za privatne šume Distrikt i vlasnik privatne šume.

(Postupak izrade i nadzor nad izradom šumskoprivredne osnove)

Član 21

(1) Izradu šumskoprivredne osnove vrši pravno lice koje je registrovano za izradu šumskoprivredne osnove i posjeduje licencu za rad.

(2) Distrikt kao investitor, obavezan je kod izrade šumskoprivredne osnove obezbijediti nadzor-kontrolu i stručnu recenziju šumskoprivredne osnove.

(3) Nadzor, odnosno kontrolu nad izradom šumskoprivredne osnove vrši stručna ustanova, šumarski fakultet ili šumarski institut, u skladu sa Pravilnikom o kontroli izrade šumskoprivredne osnove koji donosi šef Odjeljenja.

(Usvajanje šumskoprivredne osnove)

Član 22

(1) Šumskoprivrednu osnovu usvaja Vlada na prijedlog Odjeljenja uz prethodno pribavljeno stručno mišljenje komisije za recenziju.

(2) Komisija za recenziju šumskoprivredne osnove i stručna ustanova koja vrši nadzor, odnosno kontrolu nad izradom šumskoprivredne osnove angažuju se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o javnim nabavkama).

(3) Greške i nedostatke šumskoprivredne osnove koje utvrdi komisija za recenziju dužno je o svom trošku otkloniti pravno lice kojem je povjerena izrada šumskoprivredne osnove.

(4) Odjeljenje je dužno, najmanje 60 dana prije isteka važnosti šumskoprivredne osnove, dostaviti novoizrađenu šumskoprivrednu osnovu Vladi na usvajanje.

(5) Ako se u toku perioda važenja šumskoprivredne osnove utvrde bitni nedostaci ili se izmijene okolnosti na kojima je šumskoprivredna osnova zasnovana, vrši se njena izmjena i dopuna na način i po postupku određenim za njeno donošenje.

(6) Elementi, sadržaj i način izrade šumskoprivredne osnove utvrđuju se pravilnikom koji donosi šef Odjeljenja.

(Projekti za izvođenje)

Član 23

(1) Realizacija šumskoprivredne osnove za šume Distrikta vrši se na osnovu projekata za izvođenje koji se izrađuju za uređajnu jedinicu-odjel.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, projekt za izvođenje se može izrađivati za više odjela u jednom slivu ako sječa i izrada sanitarnih užitaka ne prelazi više od 100 m3 po jednom odjelu.

(3) Projekt iz stava 1 ovog člana sadrži: radove uzgoja, zaštite i iskorištavanja šuma po obimu, mjestu i vremenu početka i završetka radova, podatke o bruto drvnoj zalihi, prirastu, doznačenoj drvnoj masi po vrstama drveća i drvnoj zalihi poslije sječe sve u krupnom drvetu, sortimentnom napadu, tehnološkom postupku, ekonomsku analizu, kartu sa ucrtanim dužinama puteva, postojećim i projektovanim vlakama, izvorima, vodotocima i važnijim objektima.

(4) Za privatne šume izrađuju se projekti samo za izvođenje šumsko-uzgojnih radova.

(5) Projekti iz stava 4 ovog člana sadrže sve radove po mjestu, obimu i vremenu kao i bruto doznačenoj drvnoj masi.

(6) Realizacija projekata za izvođenje, po svim stavkama je obavezna.

(7) Radovi predviđeni u projektu za izvođenje se realizuju najkasnije u roku od dvije godine od dana donošenja.

(8) Projekt za izvođenje mogu izrađivati diplomirani inženjeri šumarstva sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci ili šumarski tehničari sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

(9) Projekt za izvođenje donosi Odjeljenje.

(10) Odjeljenje je dužno imenovati diplomiranog inžinjera šumarstva sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci ili šumarskog tehničara sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci, koji je odgovoran za stručno izvođenje radova po projektu za izvođenje.

(11) Projekti za izvođenje imaju trajan karakter i čuvaju se u arhivi Odjeljenja.

(12) Odjeljenje je dužno voditi registar projekata za izvođenje.

DIO ČETVRTI - GAZDOVANJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM

(Sječa stabala)

Član 24

(1) Sječa stabala u šumi vrši se poslije odabiranja, obilježavanja i obrojčavanja stabala ili obilježavanja površina na kojima se vrši sječa, u skladu sa šumskoprivrednom osnovom.

(2) Odjeljenje je dužno prijaviti nadležnom šumarskom inspektoru sve sječe u šumama Distrikta najmanje 30 dana prije početka sječe.

(3) Prijava sječe sadrži:

a) broj odjela iz šumskoprivredne osnove i razlog za sječu u slučaju sanitarne ili druge sječe;

b) planirani rok za sječu;

c) vrstu sječe, količinu i strukturu drvne mase za sječu po vrstama drveća;

d) način obnove šume;

e) šumsko-uzgojne i zaštitne mjere koje se sprovode nakon sječe;

f) smjernice za gazdovanje šumama različitih gazdinskih klasa i kategorija šuma;

g) način izvlačenja šumskih drvnih sortimenata sa skicom postojećih i novih vlaka;

h) identifikaciju osobe koja je izvršila doznaku i izradila projekt za izvođenje.

(4) Ukoliko postoji opravdan razlog za sumnju da je planirana ili započeta sječa, ili počinjene druge radnje u suprotnosti sa šumskoprivrednom osnovom, ovim zakonom ili propisima koji su doneseni na osnovu ovog zakona, nadležni šumarski inspektor može zabraniti planiranu sječu dok se ne otklone utvrđene nepravilnosti.

(5) Sječa stabala u privatnim šumama vrši se na osnovu rješenja koje donosi šef Odjeljenja, na zahtjev vlasnika privatne šume.

(6) Obaveza vlasnika privatne šume ili lica koje on ovlasti je da, prije vršenja doznake, identifikuje šumu na terenu i pokaže tačne granice šume ovlaštenom licu koje vrši doznaku.

(7) Doznaka i sječa stabala, odnosno površina za sječu, može se odobriti samo vlasniku privatne šume koji podnese dokaze o pravu vlasništva.

(8) Sječa stabala voćkarica koje vode porijeklo sa poljoprivrednog zemljišta vrši se na osnovu saglasnosti poljoprivrednog inspektora.

(9) Oblik i sadržaj obrasca o prijavi sječe utvrđuje se pravilnikom koji donosi šef Odjeljenja.

(Doznaka stabala i obilježavanje površina)

Član 25

(1) Doznaka stabala za sječu vrši se na prsnoj visini stabla sa gornje strane i na žilištu ili pridanku stabla sa donje strane, uz obavezu upotrebe šumskog čekića i kolobroja.

(2) Obilježavanje površina za sječu može se vršiti u slučaju čiste sječe panjača, šikara i šibljaka u slučajevima predviđenim šumskoprivrednom osnovom.

(3) Doznaka stabala ili obilježavanje površina za sječu i sječa stabala, ne može se vršiti u šumama za koje imovinskopravni odnosi nisu riješeni, izuzev sječe slučajnih užitaka.

(4) Doznaku stabala i obilježavanje površina za sječu u šumama Distrikta i privatnim šumama mogu vršiti diplomirani inžinjeri šumarstva sa najmanje dvije godine radnog iskustva u struci ili šumarski tehničari sa najmanje pet godina radnog iskustva u struci, koje rješenjem imenuje šef Odjeljenja.

(5) Način odabira, doznaka i sječa stabala ili površina za sječu bliže se uređuju pravilnikom koji donosi šef Odjeljenja.

(Biološka reprodukcija šuma)

Član 26

(1) Odjeljenje je dužno izdvajati finansijska sredstva za prostu i proširenu biološku reprodukciju šuma Distrikta.

(2) Vlasnici privatnih šuma dužni su izdvajati finansijska sredstva za prostu biološku reprodukciju privatnih šuma.

(Prosta biološka reprodukcija)

Član 27

(1) Sredstva za prostu biološku reprodukciju šuma koriste se za radove koji obuhvataju:

a) izradu šumskoprivredne osnove, projekata za izvođenje, te njihove revizije i obnove;

b) pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje i popunjavanje;

c) njegu i čišćenje sastojina;

d) pošumljavanje površina nastalih nakon čistih sječa i požarišta;

e) njegu i čišćenje šumskih kultura i šuma;

f) odabiranje i doznaku stabala za sječu;

g) zaštitu šuma od uzročnika biljnih bolesti i štetočina, požara i protivpravnog prisvajanja;

h) proizvodnju šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala;

i) izgradnju šumskih puteva;

j) arondaciju šuma i šumskog zemljišta i druge potrebe sa ciljem obezbjeđenja trajnosti gazdovanja šumama.

(2) Odjeljenje obezbjeđuje sredstva za prostu biološku reprodukciju šuma Distrikta izdvajanjem 10% od ukupno ostvarenog prihoda od prodaje drvnih sortimenata, koji se obračunava u skladu sa cjenovnikom.

(3) Sredstva za prostu biološku reprodukciju ostalih šumskih proizvoda obezbjeđuju se primjenom stava 2 ovog člana.

(4) Vlasnici privatnih šuma obezbjeđuju sredstva za prostu biološku reprodukciju privatnih šuma izdvajanjem 10% od vrijednosti neto posječene drvne mase obračunate po cjenovniku.

(Proširena biološka reprodukcija)

Član 28

(1) Sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma koriste se za radove koji obuhvataju:

a) izradu dugoročnih programa razvoja šumarstva, planova i programa razvoja i druge investiciono-tehničke dokumentacije koja služi ostvarivanju programa proste i proširene biološke reprodukcije šuma, te njihove revizije i obnove;

b) rekonstrukciju i konverziju izdanačkih šuma, šikara i šibljaka;

c) pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta i goleti;

d) biološku zaštitu od erozije zemljišta;

e) podizanje plantaža;

f) popunjavanje šumskih zasada;

g) sanaciju i obnovu šuma od posljedica neplanskih sječa, sušenja i propadanja;

h) zaštitu šuma od biljnih bolesti, štetočina i požara i za druge potrebe u funkciji reprodukcije šuma i unapređenja šumarstva,

i) naučnoistraživački rad u oblasti šumarstva.

(2) Odjeljenje obezbjeđuje sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma Distrikta izdvajanjem 3% od ukupno ostvarenog prihoda od prodaje drvnih sortimenata, koji se obračunava u skladu sa cjenovnikom.

(3) Sredstva za proširenu biološku reprodukciju ostalih šumskih proizvoda obezbjeđuju se primjenom stava 2 ovog člana.

(Obračun i uplata sredstava za biološku reprodukciju šuma)

Član 29

(1) Odjeljenje je dužno izraditi obračun sredstava za prostu i proširenu biološku reprodukciju šuma i voditi evidenciju utrošenih sredstava po namjeni utvrđenoj u članu 27 stavu 1 i članu 28 stavu 1 ovog zakona.

(2) Odjeljenje i vlasnici privatnih šuma uplaćuju sredstva za biološku reprodukciju šuma na JRT, a sredstva se koriste u skladu s članom 27 stavom 1 i članom 28 stavom 1 ovog zakona.

(3) Prodaja šumskih drvnih sortimenata i ostalih šumskih proizvoda, kao i obračun sredstava za prostu i proširenu biološku reprodukciju šuma, vrši se na osnovu cjenovnika koji donosi Vlada na prijedlog Odjeljenja.

(Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma)

Član 30

(1) Naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma plaćaju sva pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost na teritoriji Distrikta u visini od 0,02% njihovog ukupnog prihoda koji ostvare u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.

(2) Naknada iz stava 1 ovog člana uplaćuje se na JRT, polugodišnje i po završnom godišnjem računovodstvenom izvještaju.

(3) Uplaćena sredstva iz stava 1 ovog člana koriste se u skladu s članom 27 stavom 1 i članom 28 stavom 1 ovog zakona.

(4) Finansijaka inspekcija i šumarska inspekcija vrše kontrolu obračuna i plaćanja naknade iz ovog člana.

(5) Ako pravno lice ne obračuna ili ne plati naknadu iz stava 1 ovog člana, ovlašteni inspektor nalaže naknadni obračun i naplatu iz sredstava pravnog lica.

(Radovi u šumarstvu)

Član 31

(1) Pravnim licima koja ispunjavaju uslove za izvođenje radova u šumarstvu, Odjeljenje ustupa:

a) šumsko-uzgojne i zaštitne radove, koji se odnose na: pripremu zemljišta za prirodno podmlađivanje, pošumljavanje, njegu šuma i mjere zaštite šuma od svih vidova šteta;

b) radove na iskorištavanju šuma, koji se odnose na: sječu i izradu šumskih drvnih sortimenata, privlačenje, iznos i prevoz drvnih sortimenata;

c) projektovanje, gradnju i održavanje šumskih puteva i drugih objekata.

(2) Radovi iz stava 1 ovog člana se ustupaju u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

(3) Pravna lica koja obavljaju radove u šumarstvu su dužna obezbijediti mjere zaštite na radu i obavezna su sprovesti adekvatnu obuku zaposlenih.

(4) Uslovi koje je dužan ispunjavati izvođač radova u šumarstvu utvrđuju se pravilnikom koji donosi šef Odjeljenja.

(Šumsko-uzgojni radovi)

Član 32

(1) Odjeljenje priprema plan za sprovođenje šumsko-uzgojnih radova u šumama Distrikta i privatnim šumama koji sadrži podatke o mjestu, obimu, vrsti i vremenu izvođenja radova koji se sprovode i određene smjernice za izvršenje radova.

(2) Odjeljenje i vlasnici privatnih šuma dužni su, prvenstveno iz sredstava za biološku reprodukciju šuma, izvršiti:

a) pošumljavanje i njegu šuma;

b) njegu kultura;

c) ostale šumsko-uzgojne radove čiji obim se određuje šumskoprivrednom osnovom.

(Pošumljavanje sječina i paljika)

Član 33

(1) Sve površine nastale čistom sječom i paljike se obavezno pošumljavaju u roku od dvije godine nakon sječe ili šumskog požara.

(2) Ako se u roku od dvije godine, ne očekuje prirodna obnova koja bi bila u skladu sa šumsko-uzgojnim ciljem, Odjeljenje i vlasnici privatnih šuma dužni su sadnjom ili sjetvom izvršiti pošumljavanje:

a) paljika;

b) površina na kojima je izvršeno pustošenje šuma;

c) površina bez šumske vegetacije nastalih usljed vjetroizvala, vjetroloma i požara.

(3) Za pošumljavanje se koristi samo materijal za reprodukciju koji je potvrđenog porijekla.

(4) Površine predviđene za pošumljavanje i prirodnu obnovu se obilježavaju na terenu i ucrtavaju na kartu, a radovi se evidentiraju.

(Pošumljavanje goleti, šumskog i poljoprivrednog zemljišta)

Član 34

(1) Pošumljavanje goleti i šumskog zemljišta vrši se na osnovu projekta iz člana 23 ovog zakona, koji obavezno sadrži:

a) površine koje se pošumljavaju, naziv privredne jedinice, broj odjela i oznaka odsjeka, katastarska općina i katastarska čestica;

b) analizu prirodnih karakteristika staništa, naročito u smislu tla i klimatskih uslova;

c) izbor vrsta drveća, posebne karakteristike sadnica i opis razloga za njihov izbor;

d) gustoću i način, odnosno tehniku sadnje;

e) troškove sadnje i troškove održavanja pošumljenog područja;

f) procjenu funkcija koje zasađene šume imaju u tim predjelima;

g) mjere zaštite od požara.

(2) Pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta vrši se na zahtjev vlasnika zemljišta, u skladu sa propisima o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta i projekta iz stava 1 ovog člana.

(Tehnički prijem radova)

Član 35

(1) Za izvedene radove u šumarstvu, po projektima za izvođenje radova, vrši se tehnički prijem radova.

(2) Komisiju za tehnički prijem radova u šumarstvu imenuje šef Odjeljenja.

(3) Komisija iz stava 2 ovog člana utvrđuje da li su radovi izvedeni u skladu sa projektom za izvođenje.

(4) Tehnički prijem radova pošumljavanja vrši se nakon dvije godine od njihovog izvođenja, a za ostale šumsko-uzgojne radove tehnički prijem se vrši po završetku radova, a najduže u roku od šest mjeseci od završetka radova.

(5) Za sve druge radove u šumarstvu, izvršene po projektima za izvođenje, tehnički prijem vrši komisija iz stava 2 ovog člana, po završetku radova za svaki odjel.

(6) O izvršenom tehničkom prijemu radova komisija iz stava 2 ovog člana sastavlja zapisnik u kojem se konstatuje uspjeh, obim i kvalitet izvršenih radova.

(7) Ako se prilikom tehničkog prijema utvrdi da radovi nisu uspješno i kvalitetno izvršeni prema projektu za izvođenje, izvođač radova dužan je utvrđene nedostatke otkloniti u roku koji odredi komisija iz stava 2 ovog člana.

(8) Svi izvršeni radovi i nalaz komisije iz stava 2 ovog člana, evidentiraju se u knjige evidencije.

(Šumski materijal za reprodukciju)

Član 36

(1) Odjeljenje određuje šumske sjemenske objekte i sastojine iz kojih se obezbjeđuje reprodukcioni materijal, vodi registar o šumskim sjemenskim objektima i sastojinama i izdaje potvrde o porijeklu šumskog reprodukcionog materijala.

(2) Odjeljenje izdaje saglasnost za uvoz šumskog reprodukcionog materijala potvrđenog porijekla.

(3) Odjeljenje vodi evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena, proizvođača i dorađivača šumskog sjemena, šumskog i ukrasnog drveća i grmlja.

(Sanitarna sječa i druge preventivne mjere)

Član 37

(1) Odjeljenje i vlasnici privatnih šuma dužni su obezbijediti da se sanitarne sječe sprovode prije nego što bi šume mogle biti ugrožene gradacijom insekata, širenjem uzročnika biljnih bolesti ili drugih štetnih organizama.

(2) Odjeljenje i vlasnik privatne šume obezbjeđuju izvođenje sljedećih mjera zaštite šuma:

a) nabavka, raspoređivanje, osmatranje i održavanje feromonskih klopki i postavljanje lovnih stabala za potkornjake;

b) čišćenje posječenih područja, uz uništavanje kore i grana, gdje postoji bilo kakva opasnost od razmnožavanja parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina;

c) guljenje kore ili tretiranje panjeva i drugog drveća koje predstavlja poseban rizik za razmnožavanje parazita, širenja uzročnika biljnih bolesti i štetočina kroz upotrebu preparata za tretiranje u skladu sa ovim zakonom.

(3) Ukoliko vlasnici šuma ne mogu sami sprovesti sanitarne sječe i obezbijediti izvođenje mjera iz stava 2 ovog člana, obezbjeđuje ih Odjeljenje.

(4) Rad u šumama se izvodi u odgovarajućoj sezoni, na način koji smanjuje pojavu štete po šumski ekosistem.

(5) Odjeljenje prikuplja podatke i daje savjete o zaštiti šuma i obezbjeđuje informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina.

(Šumski red)

Član 38

(1) Odjeljenje i vlasnici privatnih šuma dužni su uspostaviti i održavati šumski red.

(2) Pod šumskim redom iz stava 1 ovog člana smatra se preduzimanje mjera za sprečavanje pojave požara, štetnih insekata i biljnih bolesti, sprečavanje štetnog djelovanja vjetra, snijega i drugih nepogoda, oštećivanje stabala i podmlatka prilikom sječe i izvoza drveta.

(3) Šumski red bliže se uređuje pravilnikom koji donosi šef Odjeljenja.

(Obnova šuma nakon nepogoda)

Član 39

(1) U slučaju šumske nepogode uzrokovane bilo kojim biotičkim ili abiotičkim agensom uključujući i šumske požare, Odjeljenje sačinjava plan obnove oštećenih i uništenih šuma i šumskog zemljišta koji sadrži:

a) opis nepogode;

b) stepen oštećenja;

c) mjere koje se provode;

d) troškove sanacije i obnove.

(2) Odluku o usvajanju plana iz stava 1 ovog člana donosi Vlada, na prijedlog šefa Odjeljenja.

(Promet drveta i ostalih šumskih proizvoda)

Član 40

(1) Dok se ne žigoše, obrojči, premjeri i ne izda otpremni iskaz, zabranjeno je pomjerati od panja i stavljati u promet drvo, dijelove stabla i grane posječene u šumi i na mjestima izvan šume kao što su: poljoprivredno zemljište, međe i pojedinačna stabla.

(2) Žigosanje, obrojčavanje i premjeravanje posječenog drveta iz stava 1 ovog člana i izdavanje otpremnog iskaza vrši Odjeljenje.

(3) Ostale šumske proizvode iz člana 12 ovog zakona zabranjeno je stavljati u promet bez odobrenja Odjeljenja.

(4) Fizičkim licima je zabranjena preprodaja šumskih sortimenata.

(5) Na pilanama i drugim postrojenjima za mehaničku preradu drveta ne može se vršiti prijem, skladištenje i prorez drveta ako drvo nije žigosano, obrojčeno i ako za to drvo nije izdat otpremni iskaz.

(6) Vlasnici pilana i postrojenja iz stava 5 ovog člana dužni su da drvo uskladišteno u krugu postrojenja evidentiraju na propisan način, odmah po prijemu drveta.

(7) Način žigosanja, obrojčavanja i premjeravanja posječenog drveta utvrđuje se pravilnikom koji donosi šef Odjeljenja.

(8) Žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje posječenog drveta i otpremni iskaz bliže se uređuje pravilnikom koji donosi šef Odjeljenja.

(Privremeno oduzimanje drveta i ostalih šumskih proizvoda)

Član 41

(1) Mjera privremenog oduzimanja drveta, ostalih šumskih proizvoda i sredstava rada kojim je izvršena nezakonita radnja izriče se licu koje izvrši ili dozvoli:

a) sječu šume na uzurpiranom zemljištu na kome imovinskopravni odnosi nisu riješeni;

b) sječu bez prethodne doznake i prije žigosanja, obrojčavanja i izdavanja otpremnog iskaza za drvo;

c) stavljanje u promet drveta i ostalih šumskih proizvoda u suprotnosti sa odredbama člana 40 ovog zakona.

(2) Mjeru iz stava 1 ovog člana izvršavaju čuvari šuma, šumarski inspektor i pripadnici policije.

(3) Lica iz stava 2 ovog člana imaju pravo:

a) legitimisati sva lica koja se kreću na području šume koju čuvaju, odnosno nad kojom vrše nadzor;

b) privremeno oduzeti predmete kojima je izvršen prekršaj ili krivično djelo.

(4) Ukoliko postoji mogućnost da se, u toku pohranjivanja, privremeno oduzetim šumskim proizvodima ili sredstvima rada umanji vrijednost, zaplijenjena roba se prodaje putem licitacije i prije završetka sudskog postupka, a finansijska sredstva dobijena prodajom uplaćuju se na JRT.

(Zabrana stavljanja u promet i skladištenje)

Član 42

(1) Drvo četinara i brijesta sa korom se ne može stavljati u promet i skladištiti u periodu vegetacije, koji traje od 1. aprila do 1. novembra.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, drvo četinara i brijesta sa korom može se stavljati u promet ako je drvo tretirano insekticidom ili ako period od sječe do otpreme traje kraće od ciklusa razvoja insekata, a najduže 21 dan.

DIO PETI - ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE S POSEBNIM NAČINOM GAZDOVANJA

(Opći principi)

Član 43

(1) U cilju zaštite ili specijalnog načina gazdovanja neke šume mogu biti proglašene zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom namjenom.

(2) Ukoliko šume predstavljaju dio područja koje je zaštićeno u skladu sa zakonom koji propisuje poseban način gazdovanja za šume, takve šume se smatraju šumama s posebnom namjenom.

(3) Odlukom kojom se šume proglašavaju zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom namjenom određuje se način gazdovanja šumama, njihovo korištenje, pravno lice koje je dužno da obezbijedi sredstva za troškove vezane za poseban način gazdovanja i naknadu za ograničeno korištenje ili povećane troškove zaštite.

(4) Visina naknade iz stava 3 ovog člana se utvrđuje u skladu s propisima koji regulišu eksproprijaciju i ne može biti niža od tržišne vrijednosti šume i šumskog zemljišta u momentu proglašenja zaštitnim šumama ili šumama sa posebnom namjenom.

(5) Zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom ucrtavaju se na kartu i obilježavaju vidljivim znakovima.

(6) Obilježavanje šuma vrši Odjeljenje na način predviđen standardima za šumske znakove, a troškove obilježavanja snosi pravno lice iz stava 3 ovog člana.

(7) Za šume koje su proglašene zaštitnim ili šume s posebnom namjenom, u šumskoprivrednoj osnovi predviđaju se posebni ciljevi gazdovanja i način njihove realizacije.

(8) Odjeljenje vodi evidenciju zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom.

(Zaštitna šuma)

Član 44

Za zaštitnu šumu može se proglasiti:

a) šuma koja prvenstveno služi za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnih eroziji, bujici i klizištu;

b) šuma čiji je glavni zadatak zaštita naselja, privrednih i drugih objekata kao što su saobraćajnice, energetski objekti, zaštita izvorišta i korita vodotoka, kao i šuma koja je podignuta kao zaštitni pojas, odnosno koja služi protiv prirodnih nepogoda.

(Šuma sa posebnom namjenom)

Član 45

Za šumu sa posebnom namjenom može se proglasiti:

a) šuma ili njeni dijelovi koji imaju poseban kulturno-istorijski, ekološki i prirodni značaj, nacionalni park, park šuma, lovni rezervat;

b) šuma i šumsko zemljište od značaja za zaštitu biodiverziteta i prirodnih staništa flore, faune i drugih organizama;

c) šuma ili njeni dijelovi registrovani kao sjemenske sastojine i sjemenski objekti;

d) šuma od posebnog naučnog i obrazovnog značaja;

e) šuma od specijalnog značaja za pročišćavanje zraka, snabdijevanje vodom i kvalitet vode;

f) šuma namijenjena za izletišta, odmor, opće obrazovanje, rekreaciju, turizam, klimatska i druga lječilišta.

(Proglašenje šume zaštitnom ili šumom sa posebnom namjenom)

Član 46

(1) Proglašenje šume za zaštitnu ili šumu sa posebnom namjenom vrši Skupština Distrikta (u daljnjem tekstu: Skupština).

(2) Prijedlog za proglašenje šume zaštitnom ili šumom sa posebnom namjenom može dati Odjeljenje ili zainteresovano pravno lice na osnovu elaborata.

(3) Elaborat za proglašenje zaštitne šume ili šume sa posebnom namjenom obavezno sadrži sljedeće:

a) cilj i razloge zbog kojih se predlaže proglašenje šume zaštitnom ili šume sa posebnom namjenom;

b) granice šume koja se izdvaja, naziv šumskoprivrednog područja, privredne jedinice, broj odjela i oznaku odsjeka, a za privatne šume naziv katastarske općine i broj katastarske čestice;

c) kartu razmjera 1: 10.000, odnosno razmjera za manja područja 1: 5.000, sa ucrtanim parcelama za koje se traži proglašenje zaštitne šume, odnosno šume sa posebnom namjenom;

d) opis strukture šume i šumskog zemljišta, uključujući stanje površina, drvnu zalihu po vrstama drveća, godišnji prirast i godišnji etat;

e) procjenu okolišnog uticaja;

f) predložena ograničenja gazdovanja;

g) predložene naknade.

(4) Ako Odjeljenje predlaže proglašenje šume zaštitnom ili šumom sa posebnom namjenom, sačinjava prijedlog odluke o proglašenju i dostavlja Vladi na razmatranje i Skupštini na usvajanje.

(5) Ako proglašenje šume zaštitnom ili šumom sa posebnom namjenom predlaže zainteresovano pravno lice, zahtjev za proglašenje upućuje Kancelariji za upravljanje javnom imovinom (u daljnjem tekstu: Kancelarija).

(6) Uz zahtjev iz stava 5 ovog člana, zainteresovano pravno lice, pored elaborata za proglašenje šume zaštitnom ili šumom sa posebnom namjenom, dužno je pribaviti i mišljenje Odjeljenja.

(7) Na osnovu zahtjeva iz stava 5 ovog člana Kancelarija sačinjava prijedlog odluke o proglašenju i dostavlja Vladi na razmatranje i Skupštini na usvajanje.

(8) Pravnom licu može se dodijeliti zaštitna šuma i šuma sa posebnom namjenom na korištenje, u skladu sa Zakonom o javnoj imovini u Brčko distriktu BiH.

DIO ŠESTI - NAČIN UPRAVLJANJA I GAZDOVANJA ŠUMAMA, ADMINISTRATIVNE I EKONOMSKE FUNKCIJE ŠUMA

(Katastar šuma)

Član 47

(1) Katastar šuma i šumskog zemljišta vodi Odjeljenje.

(2) Podaci u katastru šuma i šumskog zemljišta za proteklu godinu evidentiraju se najkasnije do 31. marta tekuće godine.

(3) Promjena namjene šuma u katastru nekretnina vrši se na osnovu rješenja odjeljenja nadležnog za geodetske poslove ili odobrenja iz člana 5 ovog zakona.

(4) Katastar šuma i šumskog zemljišta bliže se uređuje podzakonskim aktom koji donosi šef Odjeljenja.

(Promet šuma)

Član 48

(1) Promet šuma Distrikta je zabranjen.

(2) Izuzetno, promet šuma Distrikta može se vršiti samo u postupku arondacije i komasacije, i putem zamjene, uz prethodno pribavljenu saglasnost Odjeljenja.

(3) Distrikt ima pravo prvenstva za kupovinu privatnih šuma i šumskog zemljišta koji su proglašeni zaštitnim šumama ili šumama s posebnom namjenom.

(4) Uslovi za zamjenu šuma utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi Vlada, na prijedlog šefa Odjeljenja.

(Granice šuma)

Član 49

(1) Granice šuma Distrikta na terenu obilježavaju se vidnim i trajnim oznakama.

(2) Ukoliko granice šuma Distrikta nisu utvrđene, utvrđuju se u skladu sa zakonom koji propisuje premjer i katastar nekretnina.

(3) Granica šuma utvrđena u skladu sa stavom 2 ovog člana, ucrtava se na katastarskim planovima i provodi kroz katastarski operat odjeljenja nadležnog za geodetske poslove.

(4) Zabranjeno je uništavanje ili oštećivanje oznaka i graničnih znakova u šumi.

(5) Poslove obilježavanja granica šuma Distrikta i održavanje graničnih znakova vrši Odjeljenje.

(6) Neutvrđene i sporne granice šuma Distrikta na zahtjev Odjeljenja, utvrđuje odjeljenje nadležno za geodetske poslove.

(7) Način obilježavanja granica šuma utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi šef Odjeljenja.

(Upravljanje i gazdovanje privatnim šumama)

Član 50

(1) Privatnim šumama upravljaju i gazduju vlasnici šuma, u skladu sa ovim zakonom, podzakonskim aktima i šumskoprivrednom osnovom.

(2) Odjeljenje obavlja stručne poslove u pogledu gazdovanja privatnim šumama.

(3) Pod poslovima iz stava 2 ovog člana podrazumijeva se izrada šumskoprivredne osnove, godišnjih planova gazdovanja, odobravanje sječe, doznaka, premjeravanje, žigosanje, izdavanje otpremnog iskaza, planiranje šumsko-uzgojnih radova, čuvanje i zaštita šuma.

(4) Odjeljenje je dužno voditi evidenciju o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumskoprivrednom osnovom, godišnjim planom gazdovanja i projektima za izvođenje.

(5) Podaci evidencije iz stava 4 ovog člana, za proteklu godinu, evidentiraju se najkasnije do 31. marta tekuće godine.

(Upravljanje šumama Distrikta)

Član 51

Šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Distrikta upravlja i gazduje Odjeljenje.

(Poslovi upravljanja)

Član 52

Poslovi upravljanja šumama su da:

a) prikuplja i vodi bazu podataka o stanju i razvoju svih šuma, uključujući inventuru svih šuma;

b) ustanovljava i vodi katastar šuma i šumskog zemljišta i katastar šumske infrastrukture za šume Distrikta;

c) izrađuje planove i programe za prostu i proširenu biološku reprodukciju šuma i za pošumljavanje goleti i šumskog zemljišta;

d) vodi registar i evidenciju objekata za proizvodnju i doradu šumskog sjemena i proizvođača šumskog i ukrasnog drveća u Distriktu;

e) prati zdravstveno stanje šuma i stepen oštećenosti šuma;

f) izrađuje programe integralne zaštite šuma i planove protivpožarne zaštite;

g) daje mišljenje na zahtjev za proglašavanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom;

h) izrađuje podloge za programe razvoja šumarstva i obezbjeđuje podatke za potrebe prostornih planova uz primjenu tehničkih normativa iz oblasti šumarstva;

i) priprema i izrađuje programe podsticaja i planove razvoja šumarstva koji se finansiraju ili sufinansiraju iz budžeta Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: budžet);

j) izrađuje planove za izgradnju i održavanje šumskih puteva i zaštitu izvorišta i vodotoka unutar šumskih resursa;

k) prati ekonomsko stanje šumarstva na području Distrikta, podnosi izvještaj o cijenama i kvalitetu šumskih drvnih sortimenata i ostalih šumskih proizvoda i prati provođenje primjene jedinstvenih cijena šumskih proizvoda;

l) upoznaje javnost o stanju šuma i razvoju šumarstva i izdaje stručne publikacije o stanju šuma i njihovom značaju;

m) priprema i sprovodi naučnoistraživačke djelatnosti i transfer znanja iz oblasti šumarstva;

n) organizuje savjetovanja i pruža stručnu pomoć;

o) razvija međuentitetsku saradnju iz oblasti šumarstva;

p) sprovodi i primjenjuje međunarodne konvencije i standarde iz oblasti šumarstva;

q) priprema godišnje planove rada, finansijske planove i izvještaje o izvršenim radovima.

(Poslovi gazdovanja)

Član 53

(1) Gazdovanje šumama Distrikta ostvaruje se pod uslovom i na način propisan ovim zakonom.

(2) Poslovi gazdovanja šumama su:

a) izrada šumskoprivredne osnove;

b) izrada i realizacija projekata za izvođenje;

c) izgradnja i održavanje šumske infrastrukture i drugih objekata koji služe gazdovanju šumama;

d) promet šumskih drvnih sortimenata i ostalih šumskih proizvoda;

e) izvršavanje programa i planova proste i proširene biološke reprodukcije;

f) provođenje mjera integralne zaštite šuma;

g) proizvodnja i promet šumskog sjemena i šumskog i ukrasnog sadnog materijala;

h) izvršavanje planova iskorištavanja ostalih šumskih proizvoda;

i) realizacija planova razvoja šumarstva i unapređenja svih funkcija šuma.

(3) Odjeljenje vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumskoprivrednom osnovom, godišnjim planom gazdovanja i projektima za izvođenje.

(4) Podaci evidencije iz stava 3 ovog člana evidentiraju se za proteklu godinu, najkasnije do 31. marta tekuće godine.

(Korištenje parcela trećih lica)

Član 54

(1) Vlasnik šume je dužan dozvoliti privremeni prevoz, odnosno prinudni put ili smještaj šumskih proizvoda sa susjednih parcela na svom zemljištu ako to nije moguće izvršiti na drugi način ili ako bi drugi način bio nesrazmjerno skuplji.

(2) Korisnik prinudnog puta ili smještaja šumskih proizvoda dužan je vlasniku platiti naknadu za to korištenje.

(3) U slučaju da nije postignut sporazum između vlasnika i korisnika, rješenje o ustanovljavanju prinudnog puta ili smještaja šumskih proizvoda, kao i određivanju naknade iz stava 2 ovog člana donosi Odjeljenje na zahtjev zainteresovanog lica.

(4) Ako se privremenim zauzimanjem nanese šteta, korisnik je dužan nadoknaditi i pričinjenu štetu.

(5) Ako je zbog izgradnje šumske transportne infrastrukture neophodno koristiti parcele trećih lica vrši se eksproprijacija tih parcela.

(Šteta u šumi)

Član 55

(1) Fizičko ili pravno lice čini štetu u šumi, na šumskom zemljištu šumskim proizvodima (u daljnjem tekstu: šteta u šumi):

a) protivpravnom sječom ili protivpravnim prisvajanjem šumskih proizvoda;

b) požarom;

c) pašarenjem;

d) kopanjem, razaranjem, odvoženjem humusa, treseta, pijeska, zemlje, šljunka, kamena;

e) skladištenjem štetnih otpadaka;

f) ispuštanjem otrovnih tvari.

(2) Fizičko i pravno lice koje dozvoli ili izvrši portivpravnu sječu ili proptivpravno prisvajanje bruto drvne mase do 2 m3 čini prekršaj.

(3) Fizičko ili pravno lice koje pričini štetu iz stava 1 ovog člana dužno je Distriktu ili vlasniku privatne šume nadoknaditi štetu.

(4) Osnova za obračunavanje visine naknade pričinjene štete u šumi je cjenovnik iz člana 29 stava 3 ovog zakona.

(5) Vrsta štete i način utvrđivanja naknade pričinjene štete u šumi bliže se određuju podzakonskim aktom koji donosi šef Odjeljenja.

(Čuvanje i zaštita šuma)

Član 56

(1) Odjeljenje je dužno obezbijediti čuvanje i zaštitu šuma od bespravnog prisvajanja i korištenja, požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina, kao i drugih protivzakonitih radnji putem organizovane čuvarske službe.

(2) Čuvarsku službu obavljaju čuvari šuma i druga stručna lica koje ovlasti Odjeljenje.

(3) Čuvari šuma mogu biti lica koja imaju srednju stručnu spremu šumarskog smjera - šumarski tehničari, IV stepen, kao i lica sa završenom školom za čuvara šuma - lugar, III stepen.

(4) Lica iz stava 3 ovog člana dužna su ispunjavati uslove za nošenje oružja.

(5) Čuvari šuma vrše službu u uniformi, naoružani su i posjeduju legitimaciju kojom potvrđuju status čuvara šuma.

(6) Legitimaciju iz stava 5 ovog člana, posjeduju i druga stručna lica koja imaju ovlaštenje za poslove čuvanja i zaštite šuma.

(7) Način odijevanja i oznake na uniformi čuvara šuma utvrđuju se podzakonskim aktom koji donosi šef Odjeljenja.

(8) Oblik i sadržaj legitimacije čuvara šuma utvrđuje se podzakonskim aktom koji donosi šef Odjeljenja.

(Ovlaštenja i dužnosti čuvara šuma)

Član 57

(1) Čuvar šuma je ovlašten i dužan da:

a) čuva šumu i šumsko zemljište od bespravnog zauzimanja i korištenja, od bespravnih sječa i krađe šumskih proizvoda;

b) spriječi bespravnu izgradnju u šumi i na šumskom zemljištu;

c) čuva šumu od šumskih požara na način kako je propisano ovim zakonom i planovima zaštite šuma od požara;

d) prati pojave i kretanje biljnih bolesti i štetočina i štete nanesene šumi od divljači;

e) sprečava odlaganje smeća i otpada u šumi i uništavanje graničnih znakova;

f) učestvuje u sprovođenju šumsko-uzgojnih mjera;

g) prati održavanje šumskog reda i poduzima mjere na sprečavanju oštećivanja stabala i podmlatka prilikom izvođenja sječa i izvlačenja drvnih sortimenata;

h) vrši žigosanje, obrojčavanje, premjeravanje i otpremu drvnih sortimenata;

i) sprečava nezakonito pomjeranje drveta iz šume, ubiranje i skupljanje ostalih šumskih proizvoda i stavljanje istih u promet;

j) vrši pregled svih mjesta gdje se drvo nalazi, osim zatvorenih objekata, u cilju pronalaženja nezakonito pribavljenog drveta;

k) zaustavlja prevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prevoz šumskih sortimenata; i

l) vrši kontrolu porijekla šumskih proizvoda i drveta koju i se prorezuju na postrojenjima mehaničke prerade drveta;

m) legitimiše lica zatečena u vršenju prekršaja kažnjivog po ovom zakonu ili krivičnih djela koja se odnose na šumu, ili za koja postoji osnovana sumnja da su izvršili takva djela, ako se ne može utvrditi identitet tih lica na drugi način;

n) vrši privremeno oduzimanje predmeta kojima je izvršeno krivično djelo ili prekršaj i predmeta koji su nastali ili pribavljeni prilikom vršenja tog djela;

o) obavještava nadležne organe u Distriktu, šumarsku inspekciju i Policiju Distrikta o zapaženim nepravilnostima.

(2) U slučajevima iz stava 1 ovog člana svako lice je dužno da na zahtjev čuvara šuma:

a) pokaže lične isprave kojim se utvrđuje njegov identitet;

b) pokaže isprave za drvo i ostale šumske proizvode koje prevozi;

c) omogući pregled vozila, drugih sredstava prevoza;

d) omogući pregled mjesta i prostora gdje su šumski proizvodi smješteni.

(3) Ako čuvar šuma utvrdi da je učinjen prekršaj ili krivično djelo, dužan je bez odlaganja podnijeti pismenu prijavu Odjeljenju.

(4) Na osnovu prijave iz stava 3 ovog člana šef Odjeljenja podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu, odnosno izvještaj tužilaštvu.

(Prihodi i način finansiranja)

Član 58

(1) Prihodi od gazdovanja šumama i šumskim zemljištem su:

a) prihod od prodaje drveta i ostalih šumskih proizvoda;

b) prihod od sredstava za prostu i proširenu biološku reprodukciju šuma;

c) naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma;

d) naknada iz člana 5 stava 6 ovog zakona.

(2) Finansijaka sredstva potrebna za upravljanje i gazdovanje šumama obezbjeđuju se u budžetu.

(3) Izdvajanje sredstava iz stava 2 ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o budžetu Brčko distrikta BiH.

DIO SEDMI - NADZOR NAD SPROVOĐENJEM ZAKONA

(Inspekcijski nadzor)

Član 59

(1) Poslove inspekcijskog nadzora iz oblasti šumarstva, propisane ovim zakonom i drugim propisima, vrši šumarska inspekcija.

(2) Šumarski inspektor imenuje se u skladu sa Zakonom o inspekcijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama).

(Ovlaštenja i dužnosti inspektora)

Član 60

U vršenju poslova šumarske inspekcije, pored ovlaštenja propisanih Zakonom o inspekcijama, šumarski inspektor je ovlašten i dužan da:

a) pregleda sve šumske radove, objekte, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se vrši sječa, smještaj, prerada, izvoz iz šume i stavljanje u promet šumskih proizvoda;

b) vrši nadzor nad sprovođenjem šumskoprivrednih osnova, godišnjih planova gazdovanja, projekata za izvođenje, planova za prostu i proširenu biološku reprodukciju šuma i planova zaštite šuma, pregleda poslovne knjige i ostalu dokumentaciju radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na šume;

c) traži da mu se stavi na raspolaganje i pregleda svu dokumentaciju i informacije potrebne za inspekcijski pregled;

d) privremeno obustavi sječe i sve druge radnje koje nisu u skladu sa odredbama ovog zakona do konačne odluke nadležnog organa;

e) pregleda doznake stabala za sječu;

f) kontroliše i prati primjenu standarda iz oblasti šumarstva;

g) zaustavlja prevozna sredstva i pregleda prateću dokumentaciju za prevoz šumskih sortimenata;

h) privremeno oduzima bespravno posječeno drvo, drvo nezakonito stavljeno u promet kao i ostale šumske proizvode i predmete kojima su izvršene nezakonite radnje;

i) naloži izvršenje radova određenih šumskoprivrednim osnovama i godišnjim planovima gazdovanja, čije neizvršenje bi prouzrokovalo štetne posljedice;

j) u hitnim slučajevima u kojima bi nastupila šteta po opći interes, naredi privremene mjere za sprečavanje šteta;

k) pregleda kako se sprovodi utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma i mjera za suzbijanje biljnih bolesti i štetočina i naredi otklanjanje nedostataka i provođenje mjera;

l) pregleda planove zaštite šuma od požara i sprovođenje predviđenih mjera i naredi otklanjanje nedostataka;

m) pregleda sprovođenje mjera na zaštiti šuma i šumskog zemljišta od protivpravnog prisvajanja, korištenja i bespravne izgradnje objekata;

n) vrši nadzor nad sprovođenjem drugih mjera za zaštitu šuma, uspostavljanja i održavanja šumskog reda i vršenja neposrednog čuvanja šuma;

o) vrši nadzor nad sprovođenjem propisa o proizvodnji i prometu šumskog sjemena, šumskog i ukrasnog sadnog materijala;

p) vrši kontrolu da li se na postrojenjima za primarnu preradu drveta nalazi drvo koje je žigosano i praćeno otpremnim iskazom;

q) prikuplja potrebne podatke i obavještenja od odgovornih lica, svjedoka, vještaka i drugih lica kada je to potrebno završenje nadzora;

r) pokreće i vodi inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti i po zahtjevu pravnih ili fizičkih lica, a o konstatovanom stanju i poduzetim mjerama pismeno obavještava podnosioca zahtjeva;

s) upoznaje javnost sa stanjem šuma i o preduzetim mjerama na otklanjanju nedostataka;

t) sarađuje sa inspekcijskim organima iz drugih oblasti, pravosudnim organima i Policijom Distrikta;

u) preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten ovim zakonom i drugim propisima.

(Postupanje inspektora)

Član 61

Ako šumarski inspektor utvrdi da je učinjen prekršaj ili krivično djelo, dužan je postupiti u skladu sa Zakonom o inspekcijama i Zakonom o prekršajima u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.

DIO OSMI - KAZNENE ODREDBE

(Kazne od 3.000 do 15.000 KM)

Član 62

(1) Novčanom kaznom od 3.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj Odjeljenje ili drugo pravno lice ako:

a) dozvoli krčenje šume prije izdavanja dozvole iz člana 5 stava 2 ovog zakona;

b) dozvoli čistu sječu ili pustošenje šuma suprotno članovima 6 i 7 ovog zakona;

c) izvrši ili dozvoli izgradnju objekata suprotno članu 8 stavu 1 ovog zakona;

d) ne donese planove zaštite šuma od požara u skladu s članom 9 stavom 8 ovog zakona;

e) u šumi vrši upotrebu hemijskih sredstava suprotno članu 10 stavovima 1 i 2 ovog zakona;

f) vrši ili dozvoli iskorištavanje ostalih šumskih proizvoda suprotno članu 12 ovog zakona;

g) izgradi šumski put suprotno članu 16 stavu 2 ovog zakona;

h) gazduje šumama bez šumskoprivredne osnove i projekata za izvođenje ili godišnjeg plana gazdovanja suprotno članu 19 stavovima 1 i 4 ovog zakona;

i) prekorači ukupan obim sječa predviđen šumskoprivrednom osnovom za uređajni period propisano članom 19 stavovima 7 i 8 ovog zakona;

j) izradi šumskoprivrednu osnovu suprotno članu 21 ovog zakona;

k) primjenjuje šumskoprivrednu osnovu suprotno članu 22 stavu 1 ovog zakona;

l) ne izvrši otklanjanje grešaka i nedostataka šumskoprivredne osnove iz člana 22 stava 3 ovog zakona;

m) prije isteka šumskoprivredne osnove ne izradi novu šumskoprivrednu osnovu suprotno članu 22 stavu 4 ovog zakona;

n) izradi projekt za izvođenje suprotno članu 23 stavu 3 ovog zakona;

o) ne donese projekt za izvođenje ili ne odredi stručno lice za izradu projekta i lice odgovorno za stručno izvođenje radova po projektu iz člana 23 stavova 8, 9 i 10 ovog zakona;

p) vrši sječu šume prije odabiranja i doznake stabala ili obilježavanja površina za sječu suprotno članu 24 stavu 1 ovog zakona;

q) ne izdvoji ili ne koristi sredstva za prostu biološku reprodukciju šuma u skladu s članom 27 ovog zakona;

r) ne izdvoji ili ne koristi sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma u skladu s članom 28 ovog zakona;

s) ne uplati naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma u skladu s članom 30 ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 KM.

(Kazne od 1.500 do 10.000 KM)

Član 63

(1) Novčanom kaznom od 1.500 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj Odjeljenje ili drugo pravno lice ako:

a) dozvoli loženje vatre suprotno članu 9 stavovima 1, 2 i 3 ovog zakona;

b) postupi suprotno članu 10 stavu 3 ovog zakona;

c) vrš i uzgoj divljači suprotno čl a nu 1 4 stavu 1 ovog zakona;

d) ne prati zdravstveno stanje šuma u skladu s članom 15 ovog zakona;

e) izgradi šumski put suprotno članu 16 stavu 1 ovog zakona;

f) vrši ili ustupa radove u šumarstvu pravnom licu suprotno članu 31 stavu 1 ovog zakona;

g) ne izvrši planirane šumsko-uzgojne radove u skladu s članom 32 stavom 2 ovog zakona;

h) vrši pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta suprotno propisima o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta i projekta za izvođenje propisane članom 34 stavom 2 ovog zakona;

i) uvozi reprodukcioni materijal bez saglasnosti i koristi šumski materijal za reprodukciju suprotno članu 36 ovog zakona;

j) ne izvrši sanitarne sječe i radnje iz člana 37 stavova 1 i 3 ovog zakona;

k) ne uvodi i ne održava šumski red propisan članom 38 ovog zakona;

l) ne vodi katastar šuma i šumskog zemljišta u skladu s članom 47 stavovima 1 i 2 ovog zakona;

m) vrši promet šuma i šumskog zemljišta suprotno članu 48 ovog zakona;

n) ne izvrši obilježavanje granica šuma Distrikta i održavanje graničnih znakova u skladu s članom 49 stavovima 2 i 5 ovog zakona;

o) ne vodi evidencije o izvršenim radovima i provedenim mjerama predviđenim šumsko-privrednom osnovom, godišnjim planom gazdovanja i projektima za izvođenje u skladu s članom 50 stavom 4 i članom 53 stavom 3 ovog zakona.

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u visini od 300 do 1.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

(Kazne od 500 do 5.000 KM)

Član 64

(1) Novčanom kaznom od 500 do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj Odjeljenje ili drugo pravno lice ako:

a) u roku od dvije godine ne privede zemljište namjeni radi koje je krčenje izvršeno ili ne izvrši njegovo pošumljavanje u skladu s članom 5 stavom 7 ovog zakona;

b) ne obezbijedi dežurnu čuvarsku službu u dane praznika u skladu s članom 9 stavom 5 ovog zakona;

c) postupi suprotno članu 11 ovog zakona;

d) dozvoli sječu, iskorjenjivanje ili oštećivanje stabala rijetkih i vrijednosnih vrsta drveća suprotno članu 13 stavu 2 ovog zakona;

e) koristi šumske puteve suprotno članu 17 stavovima 1 i 2 ovog zakona;

f) ne postavi i ne održava šumske znakove u skladu s članom 17 stavom 3 ovog zakona;

g) u roku od dvije godine ne izvrši radove predviđene projektom za izvođenje i ne vodi registar projekata u skladu s članom 23 stavovima 7 i 12 ovog zakona;

h) ne prijavi sječu nadležnom šumarskom inspektoru u roku iz člana 24 stava 2 ovog zakona;

i) ne izvrši pošumljavanje sječina u roku od dvije godine i ne ucrta na karti i obilježi na terenu površine za prirodnu obnovu u skladu s članom 33 stavovima 1 i 4 ovog zakona;

j) ne imenuje komisiju za tehnički prijem radova, ne izvrši tehnički prijem šumsko-uzgojnih radova u određenom roku, ne izvrši prijem odjela poslije sječe i ne otkloni nedostatke utvrđene zapisnikom komisije u skladu s članom 35 stavovima 2, 4, 5 i 6 ovog zakona;

k) ne izradi plan obnove u skladu s članom 39 ovog zakona;

l) pomjera drvo, dijelove stabala i grane ili stavlja u promet drvo koje nije žigosano i numerisano ili nije snabdjeveno otpremnim iskazom iz člana 40 stava 1 ovog zakona;

m) stavlja u promet ostale šumske proizvode bez odobrenja iz člana 40 stava 3 ovog zakona;

n) vrši promet i prorezuje nežigosane i nenumerisane šumske sortimente i ne vodi evidenciju propisanu članom 40 stavovima 5 i 6 ovog zakona;

o) dozvoli sječu na uzurpiranom zemljištu suprotno članu 41 stavu 1 tački a) ovog zakona;

p) stavlja drvo u promet suprotno članu 42 ovog zakona;

q) ne gazduje zaštitnim šumama i šumama sa posebnom namjenom shodno odluci iz člana 43 stava 3 ovog zakona;

r) ne obilježi zaštitne šume i šume sa posebnom namjenom u skladu s članom 43 stavovima 5 i 6 ovog zakona;

s) dozvoli protivpravnu sječu ili protivpravno prisvoji bruto drvnu masu do 2 m3 (član 55 stav 2 ovog zakona);

t) ne obezbijedi čuvanje šuma u skladu s članom 56 stavom 1 ovog zakona, ili za čuvara šuma postavi lice koje ne ispunjava uslove iz člana 56 stava 3 ovog zakona;

u) ako čuvar šuma obavlja dužnost suprotno članu 57 stavu 1 ovog zakona;

v) u određenom roku ne postupi po nalogu šumarskog inspektora (član 61 ovog zakona).

(2) Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se novčanom kaznom u visini od 200 KM do 1.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

(Kazne od 50 KM do 1.500 KM)

Član 65

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50 do 1.500 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako:

a) dozvoli ili izvrši krčenje, čistu sječu ili pustošenje šuma suprotno članovima 5, 6 i 7 ovog zakona;

b) vrši izgradnju objekata suprotno članu 8 stavu 1 ovog zakona;

c) loži vatru u šumi ili u njenoj blizini suprotno članu 9 stavovima 1, 2 i 3 ovog zakona;

d) postupi suprotno članu 10 stavu 3 ovog zakona;

e) postupi suprotno članu 11 ovog zakona;

f) vrši ili dozvoli sječu, iskorjenjivanje ili oštećivanje stabala rijetkih i vrijednosnih vrsta drveća propisano članom 13 stavom 2 ovog zakona;

g) vrši kretanje motornim vozilom u šumi i šumskim zemljištem suprotno članu 17 ovog zakona;

h) u šumi vrši radnje suprotno članu 18 stavu 2 ovog zakona;

i) vrši šumsko-uzgojne radove bez projekta za izvođenje iz člana 23 stava 4 ovog zakona;

j) u vlastitoj šumi vrši sječu bez rješenja iz člana 24 stava 5 ovog zakona;

k) postupi suprotno članu 24 stavu 6 ovog zakona;

l) poduzima radnje suprotno članu 25 stavu 3 ovog zakona;

m) ne uplati sredstva za prostu biološku reprodukciju šuma propisanih članom 27 stavom 4 ovog zakona;

n) ne izvrši pošumljavanje u_skladu s članom 33 ovog zakona;

o) ne izvrši sanitarnu sječu u skladu s članom 37 stavom 1 ovog zakona;

p) ne uspostavi i ne održava šumski red popisan članom 38 ovog zakona;

q) otprema iz šume ili stavlja u promet drvo prije žigosanja i bez otpremnog iskaza suprotno članu 40 stavu 1 ovog zakona ili postupi suprotno članu 40 stavovima 4, 5 i 6 ovog zakona;

r) stavlja u promet ostale šumske proizvode suprotno članu 40 stavu 3 ovog zakona;

s) vrši uništavanje ili oštećivanje oznaka i graničnih znakova u šumi iz člana 49 stava 4 ovog zakona;

t) protivpravno, radi krađe posiječe ili prisvoji jedno ili više stabala, a količina posječenog ili prisvojenog drveta je bruto mase do 2 m3 (član 55 stav 2 ovog zakona);

u) na zahtjev čuvara šuma ne pokaže isprave iz člana 57 stava 2 ovog zakona;

v) ne postupi po nalogu šumarskog inspektora (član 61 ovog zakona);

(2) Za prekršaj iz tački (c), (d), (e), (f), (j), (k), (p), (r), (s) i (t)stava 1 ovog člana, koje izvrši maloljetnik, kaznit će se roditelj, odnosno staratelj kaznom iz stava 1 ovog člana.

DIO DEVETI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

(Prestanak važenja propisa)

Član 66

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje se primjenjivati Zakon o šumama (Službene novine Tuzlanskog kantona, broj 10/99).

(Rok za donošenje propisa)

Član 67

Podzakonski akti koji se donose na osnovu ovog zakona donijet će se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.

(Primjena propisa u prelaznom periodu)

Član 68

Do donošenja podzakonskih akata iz člana 67 ovog zakona primjenjuju se podzakonski akti koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom.

(Stupanje na snagu zakona)

Član 69

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH.

 

Samostalni član Zakona o izmjenama
Zakona o šumama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

("Sl. glasnik Brčko Distrikta BiH", br. 26/2016)

Član 2

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Brčko distrikta BiH", a primjenjuje se na izradu završnog računa pravnih lica od 1. 1. 2016. godine.

Radno vrijeme:


Ponedjeljak - petak

7:30 - 15:30


Kontaktirajte nas:


BANJA LUKA

+387 51 962 988
+387 51 962 989
+387 51 962 155


BIJELJINA

+387 64 4600-912
+387 64 4600-915


SARAJEVO

+387 33 873 770
+387 33 873 771
+387 33 873 772


MOSTAR

+387 66 371 181