BESPLATNO | Propisi BiH / Propisi RS / Propisi FBiH / Propisi Brčko distrikta BiH / Propisi Kantona Sarajevo / Propisi Tuzlanskog kantona / Propisi Zeničko-dobojskog kantona / Propisi Hercegovačko-neretvanskog kantona / Propisi Unsko-sanskog kantona / Propisi Zapadnohercegovačkog kantona / Propisi Srednjobosanskog kantona / Propisi Hercegbosanskog kantona / Registar službenih glasila / Mišljenja i praksa / Modeli / Neradni dani RS / Neradni dani FBiH / Neradni dani Brčko distrikta

Alarm za glasila

Alarm za glasila Vas informiše o najnovijim službenim glasilima koja su objavljena

PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST

("Sl. glasnik BiH", br. 93/2005, 21/2006, 60/2006, 6/2007, 100/2007, 35/2008, 65/2010, 85/2017 i 44/2020)

I OPŠTE ODREDBE

Član 1

Predmet Pravilnika

(1) Ovim pravilnikom bliže se propisuje način primjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon).

II PREDMET OPOREZIVANjA

Član 2

Predmet oporezivanja

(1) Predmet oporezivanja porezom na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) uz naknadu, vlastita potrošnja, unos dobara u carinsko područje BiH, te isporuka dobara i usluga što se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uslove poreskim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uslovi.

Član 2a

(Glavni i sporedni prometi)

(1) U skladu sa Zakonom o PDV-u primjenjivaće se princip koji se odnosi na glavne i sporedne promete. Sporedni prometi imaju isti PDV tretman kao i osnovni promet koji vrši isti poreski obveznik. Promet se smatra sporednim u odnosu na osnovni promet ako on za klijenta ne predstavlja cilj sam po sebi, nego preduslov za korišćenje ili sredstvo za bolje korišćenje osnovnog prometa.

III PROMET DOBARA I USLUGA

Član 3

Promet dobara

(1) Isporukom dobara omogućuje se prenos prava raspolaganja na dobrima licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik.

(2) Dobrima se smatraju predmeti, skup stvari i privredna dobra koja se u prometu smatraju dobrima, kao što su: električna energija, toplotna energija, plin, grijanje, hlađenje i slično.

Član 4

Promet na osnovu odluke državnog organa

(1) Kad zakonom utvrđeno tijelo, u postupku izvršenja, proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do prometa između dužnika i organa izvršenja, već do direktnog prometa između dužnika i kupca.

Član 5

Provizija pri prodaji ili kupovini dobara prilikom prodaje u tuđe ime i za tuđi račun

(1) Kod isporuke dobara po ugovorima na osnovu kojih se plaća provizija pri prodaji, kao što su ugovori o posredovanju i ugovori o trgovinskom zastupanju, radi se o prodaji u ime i za račun drugog lica. Za razliku od komisione prodaje, posrednik obračunava i plaća PDV na svoju proviziju, a vlasnik dobra, odnosno lice u čije ime i za čiji račun posrednik vrši prodaju obračunava i plaća PDV na ukupnu prodajnu vrijednost. Posrednik, odnosno zastupnik za svoju uslugu posebno izdaje račun na kojem iskazuje naknadu za izvršenu uslugu i obračunava PDV na vrijednost usluge posredovanja, odnosno zastupanja. PDV obračunat na proviziju posrednika, odnosno zastupnika predstavlja ulazni porez za vlasnika dobra.

Član 6

Promet dobara u svoje ime a za tuđi račun (komisiona prodaja)

(1) Kod komisione prodaje prometom dobara smatraju se obje transakcije:

- prenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta) komisionaru,

- prenos dobara od strane komisionara primaocu dobara.

(2) Obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komisionara nastaje istekom obračunskog perioda u kojem su dobra prodata i u kojem je ispostavljena faktura kupcu.

(3) Obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komitenta nastaje istekom obračunskog perioda u kojem je primio obračun komisionara o prodaji dobra.

Član 7

Iznajmljivanje

(1) Kod zaključenih ugovora o lizingu ili iznajmljivanju, razgraničenje da li se radi o prometu dobara ili prometu usluga vrši se u skladu sa Aneksom 1, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Aneks 1 se primjenjuje na ugovore koji su zaključeni na određeni period, za pokretnu i/ili nepokretnu imovinu, kada niti jedna od ugovornih strana ne može raskinuti ugovor ukoliko se strane pridržavaju ugovornih obaveza.

(2) Ukoliko se, prema ugovoru zaključenom saglasno Aneksu 1 ovog Pravilnika, promet klasifikuje kao promet dobara, u vezi sa obračunom poreske osnovice primjenjuju se slijedeća pravila:

a) ugovor bez opcije kupovine ili produženja - poreska osnovica se obračunava kao ukupan iznos svih uplata koje poreski obveznik, u skladu sa ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda;

b) ugovor sa opcijom za kupovinu - poreska osnovica se obračunava kao ukupan iznos svih uplata koje poreski obveznik, u skladu sa ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda, uključujući iznos koji poreski obveznik prima ukoliko je opcija iskorišćena;

c) ugovor sa opcijom za produženje - poreska osnovica se obračunava kao ukupan iznos svih uplata koje poreski obveznik, u skladu sa ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda, uključujući iznose koji proizilaze iz eventualnog produženog perioda. Uplate koje se odnose na eventualni period produženja, a nakon isteka perioda amortizacije predmeta ugovora, saglasno Aneksu 1 ovog Pravilnika, ne uključuju se u poresku osnovicu prije nego što se te uplate izvrše ili izda poreska faktura koja se odnosi na te uplate, koja god radnja da bude ranija;

d) ugovor sa opcijom za kupovinu i opcijom za produženje - poreska osnovica jeste niži iznos od iznosa obračunatih u skladu sa tačkom b) i tačkom c) ovog stava.

Ukoliko je uplata ili dio uplate obračunat na osnovu faktora koji su promjenjivi (npr. visine kamatne stope) i biće konačno obračunata u toku ugovorenog perioda, u poresku osnovicu se uključuju iznosi uplata obračunatih po osnovu nivoa promjenjivih faktora u trenutku nastanka poreske obaveze.

Član 8

Pojam novosagrađenih građevinskih objekata

(1) Novosagrađenom nepokretnom imovinom smatraju se objekti koji još nisu upotrebljavani.

(2) Ekonomski djeljivim cjelinama (stan, poslovni prostor, garaža, itd.) smatraju se dijelovi novosagrađenih građevinskih objekata iz stava 1. ovog člana, kojima se prometuje kao posebnim cjelinama i za koje se plaća posebna naknada.

Član 9

Promet u slučaju likvidacije i stečaja

(1) Prenos poslovne imovine u postupku likvidacije je oporeziv, izuzev ako prenos nije uključen u članu 7. stav 2. Zakona.

(2) Prenos dobara članovima ili vlasnicima društva po završetku likvidacije podliježe oporezivanju.

(3) Prenos poslovne imovine u postupku stečaja podliježe oporezivanju, izuzev ako prenos nije uključen u članu 7. stav 2. Zakona, a poreski obveznik nad kojim se vrši stečaj je poreski dužnik.

Član 10

Razmjena

(1) Ako pri isporuci dobara naknada nije novčana, već u isporuci drugog dobra ili usluge, radi se o razmjeni.

(2) Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog isporučioca.

Član 11

Manjak

(1) Pored upotrebe dobara u vanposlovne svrhe navedenih u članu 5. stav 1. Zakona, upotrebom dobara u vanposlovne svrhe smatra se i manjak dobara.

(2) Manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra se vlastitom potrošnjom u vanposlovne svrhe poreskog obveznika i podliježe oporezivanju.

(3) Izuzetno nastali rashod po osnovu kala, rastura, kvara i loma do propisanog iznosa i manjak dobara koji se može pravdati višom silom ne podliježe oporezivanju.

(4) Visina dopuštenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvrđena je Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV, a koji je sastavni dio ovog pravilnika.

(5) Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom rashoda, količina rashoda se utvrđuje prema normativu obveznika.

(6) Pod višom silom podrazumijeva se manjak dobara nastao uslijed elementarnih nepogoda (poplava, požar, zemljotres, ratna razaranja i slično), na osnovu akta nadležnog organa.

(7) Obveznik PDV-a utvrđuje rashod neposredno pošto je određeni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu.

(8) Utvrđivanje rashoda vrši ovlašćeno lice ili popisna komisija obveznika, a o izvršenom popisu obavezno se sastavljaju zapisnik i popisna lista.

(9) Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobara ne plaća se PDV, pod uslovom da je rok trajanja utisnut na ambalaži proizvoda ili je na drugi način određen od strane proizvođača, a pri uništenju navedenih dobara prisutan predstavnik Sanitarne inspekcije.

Član 12

Davanje poslovnih uzoraka

(1) Uobičajenom količinom poslovnih uzoraka, u smislu člana 5. stav 2. tačka 1. Zakona, smatraju se dobra koja nisu namijenjena prometu, a koja su rezultat poslovanja poreskog obveznika ili koja su neposredno povezana sa obavljanjem njegove djelatnosti, bez obzira da li je na tim dobrima utisnut logotip poreskog obveznika.

(2) Dobra koja se daju kao poslovni uzorci moraju biti obilježena kao takva, a ako ne mogu biti obilježena kao poslovni uzorci, moraju biti u obliku i pakovanju različitom od oblika i pakovanja tih dobara namijenjenih prometu.

Član 13

Davanje poklona male vrijednosti

(1) Poklonom manje vrijednosti, u smislu člana 5. stav 2. tačka 2. Zakona, smatra se dobro pojedinačne tržišne vrijednosti manje od 20,00 KM bez PDV-a, koje obveznik daje povremeno različitim licima (poslovnim partnerima, predstavnicima poslovnih partnera i slično), a da za to ne postoji pravna obaveza.

(2) Poslovnim partnerima smatraju se lica sa kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

(3) Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istom licu u poreskom periodu.

Član 14

Stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgrađuje, obrađuje, kupuje ili uvozi u okviru svojih djelatnosti

(1) Prometom dobara se smatra i stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgrađuje, obrađuje, kupuje ili uvozi u okviru svojih djelatnosti.

(2) Uzimanjem takvih dobara za vlastitu upotrebu u vanposlovne svrhe, poreski obveznik sam postaje učesnik u proizvodno-prometnom lancu, pa se takav promet (interni promet) tretira kao oporezivi promet.

(3) Za takav promet poreski obveznik je dužan sačiniti internu poresku fakturu, koja sadrži elemente fakture izdate za prodaju dobara drugom poreskom obvezniku.

Član 15

Prenos imovine poreskog obveznika

(1) Prenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, u skladu sa članom 7. stav 2. Zakona, se ne smatra prometom dobara ukoliko su kumulativno ispunjeni slijedeći uslovi:

a) da ona čini zaseban poslovni subjekt,

b) da je sticalac poreski obveznik ili tim sticanjem postane poreski obveznik,

c) da nastavlja obavljanje iste djelatnosti i

d) da kupac ima, ili će dobiti, istu stopu za odbitak ulaznog poreza koju je imao prodavac.

(2) Pod zasebnim poslovnim subjektom iz člana 7. stav (2) Zakona podrazumijeva se imovina ili dio imovine koja samostalno može funkcionisati i koja je kao takva evidentirana u poslovnim knjigama poreskog obveznika.

(3) Kod prenosa cjelokupne ili dijela imovine iz stava (1) ovog člana smatra se da sticalac iste je nasljednik (stupa na mjesto prenosioca).

Član 16

Prenos imovine poreskog obveznika u slučaju smrti

(1) Prenos imovinskih prava sa ostavioca na jednog ili više nasljednika u slučaju nastavka privredne djelatnosti ne podliježe oporezivanju.

(2) Zadržavanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimično odbijen, podliježe oporezivanju.

Član 17

Promet usluga

(1) Sve isporuke koje se vrše u okviru obavljanja djelatnosti, koje se ne smatraju isporučenim dobrima, smatraju se prometom usluga i podliježu obračunavanju PDV-a, osim u slučajevima koji su posebno propisani članovima 24. do 30. Zakona.

(2) Ako jedinstvena isporuka istovremeno ima obilježja prometa dobara i prometa usluga, za razvrstavanje su bitna ona obilježja koja određuju stvarni sadržaj isporuke, uzimajući u obzir volju ugovornih strana.

(3) Kod popravki dobara, za razgraničenje radi li se o prometu dobra ili usluge, bitan je, u ukupnoj naknadi, udio materijala koji je nabavio poreski obveznik koji obavlja popravak. Ako udio naknade koja se odnosi na materijal iznosi više od 50% od ukupnog iznosa naknade koja se odnosi na popravak, radi se o prometu dobra, a ne o obavljenoj usluzi.

(4) Trpljenje neke radnje, suzdržavanje od neke radnje i ustupanje nekog prava, predstavljaju usluge u smislu PDV-a. Pod trpljenjem neke radnje smatra se, između ostalog, i dopuštanje korišćenja pokretnih i nepokretnih stvari, patenata i drugih pronalazačkih prava.

(5) Ako pri prometu usluga naknada nije novčana, već u isporuci dobra ili usluge, radi se o razmjeni.

(6) Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog isporučioca.

Član 18

Oplemenjivanje (prerada, obrada, dorada) i izrada

(1) Ako naručilac daje proizvođaču materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade određenog proizvoda, takva isporuka nije oporeziva, jer naručilac i dalje zadržava pravo raspolaganja kao vlasnik tog materijala.

(2) Ako proizvođaču iz stava 1. ovoga člana, nakon obrade ostaju nusproizvodi ili otpaci iznad 5% vrijednosti njegove isporuke, a koje je trebalo vratiti naručiocu, radi se o prometu dobara od strane naručioca proizvođaču, na koja se mora posebno obračunati PDV.

(3) Ako naručilac iz stava 1. ovoga člana isporučuje proizvođaču materijal, dijelove ili sastojke pri čemu ne zadržava pravo raspolaganja kao vlasnik, već tim isporukama plaća proizvođačeve isporuke, odnosno protuisporuke, radi se o oporezivim isporukama, odnosno razmjeni.

Član 19

Korišćenje usluga u vanposlovne svrhe

(1) Upotreba dobara koja čine dio poslovne imovine za vanposlovnu upotrebu poreskog obveznika, kada je PDV na takva dobra moguće u potpunosti ili djelimično odbiti, smatra se prometom usluga.

(2) Za takav promet poreski obveznik je dužan sačiniti internu poresku fakturu, koja sadrži elemente koje bi sadržavala primljena poreska faktura da mu je iste usluge izvršio drugi obveznik PDV-a.

Član 19a

Korišćenje usluga u vanposlovne svrhe kod građevinskih radova

Član 9. stav (1) tačka 3. Zakona primjenjuje se na građevinske radove i bilo koje vrste renoviranja ili adaptacije nepokretne imovine čija vrijednost po nepokretnoj imovini prelazi 10.000 KM u jednoj kalendarskoj godini, a koje sam poreski obveznik ili njegovi zaposleni izvode na nepokretnoj imovini čiji je vlasnik poreski obveznik ili koju on iznajmljuje.

IV MJESTO OPOREZIVANjA

Član 20

Mjesto oporezivanja kod isporuke dobara

(1) Kod isporuke dobara, mjestom isporuke smatra se BiH, ako se dobro nalazilo u BiH u trenutku isporuke. Ako je dobro otpremljeno, BiH se smatra mjestom isporuke ukoliko se dobro nalazilo u BiH na početku otpreme.

(2) Ako se radi o dobrima koja se montiraju, instaliraju ili izgrađuju, BiH se smatra mjestom isporuke ako je to mjesto gdje dobro postavlja isporučilac ili neko u njegovo ime.

Član 21

Mjesto oporezivanja kod obavljanja usluga

(1) BiH se smatra mjestom obavljanja usluga, ako je mjesto obavljanja usluge tamo gdje je sjedište odnosno stalno boravište ili prebivalište lica koje obavlja usluge, ako Zakonom ili ovim pravilnikom nije drugačije određeno. Isto se odnosi i ako uslugu obavlja poslovna jedinica stranog preduzeća koja se nalazi u BiH.

(2) U članu 15. stav 2. Zakona, propisani su izuzeci od opšteg načela.

(3) Kod usluga u vezi s nekretninama, uključujući i najam ili zakup, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Usluge u vezi s nekretninama obuhvataju slijedeće skupine usluga:

a) usluge koje se obavljaju pomoću nekretnina (npr. iznajmljivanje kuća, stanova i soba na rok kraći od 60 dana, hotelskih soba, apartmana, zemljišta npr. parkirnih mjesta, iznajmljivanje teniskih igrališta, kuglana, održavanje grijanja i liftova, održavanje zelenih površina, čišćenje zgrada, iznajmljivanje izložbenih površina na sajmovima, postavljanje izložbenih mjesta),

b) usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvataju usluge koje služe neposredno uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građevinskih radova, vještačenja na nekretninama, inženjering usluge,

c) usluge koje se obavljaju u vezi s kupovinom i prodajom nekretnina (npr. usluge advokata i posrednika pri kupoprodaji nekretnina).

(4) Kod usluga prevoza, BiH je mjesto obavljanja usluge, ako je čitava dionica puta na kojoj se prevoz obavlja u BiH;

a) ako se usluga prevoza putnika ne obavlja samo u BiH, onda dio puta koji se odnosi na BiH podliježe oporezivanju, a dio puta koji se odnosi na inostranstvo ne podliježe oporezivanju prema odredbama Zakona. U tom slučaju, uslugu prevoza treba podijeliti srazmjerno broju kilometara na dio prevoza u BiH koji se oporezuje i dio prevoza u inostranstvu koji ne podliježe oporezivanju;

b) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja se izvoze, tada su, prema odredbi člana 27. stav 1. tačka 2. Zakona, oslobođene od oporezivanja (oporezuju nultom stopom) i usluge prevoza izvršene na dionici puta u BiH;

c) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja se uvoze, tada su, prema odredbi člana 26. stav 1. tačka 7. Zakona, oslobođene od oporezivanja i usluge prevoza izvršene na dionici puta u BiH;

d) kod prekograničnog pomorskog, riječnog i vazdušnog prevoza putnika i robe ne utvrđuje se dionica puta u BiH.

(5) Mjesto obavljanja usluga je BiH ako je to mjesto gdje je usluga stvarno obavljena, i to:

a) kod umjetničkih (npr. operskih, glumačkih, pjevačkih), naučnih (npr. naučna predavanja i davanja mišljenja, ali ne i savjetovanja naručioca), nastavnih (npr. usluge obuke, organizovanje kurseva), sportskih (npr. tenis, ronjenje), zabavnih ili sličnih usluga (npr. filmske predstave, plesne priredbe) i usluga njihovog organizovanja,

b) kod pomoćnih usluga u prevozu, kao što su: utovar, istovar, uskladištenje i drugih usluga u vezi s prevozom i otpremom,

c) kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, uključujući usluge stručnog mišljenja, procjene i ocjene tih dobara.

(6) Određuje se da je promet usluga u BiH ako je sjedište primaoca usluge ili stalna adresa ili adresa prebivališta/boravišta za slijedeće vrste usluga:

a) kod usluga prenosa, ustupanja i korišćenja autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i sličnih prava (npr. davanje licence, prenos autorskih prava umjetnika i pisaca),

b) usluge reklamiranja, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama (npr. usluge oglašavanja u novinama i drugim medijima),

c) usluge inžinjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, prevodilaca i drugih usluga savjetovanja,

d) usluge elektronske obrade podataka,

e) bankarskih, finansijskih usluga i usluga iz oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova,

f) ustupanja osoblja,

g) telekomunikacione usluge,

h) iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. građevinske dizalice), osim prevoznih sredstava,

i) svih usluga posredovanja u vezi s uslugama iz ovog stava.

(7) Radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja iz člana 16. Zakona, mjesto prometa za usluge iz člana 15. stav (2) tačka 4. Zakona i usluge iznajmljivanja prevoznih sredstava jeste mjesto gdje se usluga faktički koristi ili uživa kada isporučilac i/ili primalac ima sjedište preduzeća ili prebivalište izvan BiH.

(8) Ukoliko se usluga na koju se odnosi stav (7) koristi ili uživa i unutar i izvan BiH, mjesto prometa je mjesto gdje se usluga pretežno koristi ili uživa.

(9) Pri vršenju usluga iz člana 15. stav 2. tačka 4. i 5. Zakona u slučajevima da primalac usluge nije poreski obveznik na teritoriji BiH, odnosno nema svoje prebivalište u BiH, davalac usluge, u svrhu dokazivanja da se usluga vrši stranom državljaninu, a u cilju sticanja uslova za oslobađanje od obaveze obračunavanja PDV-a, dužan je od primaoca usluge uzeti ime i prezime, adresu i broj pasoša za fizičko lice, a za pravno lice potvrdu o registraciji poreskog obveznika.

V PORESKA OSNOVICA

Član 22

Utvrđivanje osnovice

(1) Poreska osnovica za promete iz člana 5. stav (1) Zakona jeste nabavna cijena tih ili sličnih dobara u trenutku prometa, bez PDV-a. Za pokretnu imovinu koja podliježe umanjenju vrijednosti obično se može smatrati da je to nabavna cijena, koja ne uključuje PDV, umanjena za 20 odsto za svaku započetu kalendarsku godinu nakon kalendarske godine u kojoj je došlo do sticanja tih dobara ili njihovih dijelova, osim ako je iz okolnosti slučaja jasno da se rezultat obračuna znatno razlikuje od nabavne cijene sličnih dobara bez PDV-a u trenutku korišćenja predmetnih dobara.

(2) Poresku osnovicu za promet usluga iz člana 9. Zakona čine ukupni troškovi poreskog obveznika za pružene usluge.

(3) Član 20. stav (8) Zakona odnosi se samo na promet dobara ili usluga koji uključuje postojanje porodičnih ili drugih bliskih ličnih veza, te odnosa upravljanja, vlasništva, članstva, finansijskih ili pravnih odnosa između dobavljača i kupca i to samo kada je ta veza ili odnos, a ne neki dokazivi komercijalni razlozi, dovela do vrijednosti niže od one tržišne. Pravni odnosi iz ovog stava obuhvataju odnos između poslodavca i zaposlenog ili porodice zaposlenog, ili drugih blisko povezanih lica.

(4) Tržišna vrijednost se definiše kao ukupan iznos koji bi kupac, da bi stekao predmetna dobra ili usluge u tom trenutku, morao, u istoj fazi trgovanja u kojoj dolazi do prometa dobara ili usluga i u uslovima lojalne konkurencije, platiti isporučiocu dobara/pružaocu usluga s kojim je u poslovnom odnosu na teritoriji BiH. Kada se ne može utvrditi neki sličan promet dobara ili usluga, tržišna vrijednost podrazumijeva slijedeće:

a) za dobra, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili, u nedostatku nabavne cijene, cijena koštanja određena u trenutku vršenja prometa;

b) za usluge, iznos koji nije niži od ukupnih troškova poreskog obveznika za pružene usluge.

(5) U smislu člana 20. stav (10) tačka 3. Zakona, smatra se da kamate uključuju iznos kamate obračunate za period nakon prometa predmetnih dobara ili usluga.

(6) Zavisni troškovi koji su, prema članu 21. stav (2) tačka 2. Zakona, uključeni u poresku osnovicu za PDV na uvoz dobara, pored vrste troškova navedenih u ovoj odredbi, obuhvataju i npr. troškove špeditera, terminala, smještaja, naknade za carinjenje i slično. Administrativne takse i naknade inspekcijama i drugim javnim organima izvršne vlasti nisu uključene u poresku osnovicu za PDV kod uvoza.

VI PORESKA STOPA

Član 23

Standardna poreska stopa

(1) PDV plaća se po standardnoj stopi od 17% na poresku osnovicu.

(2) Kada se porez obračunava na poresku osnovicu u kojoj je sadržan PDV, PDV se izračunava po preračunatoj stopi. Preračunata stopa se izračunava na slijedeći način:

VII OSLOBAĐANjA OD PLAĆANjA PDV-a ZA PROMET DOBARA I USLUGA BEZ PRAVA NA ODBITAK ULAZNOG POREZA

Član 24

Javne poštanske usluge

(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 1. Zakona, odnosi se na javne poštanske usluge. Javnim poštanskim uslugama podrazumijevaju se sve usluge koje obavljaju javni poštanski operateri u skladu sa Zakonom o poštama Bosne i Hercegovine.

Član 25

Medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite

(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 2. Zakona, odnosi se na preventivne, dijagnostičko-terapijske i rehabilitacione usluge koje pružaju domovi zdravlja, bolnice, zavodi, zavodi za zaštitu zdravlja, klinike, instituti, zdravstveni centri, kliničko-bolnički centri i klinički centri u skladu sa propisima koji uređuju oblast zdravstvene zaštite.

(2) Poresko oslobađanje iz navedenog člana Zakona se odnosi i na smještaj, njegu i ishranu bolesnika u tim ustanovama, nezavisno od toga da li su ove ustanove usmjerene ka ostvarivanju dobiti.

(3) Usluge doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehničara, oslobođene su plaćanja PDV-a ako te usluge pružaju u privatnoj praksi.

(4) Zdravstvenom zaštitom u smislu odredbi člana 24. stav 1. tačka 2. Zakona, ne smatraju se:

a) medicinska ispitivanja radi utvrđivanja zdravstvenog stanja, tjelesnog oštećenja i invalidnosti u postupcima kod drugih organa i organizacija, osim ispitivanja po uputu ljekara, odnosno ljekarske komisije,

b) zdravstveni pregledi radi upisa u srednje i više škole, fakultete i na kurseve, dobijanje uvjerenja za vozačke dozvole, za sudske i druge sporove i u drugim slučajevima kada se pregled ne obavlja u cilju zdravstvene zaštite,

c) pregled zaposlenih upućenih na rad u inostranstvo od strane organizacija, kao i mjere preventivne zdravstvene zaštite za privatna putovanja u inostranstvo i zdravstveni pregledi za ta putovanja.

Član 26

Usluge socijalnog osiguranja

(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 3. Zakona, odnosi se na usluge koje pružaju ustanove socijalne zaštite: centri za socijalni rad, ustanove za smještaj korisnika i ustanove za dnevni boravak i pomoć u kući u skladu sa propisima koji uređuju socijalnu zaštitu i socijalnu sigurnost građana.

(2) Promet dobara i usluga koji je neposredno povezan sa uslugama iz stava 1. ovog člana odnosi se na isporuku hrane, pića, lijekova i sličnu isporuku dobara i usluga u ovim ustanovama.

Član 27

Usluge obrazovanja

(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 4. Zakona, odnosi se na usluge:

a) obrazovanja (predškolskog, osnovnog, srednjeg, višeg i visokog) i profesionalne prekvalifikacije, koje pružaju lica registrovana za obavljanje tih djelatnosti u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast,

b) smještaja i ishrane učenika i studenata u školskim i studentskim domovima ili sličnim ustanovama, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih djelatnosti.

Član 28

Usluge iz oblasti sporta, usluge koje obavljaju vjerske, političke, humanitarne, sindikalne, dobrotvorne, invalidske ili slične organizacije

(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 5. Zakona, se odnosi na usluge iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja samo u slučaju ako te usluge pružaju pojedincima lica čija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti.

(2) Prema članu 24. tačka 6. Zakona, plaćanja PDV-a su oslobođene medicinske i zdravstvene usluge, usluge socijalnog osiguranja, te usluge obrazovanja koje angažuju vjerske organizacije ili filozofska udruženja.

(3) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 7. Zakona, se odnosi na usluge i isporuke dobara vjerskih organizacija ako se obavljaju radi zadovoljavanja vjerskih potreba u skladu sa propisima kojima je regulisano obavljanje tih djelatnosti.

(4) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 8. Zakona, se odnosi na usluge koje pružaju političke, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i slične organizacije u skladu sa propisima kojima su regulisane te djelatnosti.

Član 29

Usluge iz oblasti kulture

(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 9. Zakona, odnosi se na usluge iz oblasti kulture koje pružaju lica registrovana za obavljanje ove djelatnosti u skladu sa propisima koji uređuju oblast kulture, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga, od strane lica čija djelatnost nije usmjerena ka ostvarivanju dobiti, a kojima se smatraju: pozorišna i muzička djelatnost, djelatnost muzeja i galerija, djelatnost arhiva, djelatnost biblioteka, djelatnost zaštite kulturnih dobara, djelatnost zaštite istorijskih spomenika.

Član 30

Promet dobara i usluga lica iz oblasti zdravstva i kulture

(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 10. Zakona, odnosi se na promet dobara i usluga koje vrše medicinske, zdravstvene i ustanove iz oblasti kulture, isključivo za njihove vlastite potrebe.

Član 31

Usluge javnih radio i televizijskih servisa

(1) Poresko oslobađanje iz člana 24. stav 1. tačka 11. Zakona, odnosi se na usluge javnih radio i televizijskih servisa koje se obavljaju u skladu sa propisima kojima je regulisano obavljanje tih usluga.

(2) Radiodifuzne usluge:

a) proizvodnja i emitovanje ekonomsko-propagandnog programa (reklame),

b) proizvodnja i prodaja audiovizuelnih programa (emisija, filmova, serija, nosača zvuka i drugo),

c) proizvodnja drugih programskih usluga (teleteksta i drugo),

d) organizovanje koncerta i drugih priredbi,

e) obavljanje drugih djelatnosti utvrđenih statutom,

nisu predmet oslobađanja u skladu sa odredbama člana 24. stav 1. tačka 11. Zakona, i na navedene usluge plaća se PDV.

Član 32

Usluge osiguranja i reosiguranja

(1) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 1. Zakona u vezi sa osiguranjem odnosi se na transakcije gdje se davalac osiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili ranije uplate premije, obavezuje da, u slučaju materijalizacije osiguranog rizika, osiguraniku pruži pokriće dogovoreno pri zaključenju ugovora. Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 1. Zakona u vezi sa reosiguranjem odnosi se na transakcije gdje davalac osiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili ranije uplate premije, preuzima ukupan ili dio rizika davaoca osiguranja. Usluga osiguranja ili reosiguranja koja je oslobođena plaćanja poreza podrazumijeva postojanje ugovornog odnosa između davaoca usluge osiguranja i lica čiji su rizici pokriveni osiguranjem, odnosno osiguranika.

(2) Oslobađanje plaćanja poreza za brokere i agente osiguranja (zastupnici) odnosi se samo na usluge koje pružaju lica koja imaju ugovorni odnos i sa davaocem osiguranja i sa osiguranom stranom, a u svojstvu posrednika.

Član 33

Promet nepokretne imovine

(1) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 2. Zakona odnosi se na svaki promet nepokretne imovine izuzev prvog prenosa prava vlasništva nad novosagrađenom nepokretnom imovinom ili ekonomski djeljivim cjelinama u sklopu novosagrađene nepokretne imovine.

(2) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 2. Zakona odnosi se na svaki promet zemljištem, osim zemljišta na kome se nalazi sagrađeni nepokretni objekat i zemljišta koje pripada objektu i služi njegovoj funkciji, osim poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Promet takvim zemljištem oslobođen je plaćanja poreza samo ukoliko je promet tog objekta oslobođen.

Član 34

Usluge izdavanja u zakup i podzakup nepokretne imovine

(1) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 3. Zakona odnosi se samo na izdavanje u zakup nepokretne imovine i dijelova nepokretne imovine za stanovanje i na izdavanje u zakup poljoprivrednog i šumskog zemljišta.

(2) Smještaj u hotelima ili objektima slične funkcije ne smatra se stanovanjem.

Član 35

Finansijske usluge

(1) Oslobađanje plaćanja poreza iz člana 25. stav (1) tačka 4. pod a) Zakona u vezi sa odobravanjem i upravljanjem kreditima odnosi se na sve vrste datih zajmova. Oslobađanje se primjenjuje samo na poreskog obveznika koji je dao zajam.

(2) Finansijske usluge iz člana 25. stav (1) tačka 4. Zakona obuhvataju i prateće usluge posrednika, ali samo ukoliko te usluge imaju karakteristike finansijske usluge u korist krajnjeg primaoca finansijske usluge.

(3) Poresko oslobađanje iz člana 25. tačka 4. pod d) Zakona odnosi se i na sve usluge koje pružaju registri hartija od vrijednosti u skladu sa propisima o hartijama od vrijednosti. Pod uslovima čuvanja vrijednosnih papira iz člana 25. tačka 4. pod d) Zakona podrazumijevaju se kastodi, odnosno skrbnički poslovi sa hartijama od vrijednosti, koje pružaju ovlašćena lica u skladu s propisima o hartijama od vrijednosti.

(4) Poresko oslobađanje iz člana 25. tačka 4. pod e) Zakona odnosi se i na poslove depozitara investicionog fonda.

Član 36

Usluge u vezi sa igrama na sreću

(1) Poresko oslobađanje iz člana 25. stav 1. tačka 7. Zakona, se odnosi na promet usluga koje su povezane sa djelatnošću priređivanja igara na sreću u skladu sa propisima koji uređuju igre na sreću.

(2) Poresko oslobađanje iz stava 1. ovog člana odnosi se na organizatore igara na sreću koji imaju odobrenje nadležnog organa.

Član 37

Uvoz dobara

(1) Uvoz dobara je svaki unos dobara u carinsko područje BiH.

(2) Uvoznik je lice koje je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedeno kao primalac robe, u rubrici broj 8.

Član 38

Usluge povezane sa uvozom dobara u BiH

(1) Poresko oslobađanje iz člana 26. stav 1. tačka 7. Zakona, za prevozne i ostale usluge, koje su povezane sa uvozom dobara (utovar, istovar, pretovar, skladištenje i slično) obveznik može da ostvari ako ima dokaz da je vrijednost tih usluga sadržana u osnovici za obračun PDV-a pri uvozu dobara.

(2) Dokaz iz stava 1. ovog člana je:

a) dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih troškova (ugovor, račun, otpremnica ili prevozni dokument),

b) kopija uvozne carinske isprave izdate u skladu sa carinskim propisima, na osnovu koje se može utvrditi da su sporedni troškovi uključeni u osnovicu za obračun PDV-a pri uvozu dobara.

VIII OSLOBAĐANjA OD PLAĆANjA PDV-a ZA PROMET DOBARA I USLUGA SA PRAVOM NA ODBITAK ULAZNOG POREZA (OPOREZIVANjE NULTOM STOPOM)

Član 39

Izvoz dobara iz BiH

(1) Poresko oslobađanje (nulta stopa) iz člana 27. stav 1. tačka 1. Zakona, odnosi se na izvoz dobara iz BiH.

(2) Izvozom dobara smatra se neposredan promet dobara kupcu u inostranstvo odnosno izvan carinskog područja BiH.

(3) Inostrani kupac je svaki privredni subjekt koji ima sjedište odnosno prebivalište izvan teritorije BiH. Inostranim kupcem smatra se i poslovna jedinica domaćeg pravnog lica u inostranstvu. Poslovna jedinica stranog lica u BiH ne smatra se inostranim kupcem.

Član 40

Izvoz dobara iz BiH

Da bi se promet smatrao izvozom u skladu sa članom 27. stav (1) tačkama 1.,3. i 7. Zakona mora biti zadovoljen uslov da je dobro prešlo granicu BiH.

Član 41

Pravo na poresko oslobađanje pri izvozu dobara iz BiH

(1) Poresko oslobađanje iz člana 27. stav 1. tačka 1. Zakona, obveznik može da ostvari ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu, odnosno kopiju izvozne carinske isprave o izvršenom izvozu dobara izdatu u skladu sa carinskim propisima.

(2) Ako je u skladu sa carinskim propisima odobreno periodično carinjenje dobara koja se izvoze, poresko oslobađanje iz stava 1. ovog člana, a do izdavanja izvozne carinske isprave, obveznik može da ostvari ako posjeduje račune ili otpremnice, ovjerene od strane nadležnog carinskog organa

Član 42

Izvoz dobara iz BiH putem pošte

(1) Kada se dobra šalju u inostranstvo poštom ili brzom poštom poresko oslobađanje iz člana 27. stav 1. tačka 1. Zakona, obveznik može da ostvari ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu izdatu u skladu sa carinskim propisima.

(2) Kada se dobra šalju u inostranstvo poštom ili brzom poštom bez podnošenja izvozne carinske isprave, poresko oslobađanje obveznik može da ostvari ako posjeduje poštansku otpremnicu i prevozni dokument na osnovu kojeg se može utvrditi da su dobra poslata u inostranstvo poštom ili brzom poštom.

(3) (brisano)

Član 43

Oslobađanje od plaćanja PDV-a za usluge izvršene na određenim dobrima iz uvoza

(1) Poreski obveznik može iskoristiti pravo na oslobađanje od plaćanja PDV-a iz člana 27. stav (1) tačka 4. Zakona, ukoliko su ispunjeni slijedeći uslovi:

1. dobra koja su po ulasku u carinsko područje Bosne i Hercegovine prijavljena Upravi za indirektno oporezivanje;

2. dobra su uvezena u BiH u svrhu pružanja usluga na istim;

3. poreski obveznik, u skladu sa ugovornim obavezama, pruža usluge na dobrima licu koje nema stalno sjedište, a ni stalno ili uobičajeno mjesto boravka u Bosni i Hercegovini i

4. bilo koje od lica iz tačke 3. ovog stava, ili neko drugi nastupajući u ime bilo koje od strana otpremi ili preveze dobra van BiH.

(2) Da bi poreski obveznik iskoristio pravo na poresko oslobađanje mora posjedovati poslovnu dokumentaciju iz koje se može ustanoviti da su uslovi za isto ispunjeni.

(3) Poslovna dokumentacija iz stava (2) ovog člana uključuje izjave i kopije poslovne dokumentacije drugih lica koja su uključena ili posjeduju dokumentaciju za aktivnosti navedene u stavu (1) ovog člana. Takva ostala lica dužna su, na zahtjev poreskog obveznika, da dostave navedenu dokumentaciju.

Član 44

Konačan izvoz dobara iz BiH

(1) Poresko oslobađanje iz člana 27. stav 1. tačka 2. Zakona, za prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom dobara, obveznik može da ostvari ako posjeduje:

a) dokument na osnovu kojeg se vrši usluga prevoza, odnosno dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih troškova (ugovor, račun i drugo),

b) dokument o izvršenoj usluzi prevoza,

c) original ili kopiju izvozne carinske isprave za robu koja se prevozi u inostranstvo, izdatu u skladu sa carinskim propisima.

(2) Prevozne usluge (drumskog, željezničkog, brodskog, avio saobraćaja) oslobođene su plaćanja PDV-a pri prevozu dobara koja se izvoze u inostranstvo i za dionicu puta koja se nalazi unutar granica BiH.

(3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, obveznik koji vrši prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi s izvozom dobara koja se transportuju brodovima, željeznicom, avio i drumskim prevozom, može ostvariti porezno oslobađanje na pružene usluge iz člana 27. stav 1. tačka 2. Zakona, ako ta dobra budu izvezena u roku od 6 mjeseci po isteku poreskog perioda u kojem je usluga izvršena, te ako ne postoji mogućnost da se u istom poreskom periodu izvrše i predmetne usluge i izvoz dobara.

Član 45

Usluge isporuke dobara ovlašćenim organizacijama koje ta dobra izvoze u okviru registrovanih humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti

(1) Poresko oslobađanje iz člana 27. stav 1. tačka 5. Zakona, za prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom dobara ovlašćenih organizacija koje su registrovane kod nadležnih ministarstava za humanitarne ili dobrotvorne aktivnosti obveznik može da ostvari pod slijedećim uslovima:

a) da posjeduje dokument na osnovu kojeg se vrši prevoz odnosno dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih troškova (ugovor, faktura i slično),

b) dokument o izvršenoj usluzi (CMR, CIM i slično),

c) originalnu ili ovjerenu kopiju izvozne carinske isprave izdate u skladu sa Zakonom o carinskoj politici.

--------------

NAPOMENA: Ovaj dokument nije objavljen u cijelosti.

Info

Ukoliko želite da pristupite dokumentu u cijelosti, kao i drugim veoma korisnim poslovnim dokumentima, prijavite se i

Isprobajte besplatno pravnu bazu Paragraf Lex